Čak 525 liječnika napustilo je u zadnje tri i pol godine, od stupanja Hrvatske u EU, hrvatski zdravstveni sustav i otišlo raditi u inozemstvo. To je kao da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek (u kojem radi 515 liječnika) ili KBC-a Rijeka (u kojem je zaposleno 534 liječnika).  Sveukupno su u ovom razdoblju 1.232 liječnika ishodila EU potvrdu, potrebnu za odlazak na rad na tržište Europske unije. Prema podacima Hrvatske liječničke komore (HLK)  gotovo polovina liječnika koji su otišli u inozemstvo (249) u dobi su između 25 – 35 godina tj. rođeni su iza 1980. godine što ovu statistiku čini još više poražavajućom i alarmantnijom.

Ovo su prvi detaljno objavljeni podaci o liječnicima koji su otišli iz Hrvatske, a nastali su uparivanjem podataka HLK-a o broju izdanih potvrda za odlazak u EU s podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o doktorima medicine koji trenutno nisu u radnom odnosu na teritoriju RH te odgovarajućim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Agencije za podršku informacijskim sustavima i tehnologijama (APIS).

Od 525 liječnika koji su napustili Hrvatsku, većina je žena – 53% naprema  47% posto muškaraca. Prosječna  životna dob liječnika koji su otišli na rad u inozemstvo je 39 godina. Naši liječnici najviše odlaze u Veliku Britaniju, Njemačku , Irsku , Austriju i Švedsku.

Analiza podataka pokazala je, među ostalim, da je od srpnja 2013. godine do danas Hrvatsku napustilo više liječnika specijalista (305), no onih bez specijalizacije (221) – liječnika opće medicine. Među otišlim specijalistima najveći je broj anesteziologa (53), slijede internisti (34), psihijatri (33), radiolozi (26), ginekolozi (22) i općih kirurzi (18). Od liječnika koji su napustili hrvatski zdravstveni sustav, njih 43 su doktori znanosti, a 16 magistri znanosti.

"Činjenica da je iz Hrvatske otišao 221 liječnik bez specijalizacije dokaz je da je uvođenje mladih ljudi u sustav specijalizacija presporo i neatraktivno, odnosno da su uvjeti započinjanja specijalizacija u Hrvatskoj (tzv. „robovlasnički ugovori“) neprihvatljivi mladim liječnicima. Vjerojatno i zbog toga napuštaju hrvatski zdravstveni sustav, a da nisu za pravo niti ukoračili u njega. Nedvojbeno je da je nužno promijeniti postojeći, neučinkoviti i zastarjeli koncept specijalističkog usavršavanja, koji kao takav ne postoji više nigdje u Europi. Liječnička komora je, zbog svih hrvatskih građana koji i u budućnosti imaju pravo na kvalitetnu specijalističku zdravstvenu zaštitu, izradila prijedlog Cjelovitog koncepta unaprjeđenja specijalističkog usavršavanja doktora medicine. Izradili smo i koncept unaprjeđenja pripravničkog staža, tzv. stažiranja, koji ćemo sutra u Rijeci predstaviti javnosti", naglasio je dopredsjednik HLK-a, dr.sc. Krešimir Luetić.

Najviše liječnika koji su napustili Hrvatsku otišlo je iz Zagreba (204) i Primorsko-goranske županije (63), a najmanje iz Požeško-slavonske županije (3). Što se tiče zdravstvenih ustanova odlascima liječnika su najviše pogođeni klinički bolnički centri diljem Hrvatske, koje je u posljednje tri i pol godine napustilo 124 liječnika. Opće bolnice napustilo je 70 liječnika.  Domovi zdravlja ostali su bez 71 liječnika, a Zavodi hitne medicine bez 59.

"Kadrovska devastacija zdravstvenog sustava ozbiljna je prijetnja sigurnosti i prosperitetu hrvatske države. U pitanje se dovodi zdravlje hrvatskog naroda. Ovaj problem nije sektorsko pitanje kojim bi se trebalo baviti isključivo Ministarstvo zdravstva, to je problem od nacionalnog interesa koje Vlada RH treba shvatiti prioritetom u rješavanju državnih pitanja. U protivnom Vlada premijera Plenkovića snosit će odgovornost za ozbiljno i nepovratno urušavanje kvalitete pružanja zdravstvene skrbi hrvatskim građanima. Ako se ubrzo ne poduzmu odlučne i konkretne mjere za očuvanje kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva, kroz par godina zdravlje će postati privilegija rijetkih a ne pravo svih građana Republike Hrvatske“, zaključio je predsjednik HLK-a, dr.sc. Trpimir Goluža.

Komora je pokrenula pripremu dokumenta „Nacionalni program očuvanja kadrovskog potencijala hrvatskog zdravstva“ u kojem će prikazati aktualno stanje, analizirati njegove uzroke i posljedice te predložiti ključne mjere i smjernice za postizanje kadrovske održivosti javnog zdravstvenog sustava, kao preduvjeta pune funkcionalnosti hrvatskog zdravstvenog sustava u cjelini.