Najnovija akvizicija na hotelskom tržištu, HUP-a Zagreb od strane Adris grupe, dobrodošao je pomak na tržištu, jer označava ulazak Adrisa u novi tržišni segment gradskog hotelijerstva, ističe konzultantica Sanja Čizmar iz HD Consulting-Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, koja očekuje nastavak konsolidacije hotelskog sektora.

Adris gripa objavila je početkom ovog tjedna da je sa HUP Zagrebom potpisala strateško partnerstvo i kupoprodajni ugovor, kojim Adris postaje vlasnikom 77,7 posto udjela u tvrtki Expertus, koja je većinski dioničar HUP Zagreba s udjelom od 58,6 posto, a ugovor će na snagu stupiti odobrenjem Agencije za tržišno natjecanje.

Predsjednik Uprave HUP Zagreb Anđelko Leko ostaje pritom vlasnikom 22,2 posto Expertusa, a iz tvrtke kažu da su na tragu kontinuiranih ulaganja od više od 100 milijuna eura unutar nekoliko godina te trajnog usmjerenja na daljnji rast i razvoj kompanije prepoznali prigodu za ostvarenjem ciljeva u pronalasku strateškog partnera Adrisa.

"Zadovoljni smo potpisanim ugovorom. Adris grupa je ugledna i stabilna tvrtka, jedna od lidera u hrvatskom turizmu i financijski među vodećima u Hrvatskoj, a njena snaga će zasigurno pridonijeti daljem rastu i razvoju portfelja HUP Zagreb te dati sigurnost zaposlenicima i dioničarima", poručio je Leko.

Nekoliko vidova konsolidacija hotelskog sektora

Sanja Čizmar, senior partnerica u tvrtki HD Consulting-Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, kazala je za Hinu da ta akvizicija i nije iznenađenje, jer hotelski portfelj HUP-a Zagreb ima 'premium' lokacije u Zagrebu te vjeruje da će to, uz potrebna ulaganja, donijeti i dobar budući tržišni potencijal i poslovni uspjeh.

Ocjenjujući da je takav potez doprinos nastavku konsolidacije hotelskog sektora u Hrvatskoj, koji je prisutan zadnjih godina, Čizmar podsjeća da su ti procesi inicirani od kapitalno najsnažnijih i po kapacitetima najvećih hotelskih grupacija u Hrvatskoj, koje uglavnom preuzimaju portfelje hotelskih i ostalih smještajnih objekata koji su organizirani u hotelsko-turistička poduzeća u turistički atraktivnim destinacijama.

"Radi se o zauzimanju novih tržišnih pozicija tih 'jakih igrača', odnosno o osvajanju većih tržišnih udjela. Biti prisutan na atraktivnim područjima, sa kvalitetnim objektima, jako je važno za budućnost i tržišno-poslovni uspjeh tih grupacija", kaže Čizmar.

Dodaje da su takvi procesi prisutni i u svijetu, ali i da je u Hrvatskoj izražen u znatno većoj mjeri, jer tu nekoliko najvećih hotelskih grupacija kontrolira više od polovice smještajnih kapaciteta u hotelima, turističkim naseljima i kampovima.

Tako visok stupanj koncentracije kapitala u hotelskom sektoru na globalnom tržištu nije moguć zbog veličine tržišta i fragmentiranosti vlasništva, naročito u Europi, no Hrvatska je u međunarodnim razmjerima ipak malo hotelsko tržište, kojim vladaju uglavnom domaće kompanije-investitori.

To Čizmar drži i logičnim zbog još uvijek značajnih prepreka u procesu razvoja i investiranja u hotelijerstvu, kao i, kako kaže, nekonkurentskih uvjeta poslovanja u usporedbi s konkurentskim mediteranskim zemljama, od PDV-a do ukupnog poreznog opterećenja, pa se domaće hotelske kompanije lakše snalaze u takvim uvjetima poslovanja i razvoja nego strani investitori.

Iznosi i nekoliko značajnih transakcija u aktualnom razdoblju, pri čemu se svaka odlikuje određenom specifičnošću, a osim posljednje akvizicije HUP-a Zagreb od strane Adris grupe u čijem je sastavu turistička kompanija Maistra, napominje da ima i drugih vidova konsolidacije u hotelskom sektoru Hrvatske, uključuju primjerice iskorak vodećih hotelskih kompanija na nove geo pozicije, ali u istoj vrsti biznisa.

"To je opravdana strategija s obzirom na važnost atraktivnih lokacija u turističkom poslovanju, za što je dobar primjer strategija ekspanzije tvrtke Valamar Riviera, koja intenzivno ulazi u nove projekte resort biznisa, na novim područjima, primjerice 'ulaskom' u Imperial Rab na Rabu, Helios Pharos na Hvaru i Hotele Makarska u Makarskoj gdje do tada nisu poslovali. Pritom primjenjuje strategiju kupnje hotelskih poduzeća uglavnom u strateškom partnerstvu s financijskim investitorima, što je dobitna kombinacija dokazanog upravljačkog 'know-howa' kojeg Valamar posjeduje te financijsko-investicijskog potencijala strateških partnera", smatra Čizmar.

Treći vid konsolidacije domaćeg hotelskog sektora odvija se unutar vlasničkih grupacija, kada se odlučuju integrirati više poduzeća koje posjeduju, za što je posljednji primjer pripajanja Istraturista Plavoj laguni, čime se, po njezinoj ocjeni, ostvaruju sinergije u upravljanju, omogućava jasnija politika pozicioniranja na tržištu, ali i ostvaruju racionalizacije u poslovanju.

Očekuje se nastavak konsolidacije

"I u idućem razdoblju može se očekivati nastavak konsolidacije hotelskog sektora, prije svega kupnjom još nekoliko hotelskih poduzeća u državnom vlasništvu od strane najjačih hotelskih poduzeća u Hrvatskoj. Mogući su i ulasci velikih internacionalnih grupacija koje su zainteresirane za razvoj greenfield projekata, kupnju portfelja hotelskih objekata ili visokoatraktivnih pojedinačnih hotela u Zagrebu i gradovima uz obalu, gdje je sezonalnost poslovanja ipak manje izražena nego u manjim odmorišnim destinacijama na obali i otocima", predviđa Čizmar.

Osim hotelskih poduzeća u državnom vlasništvu, potencijalne 'mete' za akvizicije vidi i u hotelskim poduzećima u privatnom vlasništvu, a hoće li se takve transakcije kupoprodaje dešavati, ovisit će najviše o realnosti procjene tržišne vrijednosti portfelja od strane prodavača i kupaca, jer, kako kaže Čižmar, "recentna praksa je pokazala da se percepcija tržišne vrijednosti od strane prodavača i kupaca poprilično razlikuju".