Ako se ne zaposle prvu godinu, većinom ostaju trajno nezaposleni

Autor: Borivoje Dokler , 01. lipanj 2017. u 22:00
Foto: Thinkstock

Zapošljavanje je najčešće tijekom prva tri mjeseca traženja posla.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentirano je u Gradu Zagrebu (1519 ili 21,09%). Slijede Osječko-baranjska županija (739 ili 10,26%), Splitsko-dalmatinska županija (557 ili 7,73%), Zagrebačka županija (509 ili 7,07%), te Sisačko-moslavačka županija (464 ili 6,44%).

Nezaposlene osobe s invaliditetom prijavljene u evidenciji HZZ-a tijekom 2016. godine najvećim dijelom su srednjoškolskog obrazovanja (5711 ili 79,28%) od čega je 4601 (63,87%) osoba s invaliditetom završila trogodišnju srednju školu, a 1110 (15,41%) nezaposlenih osoba s invaliditetom četverogodišnju srednju školu. Od ukupnog broja, 322 osobe s invaliditetom imaju više (139 osoba) ili visoko (183) obrazovanje.

Dugotrajna potraga

Nastavno na trend iz 2015. godine, s obzirom na trajanje nezaposlenosti, unutar prve godine nezaposlenosti osobe s invaliditetom se uglavnom zapošljavaju nakon tri mjeseca traženja posla te ako unutar godinu dana ne ostvare zaposlenje, veća je šansa da će postati dugotrajno nezaposlene. Najveći broj osoba s invaliditetom je dugotrajno nezaposlen, odnosno prijavljen u evidenciji HZZ-a više od 12 mjeseci. Među njima je 1112 osoba (15,44% ), duže od 8 godina; 1070 osoba (14,85%) jednu do dvije godine te 981 osoba (13,62%) tri do pet godina.

Prema vrsti invaliditeta u evidenciji HZZ-a i dalje je najviše nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama, njih 2497, odnosno 34,66 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom. Slijede osobe s višestrukim, kombiniranim smetnjama (1624 ili 22,54 %) te osobe s tjelesnim invaliditetom (1329 ili 18,45 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom). Iz evidencije HZZ-a je tijekom 2016. godine odjavljeno ukupno 4413 osoba s invaliditetom, što je za 11,78 % više nego 2015. godine kada je odjavljeno 3948 osoba s invaliditetom. Najviše ih je odjavljeno zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa, njih 2728, dok je još 125 osoba odjavljeno zbog zaposlenja na temelju drugih poslovnih aktivnosti (uključivanje u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, zapošljavanje po posebnim propisima, registriranje obrta itd.).

Rast zaposlenosti

Ukupno 1560 osoba s invaliditetom odjavljeno je zbog ostalih razloga, primjerice odjavljivanje vlastitom voljom, nepridržavanje zakonskih odredbi, ispunjavanje uvjeta za mirovinu, utvrđivanje opće nesposobnosti za rad itd. U 2016. godini je zbog zaposlenja s evidencije odjavljeno 8,25 % više osoba s invaliditetom nego u 2015. godini, kada ih je iz navedenog razloga bilo odjavljeno 2503. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

provodite fašizam nad ljudima

New Report

Close