Poslodavci, posebno oni u ICT-u, pozvali su Vladu da im omogući da radnicima isplate 13., 14. pa čak i 15. plaću. Predlažu Vladi da im omogući da radnicima neoporezivo plate topli obrok, subvencioniraju stanarinu, da zaposlenici mogu jeftinije koristiti vozila u privatne svrhe itd. Uglavnom, dok se Vlada bavi dvojbom niži PDV ili niža davanja na plaće, a koalicijski partneri licitiraju s postotcima doprinosa, poslodavci apeliraju da porezna reforme uistinu ima reformski učinak i stvori realne uvjete da se oblaži egzodus stručnjaka u inozemstvo.

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ovog ICT udruženja, koje zastupa interese ICT poslodavaca, a u širem aspektu digitalizacije gospodarstva prati stanje na tržištu rada za 36.151 stručnjaka u ICT-u u Hrvatskoj, kaže da oni pozdravljaju Vladinu namjeru da rastereti plaće.  "Svakako treba pozdraviti najave podizanja praga za najvišu stopu oporezivanja koje bi moglo utjecati na vrh onih najbolje plaćenih IT arhitekata i voditelja IT projekata te lakše zapošljavanje specifičnih profila ljudi iz inozemstva u inovativnim tvrtkama, poglavito za one koji nemaju djece ili uzdržavanih članova obitelji", kaže Balen. 

No, u ime udruženja HUP ICT-a apelira na Vladu da proširi mjere. Poslodavci su, naime, reagirali nakon što je u utorak iz Njemačke, članice EU u koju se odselilo najviše hrvatskih stručnjaka i koja se već pohvalila da trenutačno ima čak milijun otvorenih radnih mjesta od čega samo u IT-u 55 tisuća, stigli podaci o rekordnom indeksu slobodnih radnih mjesta.  Njemački Savezni zavod za zapošljavanje (FEA) objavio je da je u srpnju indeks narastao za dva boda na 256 bodova.

Riječ je ne samo o najvišoj razini indeksa u ovoj godini već rekordu kakav se ne pamti od uvođenja tog indeksa 2005. godine. "Ako Vlada svoje predložene mjere još ne proširi, zapravo će značajnije zahvatiti tek 10 posto najbolje plaćenih softverskih inženjera, dok bi najavljeno smanjenje doprinosa moglo rasteretiti poslodavce s približno 70 do 400 kuna mjesečno po zaposleniku", slikovit je Balen. ICT poslodavci u HUP-u posebno su zabrinuti zbog odljeva radnika, jer prijeti daljnjem rastu pa čak i potencijalnoj stagnaciji te, najbržerastuće hrvatske izvozne industrije. Lani je izvoz hrvatskog ICT-a skočio 24,5 posto na 7,3 milijardi kuna, a u usporedbi sa stanjem od prije deset godina dvostruko je veći.

Ukupni prihod ICT industrije  već je drugu godinu zaredom veći od farmaceutske industrije i iznos 36 milijardi kuna. U HUP ICT-u procjenjuju da će do 2025. narasti na 45 milijardi kuna. No, da bi to postigao, domaćem ICT-u do tada će trebati 19 tisuća novih radnika, a prema procjeni CISEx-a Hrvatska od 2016. godišnje stvara barem tisuću ICT radnika manje od postojećih potreba. K tome, te potrebe počele su eksponencijalno rasti pa je među ICT tvrtkama, ali i svim gospodarskim subjektima koji imaju potrebu za ICT radnicima sve veća jagma za kadrom. Dopredsjednik HUP ICT-a Hrvoje Balen naglašava da je zbog strukture hrvatskih IT tvrtki, neophodno pod hitno da Vlada na stol stavi i teme drugih neoporezivih izdataka za zaposlenike.

"O tome se već razgovaralo s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava, a riječ je primjerice o toplom obroku za zaposlenike, troškove najma stana za radnike, jeftinijeg korištenja vozila u privatne svrhe, ali i neke inovativnije mjere kojom bi se ljude motiviralo da ostanu u Hrvatskoj", kaže Balen. Navodi da bi među tim inovativnim mjerama mogla biti i mogućnost godišnjeg neoporezivog sudjelovanja zaposlenika u dobiti profitabilnih tvrtki.

"Pojednostavljeno, riječ je o neoporezivoj trinaestoj, četrnaestoj i petnaestoj plaći. Uz ovakvu mjeru, jako dobro se može vezati i daljnje smanjenje stope poreza na dobit kako bi se pomoglo i daljnjim investicijama hrvatskih ICT tvrtki", kaže Balen. Dodaje da HUP ICT vidi dobre namjere Vlade kroz ukidanje doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu koji će mahom utjecati na srednje i veće poslodavce.

No, navodi da je takvih u hrvatskom ICT relativno malo te da stoga treba istražiti "kako će tih 1,5 milijardi kuna manje utjecati na financiranje pripravništva, prekvalifikacija, osposobljavanja na radnom mjestu i druge mjere koje su neophodne ICT sektoru", a koje su se financirale iz tog izvora. "Možda će se moći aktivne mjera zapošljavanja u potpunosti financirati iz EU fondova ili će se možda taj trošak jednim dijelom morati prebaciti na središnji proračun", pita se Balen.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700