Iz država poput Indije, Nepala i Bangladeša na domaće tržište rada masovno se uvoze niskokvalificirani radnici, dok je stranim studentima iz istih zemalja gotovo nemoguće doći studirati kod nas.

Jedan je to od naglasaka kojeg su na društveno-gospodarskoj analizi ‘Stres check: Pogled u 2025. godinu’ istaknuli stručnjaci sa Sveučilišta Algebra u suradnji s Veleučilištem Edward Bernays.

Hitno trebamo brendiranje
Demografski problem i manjak učenika na svim razinama trebao bi ozbiljno zabrinuti, ne samo sektor obrazovanje, već i hrvatske poslodavce. U zadnjih deset godina u našoj zemlji se bilježi 18,36 posto manje djece u srednjim školama. U Hrvatskoj je trenutno akreditirano 1846 studijskih programa na kojima studira 151.000 studenata, a među njima na cjelovitom studiju svega je 1748 je stranih državljana.

”Iskustvo je naše ustanove, koja već 10 godina intenzivno radi na internacionalizaciji, da je postotak odbijenih studentskih viza za muškarce sto posto, a za žene 97 posto. Ako radnici mogu normalno doći iz Nepala ili Indije, onda očekujemo da bi i studenti iz tih zemalja trebali biti jednako dobrodošli.

Pogotovo jer je naše iskustvo s diplomskih studija da kad ovdje završe studij odakle god da su došli, ne vraćaju se u svoje zemlje, nego se ugrađuju u hrvatsko gospodarstvo kao visokoobrazovani radni kadar”, kazao je rektor Sveučilišta Algebra Mislav Balković.

Poručuju da je Hrvatskoj hitno potrebno brendiranje i promoviranje kao obrazovne destinacije pri čemu je najvažnije ukloniti administrativne barijere.

Cilj južna Amerika
“Hrvatska se u zadnje vrijeme iz nemoći dosta nastoji okrenuti zemljama za koje ne treba viza, kao što je regija Južne Amerike. Međutim, bili smo u velikim tamošnjim zemljama poput Argentine i Brazila, naša iskustva na tom polju nisu baš fantastična. Dok za najveće izvozno tržište studenata, što je područje jugoistočne Azije, pritom prvenstveno mislim da Indiju, Bangladeš i Nepal, treba viza”, ističe Balković.

Dok s francuskih fakulteta aktivno odlaze u Indiju privući mlade na svoja sveučilišta, Hrvatska je po tom pitanju troma. Stručnjaci koji su radili na predstavljenoj analizi kažu kako je ključno ubrzati, digitalizirati i liberalizirati izdavanje studentskih viza, prilagoditi pristup odobravanja privremenog boravka i stvoriti povoljnije regulatorno i administrativno okruženje za ostanak nakon završenog studija.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Ključno je poboljšati pitanje internacionalizacije najvišeg stupnja domaćeg obrazovanja, jer kako je tijekom razgovora s novinarima rečeno, ”kad studenti u indijskom gradu Bangaloreu sjednu u avion, poprilično im je svejedno hoće li sletjeti u München, Beč ili Zagreb”. Na nama je da ih privučemo.