Bez obzira kako se riješili predstojeći parlamentarni izbori za tri javne IT tvrtke – AKD, APIS IT i Finu – slijede tektonske promjene. Nema doslovno niti jedne političke stranke koja je posve zadovoljna trenutačnom situacijom u državnom IT-u moglo se doznati u četvrtak u Zagrebu na Predizbornom panelu o digitalnoj ekonomiji, koji je okupio predstavnike svih većih političkih stranaka i opcija u Hrvatskoj, a što ga je po prvi put organizirala HGK.

U domaćoj je politici pozadina rastuće napetosti oko IT-a vrlo slojevita. Djelom je na to utjecala korona i spoznaja da postoji opasnost da državna administracija doslovno stane ukoliko se digitalizacija ministarstava i drugih državnih tijela ne ubrza i ne proširi.

Nadalje, djelom je eskalaciju strasti po tom pitanju potaknuo grad Zagreb i njegova želja da zbog potresa brzo popuni budžet te, između ostalog, sredstva namakne i kroz prodaju udjela u APIS IT-ju za papreni iznos. Posljednje što traži je 405,9 milijuna kuna za 49 posto udjela u APIS IT-u, što je za 122 milijuna kuna više nego originalno.

Konačno, na to su utjecala i sve mršavija IT ulaganja države, koja je pojedinačno najveći IT kupac na domaćem tržištu, i koja je time na cjedilu ostavila velik broj manjih i srednjih IT tvrtki. AKD-u, APIS IT-u i Fini, čini se, budućnosti u ovom obliku nema čak ni od strane HDZ-a.

Darko Horvat, član te stranke i ministar gospodarstva isprva je vrlo srčano branio rad koji su napravile spomenute tri tvrtke. No, kako se rasprava produbljivala izjavio je da u današnjem obliku ni Fina ni APIS IT ne zadovoljavaju potrebe privatnog i javnog servisa.

“Hoće li se oni spajati ili državi nuditi ono što traži poduzetnički sektor, moja je želja da se dogodi jedna sinergija, da se dogodi transformacija, jer ne treba podcjenjivati te institucije, imaju oni intelektualni kapital koji je vrhunski”, kaže Horvat.

Predstavnik koalicije Restart Marko Rakar uzvratio je da je, po njemu, Fina kancerogeno tijelo u državi i da u modernom gospodarstvu nema prostora za instituciju poput nje. Navodi da je slično s APIS IT-jem, kojeg promatra kao financijski neperspektivnu kompaniju za koju kaže da se čini da gradi najveći cloud na svijetu po kojem će kasnije, navodi, najviše raditi Uskok i DORH.

Za AKD jer pak naveo da se hvalio kako je podijelio više od 800.000 osobnih iskaznica s digitalnim certifikatima, a da ih je na kraju aktivirano svega 24.000, djelom i stoga što se njihov softver na računalima predstavljao “kao virus” te navodi da takvi primjeri ilustriraju kompetencije državnih IT tvrtki.

“AKD, APIS IT, Carnet, Fina i drugi moraju pojeftiniti svoje usluge do razine njihovog stvarnog troška. Fina radi s pozicije državnog monopola u djelu e-računa, a k tome je kao i Carnet pružatelj usluga podatkovnih veza iako nema niti metra vlastitih optičkih kablova i sve te stvari treba izbaciti iz njihovog poslovanja i prepustiti poduzetnicima. Za APIS IT mogu reći da, unatoč svemu, nisam zato da Hrvatska izgubi podatkovni suverenitet i stoga treba paziti da se podaci drže kod nas u Hrvatskoj”, kaže Rakar.

Navodi da sve to ne znači da će Restart odmah ići s gašenjem APIS IT-a i Fine, ali da će tržišne usluge tih organizacija prepustiti tržištu. Usto, i Rakar i predstavnik stranke Možemo Ivo Špigel naglašavaju da nema potreba da ijedna državna tvrtka ima programere.

U tome ih je podržao i predstavnik stranke Pametno Bruno Samardžić. Sva trojica smatraju da se neka državna IT organizacija treba više fokusirati na izradu projekata, planiranje i koordinaciju nego samu izradu IT rješenja. Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a kaže da tu ne treba mnogo eksperimentirati već preuzeti dobre prakse izvana. “Fina, APIS IT, tko god. Ne treba imati sve, ali treba nam netko tko će odraditi digitalizaciju”, kaže Hrebak.

Predstavnik Domovinskog pokreta Sanel Volarić naglasio je da država mora imati jednu jaku IT organizaciju koja će biti sposobna organizirati IT platformu koja će omogućiti digitalizaciju javne uprave i otvaranje prema javnom sektoru.

“Treba li to biti nekoliko kompanija, definitivno ne! Treba ih spajati. K tome, treba i racionalizirati. APIS je krenuo u izgradnju clouda i podatkovnog centra, a sve velike kompanije danas su od takvog pristupa odustale pa smatram da ili treba za to uzeti jednog od većih svjetskih cloud providera ili se priključiti inicijativi Francuske i Njemačke da naprave europski cloud providera”, zaključuje Volarić.