Croatia osiguranje, najveći osiguravatelj u Hrvatskoj po bruto premiji iz sastava Adrisa, u digitalizaciji svog poslovanja jača komponentu umjetne inteligencije (AI).

Kompanija je, naime, razvila automatiziranu procjenu šteta na motornim vozilima baziranu na AI-ju koja će kalkulacije raditi u manje od tri minute. Osim drastičnog skraćenja procesa koji podiže ljestvicu konkurentima, u najvećem trošku tog biznisa, likvidacijama šteta, dijelom eliminira ljudski faktor.

Do kraja rujna ove godine Croatia je zabilježila 203,7 milijuna eura nastalih šteta, 45 milijuna eura više nego u istom lanjskom razdoblju, od čega se 202 milijuna eura odnosi na štete iz segmenta neživotnog osiguranja.

Svako, pa i ‘blago smanjenje’ kako su u lanjskom izvješću ocijenili isplate koje su dosad dobrim dijelom oslanjale na procjene stručnog osoblja u lancu osiguranje-servisna radionica, direktno se reflektiraju na troškove.

Unatoč digitalnom iskoraku “u planu nije smanjivanje broja procjenitelja, a ne očekuje se ni značajan efekt na iznos likvidiranih šteta”, rekao je Poslovnom dnevniku član Uprave Vančo Balen.

Ulaganje u tzv. ‘procjenilište za štete’ čiji je središnji dio rotacijska platforma koja vozilo okreće za 360 stupnjeva okružena s tri kamere, informatička rješenja za kalkulacije te uređenje prostora, je vrijedno 400.000 eura.

Cijeli proces od prijave do izlaska s platforme, pri čemu vozač ne treba ni izlaziti iz vozila, bit će skraćen pet puta u odnosu na klasične procjene. Od ulaska vozila u zgradu, prijave putem QR koda do izvida štete koja korisniku osiguranja stiže elektroničkom poštom, ukupno može potrajati između šest i osam minuta umjesto dosadašnjih 30 do 45 minuta.

Na panelu o sigurnosti prometa i budućnosti obrade šteta govorili su Kristijan Oslić (Crosig), Krunoslav Ormuž (FSB), Goran Zovak (Centar za vozila RH), Berislav Barišić Jaman (MUP)/EMICA ELVEĐI/PIXSELL

Sofisticirano digitalno rješenje realiziralo se godinu dana, a uz Croatijine stručnjake, u izradi su sudjelovale tehnološke kompanije Solera, Alfa-Kov, Avitech te I.B. tehnologije.

“U zadnje tri godine uložili smo u digitalizaciju više od 33 milijuna eura, a rješenje koje danas predstavljamo još je jedan veliki iskorak koji donosimo na hrvatsko i europsko tržište. Želimo osigurati da naši klijenti u najkraćem roku dobiju najkvalitetniju uslugu, a tehnologija nam danas to omogućuje”, rekao je Davor Tomašković, predsjednik Uprave osiguranja koje drži oko 25 posto tržišnog udjela.

“Umjetna inteligencija je već dio procjena šteta, ali sada smo spojili cijeli proces od prijave do same kalkulacije.Tijekom procjene sustav aktivno komunicira s korisnikom kroz obavijesti na ekranu.

U isto vrijeme se kroz AI rješenje obavlja prepoznavanje vozila i oštećenja te se po završetku rotacije platforme izrađuje kalkulacija popravka vozila. Tako klijent u realnom vremenu dobiva procjenu štete svog vozila”, dodaje Vesna Sanjković, direktorica Sektora za upravljanje naknadama šteta.

Osim ‘user-friendly’ korisničkog iskustva koje i u tom slučaju donosi digitalizacija, jedan od faktora bit će i sigurnost, rečeno je na okruglom stolu o sigurnosti u prometu i novim tehnologijama. Na domaćim cestama trenutno je 2,5 milijuna registriranih vozila, od čega 1,8 milijuna osobnih automobila. Među njima, statistika mjeri, čak petina ne prođe tehnički pregled.

“Treba imati na umu da u Hrvata vlasništvo automobila nije racionalna odluka. Ovakvo rješenje kvantificira i objektivizira izvide šteta, primjerice, treba li ili ne mijenjati vjetrobransko staklo”, kaže Krunoslav Ormuž s Fakulteta strojarstva i brodogradnje što nosi implikacije na adekvatno popravljanje vozila.

Predsjednik Uprave CO-a Davor Tomašković rekao je da je kompanija u digitalizaciju uložila 33 milijuna eura u tri godine/E. Elveđi/PIXSELL

Estetika vs sigurnost
“Popravak nije samo faktor estetike već i sigurnosti i nadam se da će to voditi prema većoj kvaliteti popravaka. Ne smijemo zaboraviti da je automobil jedini ‘uređaj’ kojim upravljamo koji može izazvati razmjere ogromne štete, a koje ne može izazvati ni frižider ili veš mašina”, kaže Ormuž.

AI rotacijska platforma nije jedina tehnološka inovacija koja će oblikovati buduće procjene šteta. Osiguravatelji bi opipljivu korist u procjenama, ali i sprečavanju zlouporabe, mogli pronaći u tzv. EDR sustavima (event data recorder) koji će od ljeta iduće godine biti obvezan za nova registrirana vozila u EU.

Sustav sličan crnoj kutiji u zrakoplovima, bilježi niz obaveznih i opcionalnih numeričkih podataka, poput statusa kočnica, ubrzanja ili usporavanja i drugih, a podaci se brišu nakon svake vožnje, osim u slučaju nesreće. Glavni vještak za prometno-tehnička vještačenja Berislav Barišić Jaman iz MUP-ovog centra ‘Ivan Vučetić ističe da su nedavno nabavili sustav koji ‘čita’ podatke s EDR-a.

Analizom jednog “malo rabljenog” vozila kupljenog u ovlaštenom servisu, a koje navodno nikad nije sudjelovalo u prometnoj nesreći, otkrili su dva prethodna udesa dovoljno snažna za aktivaciju zračnih jastuka.

Prevencija zlouporaba
Taj sustav već koriste u Croatia osiguranju, otkriva Kristijan Oslić, direktor službe za prevenciju zlouporaba. “U scenariju zlouporabe šteta koristan nam je jer se uvozi puno oštećenih dijelova pa pojedinci pokušavaju premontiranjem dijelova ishoditi naknadu štete. Koristan nam je i kod utvrđivanja odgovornosti složenih prometnih nesreća, posebno obijesne vožnje”, kaže Oslić ilustrirajući to primjerom kada je vlasnik sportskog automobila izletio iz zavoja na kojem je ograničenje bilo 60 kilometara na sat, a sustav je zabilježio vrtoglavih više od 200 kilometara na sat.

Od 12,6 milijardi kuna (1,6 milijardi eura) bruto premije koju su u 2022. naplatila sva društva koja posluju u Hrvatskoj, Croatia je zaračunala 3,06 milijardi kuna (406 milijuna eura). Ukupne likvidirane štete u 2022. iznosile su 1,03 milijarde eura, 5,6 posto više nego 2021. (svi osiguravatelji). Istovremeno, zaračunata bruto premija rasla je brže, 8,4 posto, na 1,68 milijardi eura. Gleda li se samo segment neživotnih osiguranja, premija je lani dosegnula 1,3 milijarde eura (+11,4%), a za štete je isplaćeno 598 milijuna eura (+5,4%).