Umjetna inteligencija (AI) već se naveliko koristi u različitim industrijama i u raznim poslovnim procesima.

Primjer su autonomna vozila koje se temelje na AI tehnologiji. Koriste je i farmaceutske kompanije u razvoju i testiranju lijekova, ali i londonska policija za prepoznavanje lica. Sveprisutna je i u financijskoj industriji gdje se upotrebljava za procjenu financijskih i kreditnih rizika, personalizaciju proizvoda, simulaciju marketinških kampanja…

Kako obavljamo posao
Sve to nije ništa novo, objašnjava Stefan Ivić, voditelja odjela za podatke i AI Deloittea Central Europe, na konferenciji Zagreb financijskih forum. “Novo je evolucija ove tehnologije prema generativnoj (GenAI). Ta će evolucija promijeniti pravila igre jer otvara mnogo veće mogućnosti primjene umjetne inteligencije te proširuje krug onih koji je mogu koristiti s profesionalaca na “obične” korisnike”, poručuje Ivić.

Ova činjenica imat će veliki utjecaj na sva poduzeća. “AI će biti ključan u održavanju konkurentnosti kompanija. On će doprinijeti efikasnosti, a time i smanjenju troškova. Kroz automatizaciju će podići razinu produktivnosti, čime će povećati profit”, ističe Ivić. Također, AI više neće služiti samo za provođenje strategije poslovanja, već će postati njezin dio.

“Kompanije poput J.P. Morgana godišnje ulažu više od milijardu dolara u AI jer smatraju da ima transformacijski potencijal”, navodi. Anketa Deloitte potvrđuje da slično razmišlja i velika većina direktora najvećih svjetskih kompanija. Njih 79% smatra da će AI imati veliki utjecaj na njihovo poslovanje u sljedeće tri godine, a njih 14% ga već primjećuje.

Osim na poslovanje, AI će imati veliki utjecaj i na način na koji obavljamo posao. Određena istraživanja pokazuju da će čak 70% radnih zadataka biti promijenjeno. Zato je ključno, ističe Ivić, osposobiti i naučiti zaposlenike korištenju AI-a.

Kako bi izbjegla manipulacije, kršenje ljudskih prava te osigurala sigurnost u korištenju AI-a Europska unija je, prva na svijetu donijela pravila njezina korištenja kroz Akt o umjetnoj inteligenciji. Što donosi ova regulacija, čije prve odredbe stupaju na snagu u veljači 2025., predstavio je Rado Bekeš, direktor Odjela za upravljanje rizicima Deloittea.

Sustavi ograničenog rizika
“Akt će utjecati na sve operatere sustava umjetne inteligencije, značajne pružatelje usluga, dobavljače, ali i subjekte koji uvode i koriste sustave na tržištu EU-a. Fokus Akta nije samo na tehnologiji već na načinu kako se AI koristi. Kršenje pravila Akta bit će sankcionirano novčanim kaznama, a što je rizik veći pravila su stroža”, ističe Bekeš.

Objašnjava da Akt definira četiri razine rizika: neprihvatljiv, visok, ograničen i minimalan. Određeni alati koji se već koriste u financijskoj industriji, poput onoga za procjenu kreditnog rizika, ubrajaju se u sustave visokog rizika jer se smatra da bi mogli dovesti do financijske isključivosti.

Osim toga, financijski sektor koristi i chatbotove ali i virtualne asistente, a koji se smatraju sustavima ograničenog rizika. Do stupanja na snagu odredbi Akta o AI-u financijski sektor morat će se prilagoditi i ovim pravilima.