Svih pet političkih faktora zaduženih za gospodarstvo u  zemljama u regiji složili su se oko stava da se u slučaju Agrokora djeluje u pravom smjeru. 

Izjavio je to za Poslovni dnevnik slovenski ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek nakon sastanka u Bledu. Tvrdi i da svi imaju isti interes, što znači osigurati svim tvrtkama u vlasništvu Agrokora u regiji da se "konsolidiraju i posluju uspješno i dalje". "Naš zajednički stav oko Agrokora je jedinstven slučaj, i stoga zaključujem da ako bi se nas ministre gospodarstva više slušalo, onda bi i odnosi u regiji bili bolji", dodaje Počivalšek.

Cilj sastanka je bio uzajamno informiranje. Prema Počivalšeku, nakon što je potpredsjednica Vlade RH Martina Dalić predstavila trenutačnu situaciju – plan za potpisivanje nagodbe početkom srpnja sa slikom nove vlasničke strukture, svi su, kaže, izrazili podršku te bude li i išlo po planu rješenje će zaživjeti – već sredinom rujna. "Mercator ostaje u sklopu Agrokora koji će imati potpuno drugačiju vlasničku strukturu. No, konačno rješenje oko Agrokora omogućit će i Mercatoru koji je od strateškog interesa za Sloveniju, tj njegovom poslovodstvu da sve sile usmjeri u biznis model, smanjenje zaduženosti i logističke probleme", navodi Počivalšek. Prema njegovim riječima kad je bio usvojen Lex, slovenska Vlada na načelnom nivou i u suštini ga je podržala, s uvjerenjem da će se time spriječiti izvoz krize u regiju jer su, kaže, znali da je poslovanje u Agrokoru na neekonomskim temeljima te predviđali da će kad tad doći u poteškoće.

Za konzultanta Dragu Munjizu nema logičnije stvari nego da Mercator i Konzum ostaju združeni na području JI Europe, pa čak i da se šire izvan regije. Ako imaju nove vlasnike financijske institucije, širenje je također opcija, tvrdi bivši direktor Konzuma. "Otklanjaju se problemi ovih kompanija koji su postojali zadnjih 10 godina, a za sve dobavljače, zbog zadržavanja polica, to znači veću sigurnost pod uvjetom da se nagodba  potpiše", kaže Munjiza. Za Srbiju, Crnu Goru i BiH, pak, navodi da takav tijek donosi nastavak "izvrsne opskrbe robom široke potrošnje, pa čak i uz mogućnost podizanja na viši nivo". Po njegovom mišljenju Schwarz grupa bi tako dobila još jačeg konkurenta. Munjiza tvrdi da će trebati redefinirati nove odnose s obzirom na nove vlasnike Agrokora.

Godišnji promet Konzuma u RH i BiH iznosi 13 milijardi kuna, dok Mercator u Sloveniji i Srbiji ostvaruje 15 mlrd. kuna, što je ukupno 28 mlrd. kuna. To znači, prema Munjizi, da u najlošijem scenariju Konzum i Mercator zajedno vrijede 20 posto tog prometa, a u najboljem 60%. Inače, glavne poruke iz Bleda o tome što slijedi do kraja procesa od potpredsjednice hrvatske Vlade, pretočene na plan operativnog djelovanja, prema pravničkim izvorima, u punom su zamahu. Ključno je rješenje donio sporazum o term sheetu, pa se prionulo na pisanje papira. Kako se neslužbeno doznaje već je sačinjen popis u vidu 10-ak tisuća koraka od ukupno kako se procjenjuje njih oko 15.000 koje će biti potrebno učiniti da bi se nagodba, nakon što se postigne, i implementirala.

Radimo detaljan plan korak po korak, i već smo blizu 11.000 koraka, a posao je zanatski te lišen neizvjesnosti i pravnih pitanja.  "Mislim da je 95% posla gotovo te da je zakon ispunio svoju svrhu jer ne samo da nije došlo do nekontrolirane lančane reakcije u Hrvatskoj i regiji, nego nije došlo ni do bitnih poremećaja u poslovanju. Poučak ovoga školskog primjera je da sve potencijalne prijetnje sistemskog karaktera za gospodarstvo treba prevenirati, primjerice i dosljednim provođenjem nadzora", kaže jedan sugovornik koji je povezan s aktualnom papirologijom. Tako se još traži pravna formula i za probleme regresnih dužnika (najistaknutiji je Franck), proizišle iz modela zaobilaznog financiranja u uvjetima kad je HNB zabranio bankama veću izloženost prema Agrokoru.

Namjera je to pitanje riješiti tako da se najvjerojatnije kroz nagodbu ponište njihove regresne obveze. Deklaracija o tome će se sigurno ugraditi u nagodbu, no ostaje pitanje kako to i pravno riješiti.  Potpredsjednica Vlade Martina Dalić nakon bledskog sastanka rekla je, među ostalim, kako je postizanjem načelnog sporazuma s vjerovnicima otvoren put prema postizanju nagodbe. Trenutačno se, kaže, intenzivno radi na pisanju pravnog teksta i preostalim detaljima kako bi tekst nagodbe do 10. srpnja bio spreman za glasovanje. Međutim, put prema postizanju nagodbe još uvijek se ne čini baš "otvorenim".

Neke prepreke – a u prvom redu to se odnosi sporenja oko valjanosti i/li ograničenosti jamstava – svako toliko uporno izranjaju. U novije vrijeme to se najizravnije očituje u tome što su upravo zbog pitanja njihova knjiženja u upravama operativnih kompanija zapeli nacrti financijskih izvješća kao nezaobilazno uporište nagodbe. U privremenoj upravi Agrokora, doduše, tvrde da je taj problem predimenzioniran i da objava izvješća do 30. travnja nije upitna.

No, najnoviji val problematiziranja jamstava koji je intervjuom N1 televiziji pokrenuo Ivica Todorić tome svakako neće pridonijeti. Kod jamstava su se, kaže on, očito kršili propisi: nije bilo protučinidbe, a u njihovu izdavanju su, suprotno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, zaobiđene skupštine. Todorićeva objašnjenja pritom su prilično lakonska: jamstva mu nisu bila 'issue' jer je Agrokor, kako kaže, svoje dugove uvijek uredno servisirao, a u smislu ZTD-a previd je adresirao na pravnike.

No, Todorić je, čini se, previdio da se u međuvremenu i javno otkrilo da su u ugovore o zaduženjima po kreditima i obveznicama ipak ugrađena ograničenja obveza po tzv. uzvodnim jamstvima u smislu zakonskih propisa, uključujući i one o očuvanju kapitala društva jamca i zabrani (prikrivenog) povrata uloga vladajućem društvu.