Ivica Todorić, odnosno njegov koncern Agrokor, odlučio je svoje izdanje euroobveznica koje dospijevaju u studenome 2011. iskupiti dvije godine prije roka. Ta je 150 milijuna eura vrijedna obveznica sa 7-postotnim kuponom izdana s takozvanim ‘call’ pravima izdavatelja da otkupi cjelokupno izdanje po određenim cijenama već u 2008., 2009. ili 2010. godini.

Cijena po kojoj je može otkupiti ove godine je 101,75 posto i to na datum 23. studenoga. Iz kompanije su prošli tjedan Luksemburškoj burzi najavili da će iskoristiti call opciju utvrđenu prospektom.Premda ih na tržištu nije krasila osobita likvidnost, ostaje primijetiti da je cijena Agrokorovih obveznica samo koji dan nakon te najave porasla pet posto i trenutačno iznosi nešto više od 100 posto. Usporedbe radi, na cjenovnom dnu, početkom ožujka, cijena im je bila na najnižih 64 posto. Vijest o namjeri prijevremenog iskupa zabilježio je prije nekoliko dana i Bloomberg. S obzirom na iznos izdanja (neovisno o tome je li Agrokor već proljetos našao načina tj. novca da otkupi nešto obveznica pri najnižim cijenama) i mjesto Agrokora u hrvatskom gospodarstvu, ta je najava potaknula brojne spekulacije. Dok se u krugovima investicijskih bankara tvrdi kako su čuli da je Agrokor s međunarodnim kreditorima radio na slaganju oveće financijske kostrukcije, ključno pitanje ostalo je otvoreno, a to je u prvom redu zašto Agrokor baš sad ide na taj korak i što on znači u kontekstu planova koncerna. Među brojnim logičkim križaljkama neki su nagađali o mogućoj potrebi smanjivanja razine duga s obzirom na klauzule nekih postojećih zaduženja u pogledu zadanog omjera kamata i operativne dobiti. Neki su predstojeću operaciju povezali s oslobađanjem kolaterala, budući da su dionice nekoliko Agrokorovih tvrtki prilikom zaduživanja (ne samo po obveznicama) založene kao sredstvo osiguranja. No, sva ta kombinatorika i hipotetski nudi tek parcijalne odgovore, bez krajnjeg cilja. Većina se pak slaže oko toga da je posrijedi zasigurno krupnija operacija od onih koje su trenutačno aktualne, poput kandidature za Vupik.

Iz same kompanije zasad, barem službeno, nisu nimalo suzili prostor spekulacijama. Potvrđujući prijevremeni iskup, odgovorili su nam samo da “o strateškim planovima ne smiju govoriti”. Od osobite koristi za odgonetanje krajnjih motiva nije bio ni posljednji javni istup potpredsjednice koncerna Ljerke Puljić. Početkom tjedna na skupu gospodarstvenika “Dan velikih planova” rekla je kako će tijekom 2010. Agrokor biti “vrlo oprezan prema investicijama” te da će investirati ponajprije u projekte koji već imaju zatvorenu financijsku konstrukciju. Premda je naglasila i kako u poslovnom planu nema akvizicija, dodala je ipak kako je “kriza i prilika za velike” te će Agrokor “sigurno vrlo pametno to koristiti”. Na tom su se tragu u novije vrijeme pojavile glasine koje bi se možda najbolje uklapale u plan prijevremenog iskupa obveznica. Naime, jedan od vodećih ljudi koncerna navodno je nedavno, govoreći o trenutačnim prioritetima posebice istaknuo planove vezane uz Konzum odnosno maloprodajni biznis. Pritom je, kako kažu sugovornici Poslovnog dnevnika, ponovno apostrofirao apetite prema Mercatoru kao najveću stratešku fiksaciju. Agrokorovac je, navodno, tome dometnuo da su za tu priču sad bolje posložene i političke karte, ali i neke druge okolnosti.

Agrokor u brojkama

Obveze 17,5 milijuna kuna
Agrokorov konsolidirani rezultat 2008. pokazao je za trećinu povećane prihode koji su time dosegnuli 27,7 milijardi kuna. Dok je i operativna dobit uvećana solidnih 30-ak posto, na 1,3 milijarde, neto rezultat je bio skromnih četvrt milijarde kuna, čemu su pridonijele akvizicije i povećani financijski rashodi. Obveze Agrokora na kraju prošle godine iznosile su gotovo 17,5 milijardi, od čega su dugoročne nepunih pet milijardi. U kratkoročnim obvezama najveći dio, oko sedam milijardi kuna, odnosi se na dobavljače, a ostatak su mahom one po kreditima.