Što za jedan Sberbank znači 1,5 milijardi eura Agrokorova duga?  Nije ruska banka financirala Agrokor Agrokora radi. Kreditirali su ga zbog influentnog značaja za hrvatsku ekonomiju jer su njihovi interesi strateški usmjereni na cijeli set gospodarskih sfera, među kojima je trgovina valjda trinaesto prase. 

>> Oglasili se iz Sberbanke i otkrili što namjeravaju s Agrokorom

Sberbank nije ruska financijska institucija, ne samo to, piše Večernji list. Ona je od 1841. mehanizam kojim su, prvo ruska carska obitelj, onda i Sovjetska Rusija i Ruska Federacija, omogućavale stabilan dotok novca za ratove i vojne akcije, svemirske programe, znanstvena istraživanja, tajne službe i megalomanske projekte… ukratko – davale jednoj moćnoj velesili kisik nužan za opstanak. 

Utemeljena je uredbom cara Nikole I. u formi štednih ureda sa svega 20-ak zaposlenih. Poslije se proširila na cijelu zemlju i služila kao servis za održivost ruskog gospodarstva. Funkciju je zadržala i u SSSR-u kad je i službeno postala bankarska institucija pod nazivom koji se najbliže može prevesti kao Državni sustav radničkih štednih banaka. Izvorno se ime zadržalo – Sberbank u prijevodu znači štedna banka. 

Početkom 19. stoljeća već je imala dva milijuna štediša i četiri tisuće poslovnica te je počela prodavati proizvode osiguranja. Iz depozitne u kreditnu sferu ulazi 1910. kad počinje odobravati prve zajmove. Njezine su potencijale shvatili i komunisti te je nakon Oktobarske revolucije 1917. nisu eutanazirali kao relikt pokvarenog sustava, nego su preko nje isplaćivali plaće radnicima i plasirali državne obveznice građanima. Krajem 1980-ih ima već gotovo 80 tisuća poslovnica, a s perestrojkom dobiva današnje ime te postaje univerzalna banka, i dalje u državnom vlasništvu, najjača na tržištu unatoč stampedu konkurencije, privatnih banaka, ali i drugih državnih.  

Negdje u tom razdoblju poprima današnju formu, a 2007. upravljanje preuzima bivši ministar financija Herman Gref te pod njegovim vodstvom 2011. kreću u jače međunarodne akvizicije. Preuzimanjem Volksbanka za oko pola milijarde eura ulaze na srednjoeuropska tržišta, između ostalog i na hrvatsko. U Turskoj su prisutni preko vlasništva nad Denizbankom, podružnice imaju i u Njemačkoj, Kini, Indiji, Bjelorusiji, Kazahstanu… U međuvremenu su promijenili i vlasničku strukturu; većinski vlasnik više nije država “kao takva”, nego Središnja banka Ruske Federacije s 50 plus jednom dionicom, dok ostatak drže razni investitori, od čega 43 posto strani. No, postoji “kvaka” – središnja banka ne smije prodati svoj udio u vlasništvu bez promjene zakona koji to reguliraju.

Drže više od četvrtine tržišta Ruske Federacije i Zajednice Nezavisnih Država. I dalje su najveći pojedinačni kreditor ruskog gospodarstva – plasirali su gotovo trećinu svih kredita u državi i čuvaju skoro polovicu depozita fizičkih osoba koji se drže u ruskim bankama. Imaju oko 20.000 poslovnica, od čega 16.0000 u Rusiji, u kojima radi više od 250 tisuća zaposlenih, broje 137 milijuna klijenata građana i oko milijun poduzeća. Proširili su poslovanje na ukupno 22 zemlje. Ne funkcioniraju kao tromi državni mastodont, štoviše, kad su u Moskvi novinarima iz nekoliko europskih zemalja prezentirali strategiju za širenje u Europi, mogli su se uvjeriti da je Sberbank vjerojatno najmodernija bankarska institucija u koju su ušli na europskom tlu. 

Naivna je i sama ideja da Rusi od početka nisu znali u što se upuštaju s Agrokorom. Bilancu mu valjda znaju bolje od direktora financija.

U trenutku ugovaranja posla s Agrokorom predsjednik uprave Sberbank Europe Mark Arnold u intervjuu za Večernjak istaknuo je kako je to za ovu zemlju, regiju i Sberbank Europe prilično velik posao.

Nominalno, kao vjerovnik, Sberbank ulaže sve napore da situaciju riješi po P.S.-u kriznog menadžmenta koji može uključivati restrukturiranje duga, preuzimanje dijela kompanije ili oboje.

No, bilo koje rješenje definitivno podrazumijeva i povjerenje u one koji upravljaju tvrtkom – a to definitivno ne mogu biti isti donositelji odluka koji su je u ovu situaciju i doveli.  Prema informacijama koje trenutačno cirkuliraju, može se naslutiti da bi Sberbank, isključivo ispune li se uvjeti koje traži, a koji uključuju preuzimanje kontrole nad poslovanjem, dao zeleno svjetlo za dodatnu izloženost prema Agrokoru. Još puno veću od ove sada. Prema kojoj je nedavna injekcija novog kredita za tekuću likvidnost malo jači ubod komarca. Jasno, cijela je ova situacija za rusku banku malo jači ubod komarca, no za groznicu koju inficirani komarac može izazvati u hrvatskom gospodarstvu upravo oni imaju cjepivo. Cijenu koju bi hrvatska država mogla platiti za kolateralne kompromise možemo samo naslućivati. Ruski su primarni interes uvijek bili geostrateški i politički utjecaj te tržište energenata. A ni koncesije nad izvorima vode i zemljištem te upravljanje prehrambenom industrijom nisu baš zanemariv resurs. I ne samo za Ruse. 

Cijeli članak pročitajte OVDJE.