Na Ekonomskom institutu Zagreb (EIZ) u ponedjeljak je održan prvi sastanak Kluba EIZ-a, iskorak te ustanove prema realnom sektoru.
Klub je osnovan prije više od godine dana, sad je i operativno krenuo, a članice su zasad četiri: Agrokor, Pliva, Atlantic te Privredna banka Zagreb. Po uzoru na svjetsku praksu think-tankova, Ekonomski bi institut, koji 75 posto prihoda prima iz državnog proračuna, trebao svoj budžet podebljati nudeći istraživačke usluge članicama Kluba. Poslovni dnevnik doznaje da su na prvom sastanku uz ravnateljicu EIZ-a Sandru Švaljek bili Božo Prka (predsjednik Uprave PBZ-a), Damir Kuštrak (član Uprave Agrokora), Ivan Mišetić (generalni tajnik Atlantic grupe) te predstavnica Plive. "Očekujemo od Ekonomskog instituta da nam ponudi istraživanja od kojih ćemo profitirati u budućnosti", rekao nam je jedan od sudionika sastanka. Već za 10-ak dana trebali bi predstavnici EIZ-a gospodarstvenicima iznijeti prijedloge istraživanja na kojima bi se radilo.
Članovi Kluba plaćat će godišnju članarinu, a mogu birati između tri paketa: A (100 tisuća kuna), B (75 tisuća kuna), te C (50 tisuća kuna). "Ekonomski institut i njegova ravnateljica Sandra Švaljek sigurno su među najkvalificiranijima u Hrvatskoj da nam kažu kamo ide ekonomija i što možemo očekivati", rekao nam je jučer jedan sugovornik. A da je proračun EIZ-a mršav, govori podatak da je on, prema podacima za 2012., iznosio 14,7 milijuna kuna, od čega je od države dobio 10,9 milijuna kuna. "Atlantic Grupa podupire i rad znanstvenih institucija u Hrvatskoj. Želja nam je kroz istraživanja EIZ-a pridonijeti razvitku i afirmaciji tržišnog gospodarstva s ciljem unapređenja učinkovitosti javnoga i privatnog sektora te podizanja konkurentnosti gospodarstva", poručili su nam iz te tvrtke. Slično kažu i u Agrokoru: "Želimo dati podršku projektima koji će dati odgovor na pitanje kako izaći iz krize. Tražimo inovativan pristup i nova rješenja koja smo voljni podržati".
Švaljek: Istraživat ćemo i davati preporuke jer trebaju i vlastima i tvrtkama
Inicijativa da se osnuje Klub EIZ-a došla je iz samog instituta, a njegova ravnateljica Sandra Švaljek je u kratkom razgovoru za Poslovni dnevnik pojasnila kako će Klub djelovati u praksi.
Zašto je došlo do osnivanja Kluba EIZ-a?
Zaključili smo da u Institutu imamo teorijskih znanja, vještina za provedbu različitih vrsta analiza i dobar uvid u probleme hrvatskog gospodarstva te da se sve to može usmjeriti u primijenjena istraživanja s naglašenim preporukama bilo za nositelje ekonomske politike ili za poslovnu zajednicu. Namjera nam je u suradnji s poslovnom zajednicom identificirati prioritetna područja, te potom provesti općekorisna ekonomska istraživanja za koja trenutačno nisu dostupna sredstva iz javnih izvora. Rezultate istraživanja ćemo javno predstavljati te time pokušati utjecati na javno mišljenje i donošenje utemeljenih odluka, ali isto tako i podići stručnu i znanstvenu razinu ekonomskih rasprava u zemlji.
Na koji način će funkcionirati Klub? Koliki je njegov budžet?
Budžet će ovisiti o broju članova Kluba, a broj i obuhvat istraživanja prilagođavat će se tom budžetu. Članovi Kluba će se sastajati kako bi zajedno odabrali područja i teme istraživanja. Održavat će se i posebni tematski sastanci te prilikom predstavljanja rezultata istraživanja. U međuvremenu, istraživači Instituta će provoditi istraživanja za koja su članovi Kluba iskazali interes i koja su zajednički odabrana na prethodnim sastancima. Nakon predstavljanja rezultata istraživanja u Klubu, članovi i istraživači će, u skladu s dogovorom, javno predstavljati rezultate.
U Klubu su četiri tvrtke. Hoćete li širiti broj članica?
Agrokor, Atlantic Grupa, Pliva i Privredna banka Zagreb su prvi članovi Kluba EIZ-a. Nadamo se i voljeli bismo da se broj članova Kluba proširi.
U jeku je turneja petorice ministara 'Proinvest'. Je li inicijativa EIZ-a na neki način poruka Vladi da nije u stanju pomoći gospodarstvu zbog čega poduzetnici i znanstvene institucije kroz ovakve incijative same moraju tražiti put?
Inicijativa EIZ-a nije nastala ad hoc nego nakon pažljive i dugotrajne pripreme i niza razgovora kako u samom Institutu tako i s potencijalnim članovima Kluba. Slučajnost je što se inicijalni sastanak Kluba EIZ-a poklopio s turnejom ministara i te događaje ne bi trebalo dovoditi u izravnu vezu. Stanje u hrvatskom gospodarstvu je iznimno teško, problema je doista mnogo, pa sam uvjerena da bilo koja inicijativa koja ide u smjeru pronalaženja načina njihova rješavanja može biti od koristi ne samo nositeljima ekonomske politike, nego i društvu u cjelini. Mi možemo osigurati da se prijedlozi rješenja zasnivaju na ozbiljnim i stručno utemeljenim analitičkim podlogama, te da samim time budu doista provedivi i svrsishodni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.nije li žalosno da se ekonomija svela na statističko prikazivanje podataka i da nema ama baš nikakvu drugačiju ulogu u društvu? Zar bi klub trebao značiti – da privatnici koji mogu platiti članarinu mogu i koristiti te podatke, a društvo u cjelini koje i plaća te iste ekonomiste ne?
Samo da i oni opet ne počnu održavati skupove na kojima će se svi izješnjavati za uvođenje eura, a protiv devalvacije i dolaska MMF-a!
Nadajmo se da će se netko sjetiti postaviti cilj kako da Hrvatska ne nastavi još brže tonuti i zaostajati nakon što postane članica EU. Jer, prema podacima Godišnjih izvješća Komisije EU (koje u Hrvatskoj nitko ne čita)Hrvatka je u 2008. godini (po tekućim cijenama)imala svega 43% BDP-a po stanvniku u odnosu na prosjek EU. U 2009. godini to je palo na 42% prosjeka u EU. Videći koliko su ti podaci depresivni, netko je u EU Institutu za razvoj promijenio metodologiju sa tekućih cijena na paritet kupovne moći. Tako je od 2009. godine na 2010 prosjek odmah porasao odnosno pao sa 63% na 62%. Ovih 20%+% razlike u BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU za 2009. godinu je odličan dokaz što sve promjena metodologije može učiniti, zajedno s time koliko nas Komisija EU cijeni kada pribjegava takvim “akrobacijama”! Ili je netko morao “postupiti po naređenju”?
Od svih zemalja koje su u 2004. godini ušle u EU samo je Slovenija po BDP-u po stanovniku uspjela sustići Portugal i Maltu, dvije najsiromašnije članice (po tekućim cijenama). Ako se primijeni paritet kupovne moći, tu je još i Češka Republika.
Nema, dakle, šanse da Hrvatska ikada sustigne prosjek EU!!!!
Riječju, kada su razlike u razvijenosti i ekonomskoj snazi prevelike, svaka se asocijacija za najslabije članove brzo pretvori u eksploataciju čak i uz najbolje namjere. EU je također jedan primjer koji to jasno i nedvosmisleno dokazuje. Još samo fali da Hrvatska uvede euro pa da ju to do kraja dotuče isto kao i Sloveniju!
a zaboravili ste da je u nedjelju trebala bila utakmica u splitu.baš me zanima jesu li se pojavili sva petorica u loži da ih raja vidi.
malo su si namjestili službeni put,dnevnice i slikanje u splitu .
leteći cirkus monty zokya. to im je slogan za lokalne izbore
a i imaju odlične rezultate :12 000 novo zaposlenih u upravi kako reče ministar
Uništavaju gospodarstvo velikim porezima :
http://www.poslovni.hr/komentari/liniceve-mjere-financijske-discipline-unistavaju-domacu-potraznju-231137 [poslovni.hr]
************
Njih pet ministara umjesto da štede došli u Split sa 5 automobila i svaki sa svojom ministarskom kamarilom .
Ova Kukuriku vlada misli da su investitori i strani i domaći maloumni i blesavi.
Pored takvih poreza koje uvode svaki dan nemoguće je bilo šta u Hrvatskoj investirati .
Dapače , ovako velikim porezima i bezobrazno velikim kamatama uništavaju tvrtke i povečavaju broj nezaposlenih i stopu inflacije . Provjerite koliko duguju Hrvatske tvrtke kamata državi !
Čak su uveli potajno porez na ino mirovine o kojima pojma nemaju penzići i na koje obračunavaju kazne 2.000kn-50.000kn i kamatu 12 % do 16% , pa će mnogi penzići platiti više kaznu i kamate nego što im je ino mirovina .
Jedino rješenje je da ino penzići odu natrag živjeti van i da tamo troše teško zarađene ino mirovine .
Čak je i Vlada HDZ-a imala 100 % veće strane investicije od Kukuriku Vlade , i broj nezaposlenih je bio 70.000 manji , a inflacija je bila 50 % manja .
Jedino pozitivno u “ProInvestu” će biti to da će putujući Kukuriku “cirkus” naplatiti masne dnevnice iz buđeta .
PIPL MAST TRAST AS
ili Hrvatski
SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU !
Uključite se u raspravu