Provedbom financijskih instrumenata (FI) u okviru Programa ruralnog razvoja (PRR) 2014.-2020. do kraja studenoga 2021. isplaćeno je nešto više od 450 milijuna kuna za 1245 krajnjih primatelja – to znači u četiri godine provedbe približno 58% raspoloživih sredstava, a ovim putem je nabavljeno više od 54 tisuća životinja te otvoreno ili očuvano više od 2300 radnih mjesta.

Najveći udio krajnjih primatelja FI prema veličini organizacijskog oblika čine mikro poduzeća (83%), s prosječnom vrijednosti odobrene potpore od oko 20.000 eura, što pokazuje da su toj vrsti korisnika FI važan izvor financiranja.

Navodi se to u recentnoj analizi Ministarstva poljoprivrede u kojoj se na 40-ak stranica iznosi ostvarenje FI prema tipovima operacije, sektorima ulaganja i kategorijama krajnjih primatelja, županijama (sve su zastupljene, a tri županije Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Bjelovarsko-bilogorska čine oko 45% isplaćenih sredstava), visini kamatne stope, počeku i ročnosti, vlastitom učešću krajnjih primatelja, radnim mjestima i nabavljenim živim životinjama.

Analiza sadrži i prikaz provedbe FI za mlade poljoprivrednike – na razini svih FI PRR oni čine nešto više od 21%, zatim prema vrsti dodijeljene potpore, kao i razloge odbijanja prijava krajnjih primatelja (32% odbijenih zahtjeva).

Rok 6 godina, kamata 0,46%
O dosadašnjim potrebama poljoprivrednika, navodi se, jasno govori podatak da je čak 88,2%, odnosno oko 385 milijuna kuna isplaćenih sredstava u okviru FI PRR do kraja rujna 2021. isplaćeno za tip operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti PG.

Značajan dio ovih ulaganja odnosi se na kupnju rabljenih strojeva i mehanizacije, što, pak, izravno ukazuje i na potrebe potencijalnih krajnjih primatelja. Nastavak ove mogućnosti ulaganja posebno je važan radi planiranog dokidanja mogućnosti kupnje rabljene opreme kroz projekte sufinancirane putem bespovratnih sredstava što će stvoriti dodatne potrebe za financiranje putem FI.

Zatim, prosječna kamatna stopa za sve izdane zajmove/kredite FI PRR iznosi 0,46%, prosječna ročnost kredita je nešto više od 6 godina, a prosjek ulaganja vlastitih sredstava 12,60%. Prosječno dodijeljeni iznos de minimis potpore po pojedinom krajnjem primatelju je 10.792,47 kn odnosno oko 1420 eura.

Sektori ulaganja krajnjih primatelja obuhvaćaju 10 različitih kategorija, a najveći udio financiranih ulaganja odnosi se na sektor biljne proizvodnje – ratarske kulture (53,73%), mješovito gospodarstvo (usjevi i stočarstvo) (11,04%) i stočarstvo (goveda, ovce, koze) – proizvodnja mlijeka (7,70%).

Najmanji udio ulaganja odnosi se na šumarstvo (1,94%), voćarstvo i maslinarstvo (2,03%) i nepoljoprivredni sektor (npr. prerada) (2,65%). Potencijalni razlog niske razine ulaganja u navedene sektore mogao bi proizlaziti iz težeg ostvarivanja preduvjeta ekonomske veličine gospodarstva (SO veličina) potencijalnih krajnjih primatelja s područja “južnih županija” koji su izgledni korisnici FI za ulaganja u sektore voćarstvo i maslinarstvo, kao i u ruralni turizam (nepoljoprivredna djelatnost).

Stoga je lani Ministarstvo poljoprivrede ukinulo kriterij minimalne ekonomske veličine gospodarstava za FI PRR, čime bi se ovaj negativan trend trebao promijeniti. Također, ovom izmjenom omogućeno je financiranje startupova, nevezano uz teritorijalnu raspodjelu, sektor ulaganja ili mjeru PRR.

Navedena izmjena uvedena je s obzirom na to da je temeljni kriterij procjene pojedinog zahtjeva za FI PRR poslovni plan koji mora dokazati izvedivost i financijsku održivost ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u skladu sa svrhom podmjere i pripadajućom vrstom operacija. Najveći broj krajnjih primatelja zainteresiran je za financiranje putem Malih zajmova (60,13%), dok je drugo mjesto po zastupljenosti vezano uz Mikro zajmove (18,34%).

Na trećem mjestu prema broju krajnjih primatelja FI PRR nalaze se krediti za Obrtna sredstva (10,89%). Ukupan interes za financiranje likvidnosti putem dostupnih linija za obrtna sredstva (Mikro zajam za obrtna i Obrtna sredstva) je na razini 20,44% od svih krajnjih primatelja FI PRR, što je znakovito u kontekstu prepoznatih potreba na terenu u doba pandemije Covid-19 i negativnog utjecaja na poslovanje, posebno kada se uzme u obzir kako su upravo ova dva FI pokrenuta posljednja – polovicom 2020.

U četiri godine provedbe isplaćeno oko 58% raspoloživih sredstava i nabavljeno više od 54.000 životinja/D. Javorović/PIXSELL

Najmanji interes poduzetnika uvjerljivo pripada Investicijskim kreditima (0,34%), iako se od navedenog FI očekivalo puno u fazi pripreme: na alocirana sredstva PRR su, prema modelu provedbe, privatne banke trebale sudjelovati s istovjetnim iznosom prilikom kreditiranja krajnjih primatelja, no nakon nešto više od jednoipolgodišnjeg razdoblja provedbe (09/2019 – 05/2021) zaključeno je kako nema interesa spram ovog modela provedbe.

Među razlozima koje navodi HBOR, najčešće se ističe paralelna provedba natječaja za bespovratna sredstva PRR za iste mjere te pandemija koja je smanjila razinu investicija i povećala potrebe za održavanjem likvidnosti poduzetnika.

Pojedinačna jamstva (pokrenuta 2019.) također prikazuju manji interes krajnjih primatelja (0,75%), no potrebno je imati u vidu multiplikacijski efekt (efekt poluge) sredstava odobrenih putem ovog FI – tako je temeljem izdanih 14,30 milijuna kuna jamstava podržano čak 58,23 milijuna kuna kredita (investicija) krajnjih primatelja.

Pregled udjela isplaćene potpore po FI i sektoru ulaganja (u %) pokazuju da su krajnji primatelji iz nekoliko sektora – Biljna proizvodnja – ratarske kulture, Povrćarstvo i ostala biljna proizvodnja, Voćarstvo i maslinarstvo, Stočarstvo (goveda, ovce, koze) – proizvodnja mlijeka, Mješovito gospodarstvo (usjevi i stočarstvo) i Šumarstvo, najviše ulagali kroz Male zajmove i one za obrtna sredstva (OBS). Iz ovog proizlazi da u navedenim sektorima postoji podjednaka potreba za investicijama, ali i obrtnim sredstvima za održanje likvidnosti.

Sektor Vinogradarstvo ističe se po tome što je čak 95,17% isplaćenih sredstava utrošeno na obrtni kapital, dok su investicije činile zanemariv udio u ukupnim ulaganjima. Slaba apsorpcija sredstava za investicije, kako se navodi, bazirana je na razgraničenju PRR i Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2018.-2023.

Naime, temeljem njega jedino ulaganja u podizanje novih nasada vinograda s pripadajućom opremom/infrastrukturom primjenjiva su za FI PRR, dok su ostala ulaganja vinogradarima i vinarima dostupna kroz natječaje za bespovratna sredstva (sufinanciranje od najmanje 50% do čak 90% ukupne vrijednosti ulaganja).

Slična je situacija i u sektorima Stočarstvo (goveda, ovce, koze) – proizvodnja mesa te Nepoljoprivredni sektor (npr. prerada), ali omjer u korist obrtnih sredstava ipak nije tako izražen (obrtna sredstva čine 62,77%, odnosno 56,88% isplaćenih sredstava) kao kod Vinogradarstva. U sektoru Svinjogojstvo i peradarstvo gotovo 50% isplaćene potpore odnosi se na Pojedinačna jamstva što je jasan pokazatelj da su krajnji primatelji prvenstveno usmjereni na investicije.

Većina krajnjih primatelja Pojedinačnih jamstava su mladi poljoprivrednici, a kako je riječ je o prvoklasnom instrumentu osiguranja za investicije mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata, s ciljem poticanja aktivnosti financijskih institucija, odnosno osiguravanja veće dostupnosti kredita i ostalih oblika financiranja, taj FI PRR se smatra uspješnim jer su banke prepoznale kvalitetu projekata prikazanu u poslovnim planovima, te uz izdano jamstvo podržali mlade poljoprivrednike.

Generacijska obnova
FI će se provoditi do kraja 2025., a krajnjim primateljima na raspolaganje je stavljeno ukupno 782 milijuna kuna. Provedba Mikro i Mali zajmova je, kako po broju, tako i po volumenu plasiranih sredstava, iznad planirane razine u Poslovnom planu Sporazuma o financiranju (SOF), dok je interes potencijalnih primatelja i dalje velik, kako se to otkriva također njihovom anketom o dosadašnjoj provedbi i budućim mogućnostima FI u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (SP ZPP).

U anketi zaključenoj sredinom prosinca 2021. sudjelovalo je 575 ispitanika, neovisno o tome jesu li korisnici postojećih FI PRR ili ne, i oko 80% ispitanika je među ostalim navedenu trenutačno važeću visinu kamatne stope za FI proizvode ocijenilo najvišom ocjenom (5).

Sve to ukazuje na potrebu za kontinuitetom provedbe ovog modela financiranja što u nastavku znači i nove investicije i potrebni obrtni kapital u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru za održive projekte koji se financiraju putem kredita i jamstava, a izdaju ih HAMAG BICRO i HBOR.

Iz analize proizlazi i daljnji smjer; naime, uočen je pad zahtjeva potencijalnih krajnjih primatelja za financiranjem obrtnih sredstava (što ukazuje na oporavak sektora), a u nadolazećem programskom razdoblju je potrebno osigurati ekvivalentni proizvod (zajmove/kredite/jamstva za obrtna sredstva, bez obveze “vezivanja” uz investiciju) prvenstveno s ciljem osiguravanja početnog kapitala kod startupova, ali i za osiguravanje likvidnosti kod eventualnih budućih kriza.

U konačnici, iz Ministarstva poljoprivrede napominju kako sva sredstva koja se plasiraju krajnjim primateljima, a koja oni vraćaju, ulaze u fond za FI te se ponovno mogu (i trebaju) koristiti za nove FI.

Na ovaj način osigurali smo, kažu, začetak fonda FI iz kojeg ćemo i u sljedećim programskim razdobljima moći koristiti vraćena sredstva. HAMAG i HBOR ‘bankarski’ procjenjuju projektne prijedloge, osiguravajući financiranje projekta kojima se kroz poslovni plan dokazuje njihova održivost.

“To znači da, pogotovo mladi i mali, s dobrim projektima mogu vrlo lako osigurati potporu za te investicije. Izuzetno smo zadovoljni činjenicom da smo kroz HAMAG jamstva osigurali financiranje izuzetno velikih investicijskih projekata, a koje su bankama aplicirali (sve) mladi poljoprivrednici”.

Zbog važnosti generacijske obnove najznačajnija pogodnost putem FI za mlade poljoprivrednike u programskom razdoblju 2023.-2027. je mogućnost kupovine zemljišta bez ograničenja postotka u ukupnoj vrijednosti ulaganja.