Udjel poljoprivredne proizvodnje u BDP-u u 1991. iznosio je 11 posto da bi već u 2010. bio prepolovljen, pao je na šest posto.

Istodobno je udjel industrije proklizao sa 35 na 27 posto, a jedino se uvećao kod uslužnih djelatnosti i to sa 54 na 67 posto. Paralelno je negativna vanjskotrgovinska bilanca u agraru bujala poput letećeg balona, samo između 2000. i 2014. narasla je sa 280 milijuna dolara na gotovo 1,4 milijarde dolara. Pojedini konkretniji detalji otkrivaju da je stanje u nacionalnom agraru još alarmantnije nego to ilustriraju ovi podaci iz uvoda. Primjerice, u samo šest godina gotovo je udvostručen uvoz svinjskog mesa, sa 43 na 80 tisuća tona pa je tako u 2014. potukao proizvodnju u domaćim klaonicama koja je dosegnula tek 68 tisuća tona. U tom istom razdoblju uvoz goveđeg mesa uvećan je sa osam na 14,5 tisuća tona. Ili, 2009. mlijeko iz uvoza u preradi je imalo udjel manji od dva posta, a prošle godine čak 40 posto.

Vrijeme je da se poljoprivredno-prehrambeni sektor, jer riječ je o proizvodnji hrane, konačno nađe u fokusu Vlade RH i mjerodavnih ministarstava te da se žurno pristupi izradi strateškog programa za cjelovitu poljoprivredu i prateće industrije za razdoblje do 2025. Utemeljenog na održivoj i konkurentnoj proizvodnji i kreiranog u koordinaciji sa poduzetnicima iz branše i znanstvenim institucijama, stoji u analizi koju su u Croatiastočaru izradili prema potrebama i očekivanjima svoga članstva. Stočarstvo i peradarstvo, s obzirom na njihov multiplikator (4 do 8) vezan uz zapošljavanje, stvaranje bruto dodane vrijednosti i punjenje bilo lokalnih ili državnog proračuna, moraju biti primarni elementi novog programa, ističe Branko Bobetić, direktor Croatiastočara i podsjeća na golem, a trenutno devastiran potencijal.

Udjel stočarstva, koji je kruna svake razvijene poljoprivrede, pao je u ukupnim agrarnim brojkama ispod 35 posto dok je prosjek Europske unije 45 posto. Umjesto da potičemo obnovu stočnog fonda kakav smo imali prije Domovinskog rata (milijun goveda i dva milijuna svinja) upravo u stočarstvu bilježimo najnegativniji saldo u vanjskotrgovinskoj bilanci. Između 2005. i 2014. minus je nabubrio sa 288 na 530 milijuna dolara. Vrlo bitna komponenta budućeg razvojnog programa mora biti i novi, primjereniji model financiranja. Jaču podlogu treba dati ili HBOR-u ili pak od Croatia banke i Hrvatske poštanske banke oformiti kreditnu instituciju koja će ponuditi povoljnije kreditiranje poljoprivredno-prehrambenog sektora koji danas plaća preskupe kamate i stoga premalo investira u razvoj.

"Zbog izostanka primjerenijeg sustava financiranja stočarske proizvodnje udjel financijskih rashoda, kamata i tečajnih razlika, u materijalnim troškovima iznosi neodrživo visokih osam posto", ističe Bobetić i upozorava da zbog visoke zaduženosti poduzetnika iz čiste stočarske proizvodnje njihove obveze prema dobavljačima za 15 posto su veće u odnosu na potraživanja od kupaca. Kod mješovite ratarsko-stočarske proizvodnje udjel bankara u kratkoročnim obvezama iznosi više od 30 posto. Kroz minulih dvadesetak godina hrvatski je agrar konstatno pratio diskontinuitet političkih odluka, vrijeme je da novi parlamentarni postav zaboravi na svoje stranačke kolorite i postigne konsenzus u kreiranju nove strategije. U tom novom dokumentu treba pažljivo utvrditi prioritete ulaganja u sektore koji su dugoročno održivi i proizvodno mogu ostvariti tržišnu konkurentnost.

Na tom tragu moraju biti i projekti koji će se financirati iz EU fondova, a jedna od glavnih zadaća svakako je dopuna programa ruralnog razvoja do 2020. u koji se što prije treba ugraditi uredba o dobrobiti životinja. Ona stočarima jamči znatno veće potpore iz EU blagajne, a i marketinški ima veliki značaj kod potrošača. Gospodarska diplomacija itekako je važna adresa za ovaj segment agrara. Nužno je izraditi kvalitetan program poticanja izvoza na intra EU tržište ali i ostala tržišta u regiji i šire. Mala Švicarska je treći trgovinski partner EU, na tom primjeru treba učiti, ali i ciljati kako otvoriti ulazak na tržišta SAD-a, Kine, Japana i slično. Budući da prosječan hrvatski potrošač naspram europskog značajno manje konzumira svježe meso te mesne i mliječne prerađevine, posebno sireve od nove Vlade RH očekuje se i veći senzibilitet kod PDV-a.

Poduzetnici iz agrarne branše traže uvođenje međustope barem na pojedine proizvode s te liste. Uz puni konsenzus svih političkih opcija, koje na margine moraju gurnuti međusobnu netrpeljivost kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenoj strategiji, poduzetnici iz ovog sektora poručuju da se u izradu novog dokumenta uz Vladu i resorno Ministarstvo poljoprivrede svakako moraju uključiti i ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva te uprave kako bi se na terenu izbjegle brojne sadašnje proturječne uredbe i zakoni koji kompliciraju i odugovlače ulaganja.