U sagi o Agrokoru ubuduće će se, prema svemu sudeći, mnogo glasnije nego dosad čuti i glas još jedne od ne baš malih interesnih skupina za koju su događaji vezani uz krizu tog koncerna itekako 'materijalni'.  Nekolicina manjinskih dioničara Agrokorovih tvrtki – od kojih je nekima vrijednost dionica svedena na (manje od) desetak posto one iz vremena nedugo prije eskalacije krize i/li aktiviranja lex Agrokora – osnovala je Udrugu malih dioničara koncerna Agrokor.

U četvrtak je i službeno podnesen zahtjev za registracijom. Za predsjednika Udruge imenovan je Mićo Jurjević, a za njegova zamjenika Miroslav Jeličić-Purko. Osnovni cilj Udruge je, kažu, "zaštita interesa tzv. malih dioničara koji zapravo predstavljaju respektabilnu snagu u strukturi vlasništva unutar koncerna". Inicijativni krug navodno čini šest osnivača predvođenih članicama Agram grupe Dubravka Grgića (iz čijih je redova izabran i predsjednik Udruge), koje su u ulozi dioničara više tvrtki koncerna Agrokor već demonstrirale dioničarski aktivizam, ponajprije problematizirajući pitanje (ne)zakonitosti jamstava. 

Tako ne iznenađuje ni to što u novoosnovanoj udruzi u prvom redu naglašavaju kako žele ukazati na važnost "preispitivanja valjanosti jamstava koja su izdavala povezana i ovisna društva za dugove Agrokora d.d." U prvom obraćanju javnosti Jurjević, doduše, podcrtava kako Udruga "ne nastupa ni protiv Agrokora d.d. niti protiv izvanredne uprave, već im želi biti aktivni partner" te kao takav "od svih relevantnih institucija traži dužnu pozornost kod preispitivanja jamstava kako bi se ona proglasila ništavnim". U tom cilju namjeravaju, kažu, tražiti i potporu Vlade, to prije što i država putem CERP-a u vlasništvu ima dionice Jamnice, Zvijezde, Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci.  Znakovito je i upozorenje na opasnost da bi "sud po službenoj dužnosti morao odbaciti nagodbu ako bi takva jamstva bila njezin punopravan dio, a što bi bila velika ugroza tog sistemski važnog procesa".

Prema procjenama Udruge, u povezanim i ovisnim društvima unutar koncerna više je od 10.000 manjinskih dioničara. Svima njima od jučer su otvorili i mogućnost online pristupanja Udruzi. Prva prilika za izravno artikuliranje stajališta i ciljeva Udruge bit će već za koji dan, jer su glavne skupštine ključnih kompanija Agrokora sazvane za idući ponedjeljak, utorak i srijedu (27. do 29. studenoga). Osim nekih već ranije poduzetih pravnih akcija, Agram grupa je i s nekoliko zahtjeva za posebnim revizijama predanih uoči sazivanja skupština samo potvrdila ofenzivan pristup u pogledu jamstava. U poslovnim krugovima upravo se ona 'prepoznaje' i iza zahtjeva za osporavanjem prijavljenih tražbina po jamstvima (više tvrtki za isti dug) u iznosu od približno 90 milijardi kuna.

Već ljetos, s prvim najavama tužbi dijela manjinskih dioničara zbog jamstava, kao uporište za njihovo osporavanje isticalo se uglavnom odredbe Zakona o trgovačkim društvima, poput onih iz članka 552. kojim se uređuje prijenos imovine društava, i to na način da se u slučaju da se radi o imovini vrjednijoj od četvrtine temeljnog kapitala predviđa skupštinska suglasnost, i to ne obične većine već 3/4 na skupštini zastupljenih glasova. Statutom se eventualno može odrediti da je za to potrebna i veća većina, odnosno dodatne pretpostavke.

U slučaju kompanija koncerna Agrokor o jamstvima se nije odlučivalo na skupštinama već je to na prijedlog Uprave (prema Statutu) potvrđivao Nadzorni odbor.  To što su informacije o jamstvima bile javno dostupne, tj. objavljivane na Zagrebačkoj burzi, za osporavatelje jamstava nije pravno relevantna činjenica, iz više razloga. Oni, usto, problematiziraju i pitanje protučinidbe, aludirajući na to da se matična tvrtka zaduživala uz jamstvo 'zlatnih koka' prema kojima u tom smislu nije bilo 'protučinidbe'.

"Držatelji jamstava potpisom su prihvatili i upoznati su sa ograničenjima koje sama jamstva sadrže. Radi se o stranim financijskim institucijama koje bi se u slučaju da se jamstva naplate u cijelosti naplatili prekomjerno, protuzakonito, a da same znaju da je tome tako, i to sve na štetu svih domaćih vjerovnika i manjinskih dioničara", neslužbeno je situaciju s jamstvima komentirao jedan od članova novoosnovane Udruge.

Međutim, u Udruzi pored toga imaju zadrške i primjedaba i vezano uz (re)valorizaciju vrijednosti imovine koncerna, odnosno razmjere ispravaka vrijednosti koje su (izvanredne) uprave kompanija provele na financijskim izvješćima uoči revizije. Osim što smatraju da se pretjeralo u korekcijama poput onih na zalihama, neka se imovina, poput npr. Sarajevskog kiseljaka nije revalorizirala odnosno vrednovala se višestruko ispod stvarne vrijednosti. Iznos ukupno dvojbenih ispravaka procjenjuju na milijarde kuna