Sredstva iz nedavno usuglašenog prijedloga Europske komisije o planu za oporavak odnosno programu ‘EU nove generacije’ članicama Unije, pa tako i Hrvatskoj, u smislu stvarnog povlačenja pritjecat će do 2026., ali put do tog novca trasira se mnogo prije. Tako se, unatoč godišnjim odmorima, u Vladi već užurbano priprema Nacionalni plan oporavka i otpornosti. To je dokument koji Bruxellesu treba isporučiti u listopadu kao svojevrsni okvir za korištenje 9,6 milijardi eura koje bi trebale biti na raspolaganju Hrvatskoj iz fonda za oporavak, a koje će se ipak vezati uz određene reforme. Radi se i na dokumentima i programima vezanim uz potencijalno raspoloživih 12,4 milijarde eura sredstava iz redovnog sedmogodišnjeg proračunskog okvira EU.

‘Razmislite o outsourcingu’

Kad je posrijedi fond za oporavak, plan je da se više od dvije trećine tzv. bespovratnih sredstava ugovori do kraja 2022., a preostalo do kraja 2024. Imajući u vidu rokove, ali i razmjere raspoloživih sredstava, dio domaćih specijalista za EU fondove smatra da bi problem mogli biti i nedostatni administrativni kapaciteti pa neki od njih Vladi poručuju da bi trebalo razmisliti i o outsourcingu.

Dok se iz Komisije u vezi s Nacionalnim planom oporavka još čekaju određeni naputci, o ukupno 750 milijardi eura zajedničkog, zaduživanja EU kojima će se prikupiti novac za Fond, svoja su viđenja ovih dana iznijele i vodeće svjetske rejting agencije. Unatoč velikim podjelama između članica oko načina vraćanja novca, one smatraju kako plan EU-a o 750 milijardi eura obveznica za financiranje oporavka od Covid-19 ne predstavlja neposrednu prijetnju za kreditni rejting bloka. U agencijama podsjećaju i kako taj dogovor uključuje obećanje da će se istražiti novi izvori prihoda, poput europskog digitalnog poreza ili poreza ili nameta na uvoz ugljika, s tim da su vlade još uvijek podijeljene oko nameta. No, te poreze ne vide presudnima za bonitet obveznice EU.

Solidni osigurač

“Naš se kreditni rejting fokusira na sposobnost i spremnost izdavatelja da otplati dug”, rekao je Dietmar Hornung, pomoćnik generalnog direktora Moody’sa, koji smatra da je EU dužnik najvišeg ranga, “trostrukog A”. Napominje da su se vlade EU složile osigurati potencijalno dodatnih 80 milijardi eura godišnje za otplatu obveznica. “U tom je kontekstu podrijetlo prihoda od sekundarnog značaja”, kaže. I u Fitchu to vide solidnim osiguračem u pogledu servisiranja duga. EK je najavila da će u prvoj polovici 2021. izraditi prijedloge nameta s ciljem da se oko njih postigne sporazum do 2023.

U Fitchu, doduše, podsjećaju kako porezna pitanja zahtijevaju jednoglasnu potporu država članica te kako će se tzv. štedljiva četvorka vjerojatno zalagati za manje zajedničke proračune EU i korištenje ušteda za vraćanje duga.

“Veći proračunski doprinosi mogli bi povećati razlike između neto uplatitelja i neto primatelja”, napominju u toj agenciji, a političko slabljenje kohezije među državama članicama ili preispitivanja njihove sklonosti za potporu EU-u moglo bi dovesti do negativnog pritiska na rejting. Kako bilo, Bruxelles je ograničio godišnju potrošnju za otplate novog duga na 7,5 posto iznosa nepovratnih sredstava odnosno nešto manje od 30 milijardi eura godišnje.

U Standard &Poorsu smatraju da bi budući sukobi oko poreza EU mogli “slabiti argument u korist veće političke kohezije u bloku” i nešto su oprezniji i stroži oko ocjene rejtinga EU.