Uvođenje pojma internet-agencije, konačno definiranje transfera i usluga u posebnim oblicima turizma kao što su pustolovni te kongresni neke su od novosti prijedloga Zakona o pružanju usluga o turizmu, koji je u javnoj raspravi do 6. prosinca.

U Ministarstvu turizma ističu da je glavni cilj izmjena zakona iz 2007. olakšati i pojednostaviti pružanje usluga u turizmu te uz kvalitetnu zaštitu potrošača omogućiti kvalitetnije obavljanje djelatnosti, što će pridonijeti jačanju turističke konkurentnosti. "Novi zakon uzeo je u obzir razvoj novih oblika turističke ponude kao što su zdravstveni, pustolovni ili kongresni turizam. Osim što smo željeli u većoj mjero regulirati te segmente turističkih usluga, cilj nam je bio potaknuti i njihov razvoj, s obzirom na povećan interes tržišta za tim uslugama. Stoga smo definirali i djelomice proširili krug osoba koje bi se mogle baviti, primjerice, zdravstvenim turizmom", objašnjava Božica Lapić, pomoćnica ministra turizma. Internet-agencije pružat će usluge izravno korisniku isključivo putem interneta, pa ne moraju imati ni poslovnicu, ni poslovni prostor. "Transfer je pak nužna usluga koja je dosad bila dijelom u sivoj zoni jer nije bila dovoljno definirana. Novi zakon predviđa da turističke agencije pružaju usluge organiziranja prihvata i transfera putnika, sklapanja i provedbu ugovora o transferu", objašnjava Lapić. Zakon omogućuje i pokretanje portala za oglašavanje turističkih usluga bez prodaje aranžmana i bez obveze pokretanja turističke agencije. To je važno ponajprije onima koji se bave promocijom i rezervacijama privatnog smještaja. Iako podržavaju dobar dio rješenja iz prijedloga novog zakona, u Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) nisu u cijelosti zadovoljni pojedinim rješenjima. Smatraju da nedostaju rješenja jamče kvalitetu. "Smatramo da se veća pažnja mora posvetiti mjerama za poticanje specijalizacije turističkih agencija, njihovu certificiranju i edukaciji. Ta se pitanja moraju ugraditi u zakon, a ne prepustiti radu strukovnih udruga", ističe Željko Trezner, direktor UHPA-e.

U prijelogu zakona, na iznenađenje agencija i strukovnih udruga, nema destinacijskoga menadžmenta, odnosno definiranja i regulacije rada kompanija za destinacijski menadžment koje se planiraju ustrojiti iduće godine i s radom početi u 2014. Prema operativnom marketinškom planu za 2013., Hrvatska turistička zajednica dogodine planira izdvojiti oko pet milijuna kuna za razvoj destinacijskog menadžmenta. Polovica iznosa namijenjena je lokalnim turističkim zajednicama koje dobiju titulu organizacije za destinacijski menadžment (DMO-zadužene za promociju programa), a polovicu će putem edukacije i izravnih potpora dobiti turističke agencije koje uspiju postati kompanije za destinacijski menadžment (DMK), koje će biti zadužene za kreiranje i prodaju programa. I jedni i drugi moraju proći edukaciju i osmisliti program rada s kojim će aplicirati na natječajima. Treznera čudi što se kriteriji za njihovo osnivanje i rad nisu definirani ovim zakonom. "Ako želimo kvalitetu u pružanju usluga, treba nam destinacijski menadžment, o kojem se dugo priča, ali još nije zaživio. A upravo se na njega planiramo osloniti u razvoju turističke ponude. Iz naše perspektive čini se da se zakonodavac više ne želi baviti destinacijskim menadžmentom. Pitanje je tko će se onda time baviti", kaže Trezner. Kako neslužbeno doznajemo, iako će se kompanije za destinacijski menadžment osnivati iz redova privatnih agencija, kriteriji za njihov rad mogli bi se naći u novom zakonu o turističkim zajednicama.

Svi mogu na wellness

Za medicinski turizam ne treba osnivati agenciju

Pojam medicinskog turizma dosad je bio usko definiran i šturo razrađen, a prema aktualnom zakonu, usluge medicinskog turizma mogu pružati tek specijalne bolnice i lječilišta. Po novom u medicinski turizam ubrajaju se lječilišni turizam i wellness, a njime se mogu baviti i ostale zdravstvene ustanove, tvrtke za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici privatnici, a wellness usluge mogu pružati i turističke tvrtke. Pružatelji usluga u zdravstvenom turizmu mogu pružati usluge organiziranja putovanja za svoje korisnike bez osnivanja turističke agencije.

Licencije za sve vratolomije

'Pustolove' će kontrolirati Gorska služba spašavanja

Svi koji se bave organizacijom avanturističkih aktivnosti kao što su skijanje, ronjenje, jedrenje, jahanje, splavarenje, rafting… ubuduće će imati posla s Gorskom službom spašavanja (GSS), koja će ih osposobiti za rješavanje nesreća. GSS će biti zadužen i za utvrđivanje sposobnosti i vještine trenera, vodiča ili instruktora kod onih vratolomija koje još nemaju licencije nadležnih institucija ili udruga. Koje se licencije smatraju adekvatnima, odredit će Ministarstvo obrazovanja. GSS će se morati konzultirati i za aktivnosti na nepristupačnim terenima.

'Agenciju će moći osnovati gotovo svatko, to ruši kvalitetu'

U Ministarstvu turizma odlučili su "olabaviti" kriterije kadroviranja u turističkim agencijama. Odnosi se to i na osnivače novih agencija, barem u formalnom dijelu propozicija koje kandidati trebaju zadovoljiti. Dok u Ministarstvu turizma kažu da je liberalizacija rezultat prilagodbe realnim uvijetima koji vladaju na tržištu rada, u kojem su izraženiji neformalni oblici obrazovanja i iskustvo koje ne ulazi nužno u radni staž, u Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) boje se da bi nova pravila mogla izazvati pad kvalitete kadra. Prema važećim zakonskim odredbama, naime, voditelj agencije (pa time i osnivač agencije koji je također voditelj) u radnoj knjižici treba imati dvije godine staža na sličnim poslovima i položen stručni ispit. "To je često nailazilo na kritike mladih kadrova i diplomanata turističkih sveučilišnih smjerova, koji su tvrdili da se podcjenjuje njihov studij, jer ispiti koje su položili sadrže upravo gradivo koje se polaže na stručnim ispitima. Također, na tržištu rada postoji znatan broj ljudi koji imaju iskustva na poslovima sličnima voditeljima poslovnica, uključujući i iskustvo stečeno u inozemstvu, koje nije ušlo u radnu knjižicu. Smatrali smo da ta iskustva ne trebamo zanemariti", objašnjava Božica Lapić, pomoćnica ministra turizma. Stoga su osobe koje su završile najmanje dodiplomski stručni ili sveučilišni studij u području turizma oslobođene obveze pohađanja predavanja u okviru stručnog ispita za voditelja poslovnice, za razliku od kandidata koji imaju samo srednju školu. Željko Trezner, direktor UHPA-e, upozorava, međutim, na to da bi liberalizacija mogla izazvati pad kvalitete agencijskoga poslovanja."Ide se na to da gotovo svatko može otvoriti i voditi turističku agenciju. Pitanje je hoćemo li od toga imati više štete nego koristi. Svjesni smo toga da je u formuliranju zakona ulogu možda imala i socijalna komponenta, s obzirom na velik broj nezaposlenih, no snižavanje kriterija nije u skladu s politikom podizanja kvalitete, trendom certificiranja agencija, podizanja razine obrazovanja i pojačane edukacije, što nastojimo pokrenuti", kaže Trezner.