Turističke agencije u ovoj su godini konačno prodisale, ostavljajući pandemijsku krizu iza sebe, no za potpuni oporavak trebat će bar još 5 godina uspješnog poslovanja.

Pritom im je i dalje inflacija i rast cijena okolnost kojoj se moraju prilagoditi zadržavajući dobar odnos s partnerima, a povećana digitalizacija poslovanja donosi i nove izazove, kao što su hakerski napadi koji su bili tema ovogodišnjih Dana Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) održanih u Brelima.

O tome što Udruga može napraviti da pomogne članicama po pitanju cyber sigurnosti, o poslovanju agencija u ovoj godini, najavama sezone te trendova putovanja pričali smo s Tomislavom Fainom, predsjednikom UHPA-e.

Cyber sigurnost središnja je tema nakon napada na veliku agenciju Adriagate, koja je u samo dva sata izgubila sve što je stvarala skoro 20 godina. Bilo je potrebno puno truda i lutanja da bi se stvar donekle riješila. Kolika je stvarna prijetnja takvih napada vašem poslovanju?
Dobro je da smo predstavili taj slučaj na danima UHPA-e, da ljude vide da se to može dogoditi bilo kome i bilo kad. Dok je Toni iz Adriagatea pričao što se njima događalo, vidjelo se kako okupljeni razmišljaju što imaju, kad su zadnji put napravili backup…

Nakon osvještavanja teme, napravit ćemo kao udruga edukaciju na tu temu, kontaktirat ćemo tvrtke za sigurnost, uz Adriagate koji su uz to što su turistička agencija i informatička tvrtka, i uz njihovu pomoć napravit ćemo edukacije za sve članove i njihove zaposlene. Svi smo svjedoci da dnevno dobivamo ogroman broj mailova u kojima je zbilja svašta, i da bar ljude naučimo da ne otvaraju bilo što.

Vlasnici Adriagatea kažu da je bar 15 članica UHPA-e koje su sjedile na ovom eventu bilo na neki način meta cyber napada.
Da, imamo primjera. Moja agencija recimo… Prije nekoliko godina imali smo napad s iznudom koja je krenula s 10 tisuća eura, a na kraju smo došli do 1000 eura koje smo odlučili platiti i dobili natrag većinu stvari. Poslije toga nismo imali nikakvih problema, što ne znači da nećemo naletjeti u budućnosti.

Što je najveća prijetnja, na što oni mogu najviše utjecati u agencijskom poslovanju?
Svatko tko radi ovaj posao može zamisliti što se događa kad mu nestanu rezervacije, kad ne zna što je sutra, tko dolazi, kad je transfer, a mi ih svake subote imamo stotinjak.

Kad je u pitanju zaštita potrošača, tu se ne radi uvijek toliko o osobnim podacima gostiju, no to ovisi o vrstama usluge. Ponekad se radi o minimalnim podacima, eventualno ime prezime i vrijeme dolaska, no agencije koje prodaju recimo aviokarte imaju više osobnih podataka koji bi mogli biti ugroženi.

Također, to ozbiljno može ugroziti rejting agencija kod klijenata. Zato je sreća u nesreći da je Adriagateu ovaj hakerski napad došao izvan ljetne sezone.

Kako su agencije danas, nakon svih kriza koje su iza njih ali i s današnjim uvjetima poslovanja?
Ljudi su zadovoljni kako rade, puno je optimizma, no da bi se agencijsko poslovanje vratilo na ono od prije pandemije, trebat će sigurno 5 godina. Agencije su u koroni, da bi preživjele, smanjile troškove i financirale poslovanje, prodavale imovinu često ispod cijene, brodove, kombije, ono što im danas treba za rad i stvaranje prihoda.

Masa ih je uzela Hamagove kredite koje treba vraćati, a usto ti krediti nisu bili za ulaganje u poboljšanje poslovanja, već isto za preživljavanje. Sad s tim krećemo dalje.

Kako je inflacija utjecala na cijene vaših usluga?
Naša je marža od 5 do 15%, ovisno što radimo i koliki rizik preuzimamo, i ona nije rasla u postotku, već samo u odnosu na cijenu aranžmana. Neki su čak spuštali maržu da bi regulirali cijenu i smanjili oscilacije u cijenama u odnosu na ranije, na koje su partneri jako teško pristajali. Recimo, lani smo imali situaciju da smo cijene dogovorili dvije godine prije, a autobuseri i vodiči digli su cijenu prijevozu ili vođenja, i to je sve išlo na naš račun, agencije su te koje su na kraju izgubile te novce, odnosno propustili smo zaradu.

Priča se o porastu cijena smještaja u ovoj godini. Kako to izgleda iz perspektive agencija?
Uvijek sam za onu “vrijednost za novac”. Rast cijena po ovom što vidimo nije realan, iznad inflacije je, ali cijenu svaka tvrtka formira na temelju potražnje, i na to imaju pravo. Očigledno ide prodaja, i razmišlja se idemo probati pa što bude. U današnje vrijeme je vrlo lako ispravljati cijenu kroz revenue menadžment.

Potražnja je i dalje jaka, i trenutno je što se tiče privatnog smještaja za oko 40% bolji buking nego u ovo vrijeme 2022., bolje je čak i u odnosu na ovo vrijeme 2019. Vratio se rani buking, jer dio ljudi lani nije uspio rezervirati što je htio. Kolege koji rade ozbiljne brojke u privatnom smještaju očekuju da će do 15. svibnja rasprodati sve što imaju u visokoj sezoni.

Možete li izdvojiti neki trend u putovanjima koji ste posebno primijetili u razdoblju nakon pandemije?
Svakako se može primijetiti da je konačno počeo rasti broj hrvatskih građana koji putuju. Prije to nije bilo popularno, čak i Hrvati koji su si mogli priuštiti putovanje nisu putovali. Korona kao da je osvijestila ljude, kako su se otvorila putovanja kao da su osvijestili neke potrebe, a kad se jednom iskusi čar putovanja, to vuče za dalje. Tako da je i outgoing značajno porastao.