Za razliku od robne razmjene s inozemstvom u kojoj Hrvatska poslovično bilježi deficit, kod usluga je situacija obrnuta. Premda je u tom pogledu obično (i očekivano) u fokusu turizam, i u drugim segmentima usluga posljednjih godina platnobilančni podaci pokazuju rast neto izvoza. Tako je, primjerice, u prvoj polovini prošle godine neto vrijednost po osnovi usluga oplemenjivanja robe iznosila 416 milijuna eura, što je više nego na razini cijele 2022., u uslugama prijevoza sredinom godine je dosegnula 271 milijun eura neto (nakon 433 u cijeloj 2022.), a sve upućuje da će kompletiranjem podataka za 2023. i kategorija ostalih usluga pokazati znatan rast neto izvoza.

U prvom polugodištu, naime, izvoz “ostalih usluga” premašio je vrijednost uvoza za 894 milijuna eura, dok je tijekom cijele 2022. višak iznosio 1,39 milijardi eura. Usporedbe radi, u 2021. je bio na 974, a u pretpandemijskoj 2019. manji od pola milijarde eura.

Bazen talenata

Privlačnost pojedinih zemalja kao lokacija za pružanje poslovnih usluga u inozemstvu tema je kojom se otprije bavi globalna konzultantska tvrtka Kearney, koja je netom objavila 12. izdanje globalnog indeksa lokacije usluga (GSLI). Na toj ljestvici Hrvatska se (uz Sloveniju) pojavila prvi put zauzevši 49. mjesto (Slovenija 64.) od 78 zemalja uključenih u analizu. Među zemljama istočne Europe najviše su rangirane Poljska (13. mjesto) i Mađarska (19.).

Prva tri mjesta na rang listi prema GSLI-u i dalje zauzimaju Indija, Kina i Malezija, a u top 5 zemalja koje se nameću kao najprivlačnije potencijalne lokacije za ‘offshore’ usluge su Brazil i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kako ističu u Kearneyju, ovogodišnji indeks usmjeren je na regeneraciju talenata i digitalne vještine. Izračuni se, kažu, temelje na 52 kriterija usredotočena na četiri aspekta: financijsku privlačnost (troškovi rada i infrastruktura), kompetentnost i dostupnost ljudi (količina i kvaliteta bazena talenata), poslovno okruženje (političko okruženje, ekonomski, regulatorni i kulturni aspekti koji utječu na jednostavnost poslovanja), digitalna rezonanca (vještine digitalne radne snage i digitalni proizvodi poslovne aktivnosti). “U doba tehnologija koje se brzo razvijaju i trendova koji se stalno mijenjaju, poslovne usluge poput informacijskih tehnologija, ‘outsourcinga’ poslovnih procesa i inženjeringa sve se više kreću preko granica država. Tvrtke nastoje smanjiti svoje troškove, privući talente i postati učinkovitije većim korištenjem globalne baze talenata”, ističe Marko Derča, partner u Kearneyju.

Globalno tržište poslovnih usluga, kaže, poraslo je sa 624 milijarde dolara u 2022. na 681 milijardu dolara u 2023., što će nesumnjivo dodatno potaknuti potražnju za uslugama u inozemstvu.

Kad je riječ o istočnoeuropskim zemljama, Poljska se ističe parametrima poput financijske privlačnosti, stručnosti i dostupnosti talenata, dok se kod Mađarske, koja je napredovala za čak 18 mjesta, posebice naglašavaju masovna ulaganja tamošnje vlade u nove tehnologije kao što su internet stvari, AI te usvajanja politika koje pogoduju IT-u. Sve to poticajno djeluje na tvrtke koje se tamo odlučuju osnivati centre za istraživanje i razvoj.

Financijski (ne)privlačna

“Hrvatska zaostaje za Poljskom u pogledu financijske privlačnosti (troškovi rada i infrastruktura). Također, Poljska i Mađarska prednjače u stručnosti i dostupnosti talenata, no u području digitalne rezonancije, koja mjeri digitalne vještine radne snage, te u području poslovnog okruženja Hrvatska se ne razlikuje mnogo od Poljske i Mađarske”, navodi se u komentaru najnovijih rezultata istraživanja.

Kako bi poboljšale svoje rezultate, Hrvatska i Slovenija bi se, prema analitičarima Kearneyja, trebale usredotočiti na povećanje svoje privlačnosti provedbom politika koje potiču ulaganja i gospodarski rast.

“U promjenjivom globalnom tržišnom okruženju, u kojem vještine imaju prednost pred troškovima, stvarna snaga zemlje leži u njezinoj sposobnosti da njeguje i oslobađa potencijal svojih talentiranih ljudi”, zaključuje Derča.