Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uskoro bi trebala dobiti novu Upravu. Sadašnjoj postavi, u kojoj je uz predsjednicu Tamaru Perko i Hrvoje Čuvalo, za nekoliko dana istječe petogodišnji mandat.

Ministarstvo financija, pod čijom je ingerencijom ta državna razvojna banka, raspisalo je sredinom rujna natječaj za izbor predsjednika i dva člana Uprave HBOR-a, što znači da će po novom Uprava ponovno biti tročlana. Rokovi za prijave (15 dana) istekli su početkom mjeseca.

Neslužbeno se čuje tek da je na stolu više prijava. Tko je sve pokazao interes za čelne funkcije zasad je u domeni spekulacija, a niz dosadašnjih primjera kadroviranja u državnim institucijama, u kojima glavnu riječ ipak ima politika, pokazalo je da izbori znaju biti nepredvidivi, a spekulacije nepouzdane. No, prilično je pouzdano da među kandidaturama nije ona Tamare Perko.

Na još kratko aktualni petogodišnji mandat imenovana je (kao i Čuvalo) 16. listopada 2017., s tim da dužnost predsjednice Uprave obavlja od početka veljače te godine, kad je u HBOR prešla s pozicije direktorice Projektnog i strukturiranog financiranja u Zagrebačkoj banci.

A premda je prije nekoliko godina u nešto ležernijem i osobnijem intervjuu Lideru rekla kako je (nekad davno) željela biti “hrvatska Steffi Graf kao prvo, a kao plan B kemičarka u nekom laboratoriju”, i nova profesionalna faza vezana je uz bankarstvo.

Dobro upućeni izvori tvrde da Perko uskoro preuzima čelno mjesto direktorice Hrvatske udruge banaka (HUB). I u HUB-u je vrijeme isteka mandata i izbora nove čelne osobe. Nakon sedam godina u ulozi direktora tog gospodarsko-interesno udruženja Zdenko Adrović, koji je prije te funkcije niz godina bio čelni čovjek Raiffeisen banke, odlazi iz Udruge banaka.

U kratkom razgovoru potvrdio nam je da s početkom prosinca napušta HUB. Iduće godine, podsjeća, navršava 65 godina. HUB, pak, upravo ovaj tjedan obilježava 23 godine rada u svojoj misiji zaštite i promicanja interesa svojih članica odnosno bankovne industrije u Hrvatskoj, s tim da je prvih 16 godina Udrugu vodio Zoran Bohaček.

S hrvatskim projektom eura, dio kojega je i pristupanje bankovnoj uniji odnosno bliska suradnja s Europskom središnjom bankom, ponešto se mijenjaju i ključne teme i sugovornici bankarskog sektora, a time i HUB-a u mandatu budućeg direktora, tj. direktorice.

Bankarske epizode poput npr. kredita u švicarskim francima pokazale su da i ta pozicija itekako može biti skliska, ali u odnosu na najvišu upravljačku funkciju u HBOR-u faktor utjecaja politike i s njom povezane izloženosti propitivanja poslovnih odluka institucije po definiciji su bitno drukčiji.

Perko nije stranačka osoba, a njezin dolazak u HBOR svojedobno se pripisivao ponajprije povjerenju i preporukama koje je za nju imao ministar financija Zdravko Marić, koji više nije u Vladi i politici. U poslovnim krugovima smatra se da je sama Perko procijenila da u tim okolnostima nije izgledna politička podrška njezinu ponovnom izboru.

Pa se nije ni kandidirala. U tom kontekstu možda bi se mogla iščitavati i informacija o tome da je nakon dva (dvogodišnja) mandata na koja je Perko kao predstavnica HBOR-a bila izabrana za članicu Upravnog vijeća Europske udruge javnih banaka (EAPB), početkom srpnja ove godine članom Vijeća EAPB-a izabran Čuvalo.

To, dakako, ne mora biti indikator za skori izbor nove Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Zasad nije poznato ni je li se kandidirao. U svakom slučaju, prije tekućeg mandata člana Uprave on je niz godina bio zaposlenik HBOR-a, a na tu funkciju došao je s mjesta rukovoditelja Direkcije rizičnih plasmana.

Malim i srednjim poduzetnicima lani je odobreno 93% ukupnog broja odobrenih kredita/T. Miletić/PIXSELL

Važni u krizama
Inače, HBOR se definira kao nacionalna razvojna, ali i izvozna banka, te izvozno-kreditna agencija koja je u prvome redu usmjerena na jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva te ispunjavanje potreba malih, srednjih, srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća, izvoznika, jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave te ostalih javnih ili privatnih sudionika hrvatskog gospodarstva.

Utoliko važnost njegove uloge posebno dolazi do izražaja u situacijama kao što je bila korona kriza. Primjerice, od početka provođenja Mjera COVID-19 do kraja 2021. proveo je više od 1800 moratorija čime je u poček stavljena glavnica u iznosu većem od 13,7 milijardi kuna. Danas, pak, kroz svoje kreditne i programe osiguranja izvoza ima posebne mjere u okviru privremenog kriznog okvira vezano uz rat u Ukrajini (Mjere Ukrajina).

Isto tako, važna je i njegova uloga u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kroz provedbu financijskih instrumenata kojima se omogućava povoljno kreditiranje investicija subjekata privatnog i javnog sektora. Prošle godine je putem svojih aktivnosti HBOR odobrio gotovo 1800 plasmana u iznosu većem od 7,7 milijardi kuna.

Lani 1200 kredita
Najveći dio poslovne aktivnosti HBOR-a odnosi se na kreditiranje; u 2021. ih je odobrio gotovo 1200 u iznosu od gotovo pet milijardi kuna. Prema godišnjem izvješću, lani je nastavljen trend manje sklonosti poduzetnika prema investicijskim ulaganjima pa je godina više obilježena korištenjem kredita za održavanje likvidnosti.

”No, i u tim okolnostima više od polovice ukupnog iznosa odobrenih kredita, HBOR je odobrio za investicije”, istaknuli su u Upravi u komentaru rezultata. Odobreni investicijski krediti su posebno značajni, kažu, jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.

Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i lani su bili mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1108 kredita, odnosno 93 posto ukupnog broja odobrenih. Izvoznike je pak podržao s više od 700 plasmana ukupnim iznosom većim od četiri milijarde kuna.