Iako je poslodavcima sve teže pronaći djelatnike određenih zanimanja, još uvijek 38 posto poslodavaca u Hrvatskoj nema predviđen budžet za edukaciju ili usavršavanje svojih zaposlenika, dok svega njih 25 posto ima na raspolaganju godišnji budžet veći od 5.000 eura za edukaciju zaposlenika, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo Odjel za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore, predstavljeni na II. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.

Postoji velika potražnja za zapošljavanjem radne snage, 80 posto poslodavaca trenutno ima potrebu za zapošljavanjem dodatne radne snage, 43 posto poslodavaca ili zapošljava ili planira zaposliti stranu radnu snagu, rezultati su istraživanja u kojem je sudjelovalo 800 radno sposobnih građana i 600 poslodavaca iz cijele Hrvatske. Isto tako istraživanje potvrđuje da je, u odnosu na prošlu godinu, porastao broj poslodavaca koji teško pronalaze djelatnike svih razina obrazovanja.

Među deset najtraženijih zanimanja prema mišljenju poslodavaca, čak osam odnosi se na djelatnike nižeg obrazovanja, radnike iz različitih djelatnosti, od proizvodnje, građevine, do turizma i skladištenja. S druge strane, kod radno sposobnog stanovništva postoji trend promjene posla koji je najizraženiji kod onih najmlađih, u dobi od 18 do 35 godina, među kojima 19 posto posao mijenja svakih godinu i tri mjeseca. Posao traže i oni koji već imaju posao, koji su zaposleni na određeno ili neodređeno, takvih je 21 posto među radno sposobnim stanovništvom. Posao se u najvećoj mjeri mijenja jer poslodavac ne nudi adekvatna primanja proporcionalna dužnostima posla, otkrivaju rezultati istraživanja.

Sve ovo nam govori kako je zaposlenika teško naći, ali i teško zadržati. Zato je jako važno kontinuirano pratiti u kojoj su mjeri zaposlenici zadovoljni pojedinima aspektima posla, kako bi se, u konačnici, povećalo njihovo zadovoljstvo što će imat pozitivan utjecaj na poslovanje poduzeća.

Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK i prorektor Sveučilišta Sjever, otvarajući konferenciju istaknuo je da će zbog negativnog prirodnog prirasta, koji je problem u Hrvatskoj, ali i većini i razvijenih zemalja, u budućnosti bitni izražena potreba za stranom radnom snagu.

“Prema procjenama, ako do 2030. BDP bude prosječno rastao po stopi od 3,5 posto, trebat ćemo između 400 i 500 tisuća stranih radnika. Nama u Hrvatskoj gospodarskoj komori cilj je kroz ovakve konferencije gospodarstvenicima pružiti podršku kako bi mogli realizirati svoje poslovne planove, sada je to prvenstveno važno za one u tercijarnom sektoru. U svemu tome, bitna je edukacija stranih radnika kako bi u što kraćem roku mogli biti produktivni, ali i njihova integracija jer ne želimo stvarati paralelna društva. Kroz ovakva događanja nastojimo za to pripremiti obrazovne institucije, koje sada imaju jednu novu misiju i poslovnu priliku – učiti te ljude jezik, poslovne vještine, ali i ponuditi kvalitetne integracijske programe”, kazao je Mišević.

Na panelu Kako osigurati potrebne kompetencije zaposlenika za uspješno poslovanje poduzeća govorilo se o važnosti edukacije i kontinuiranog usavršavanja djelatnika. 

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naveo je da je do sada u sustav vaučera uključeno oko 20 tisuća građana, većinom onih u radnom odnosu. S jedne strane, kaže da su mladi ljudi snažno motivirani, a oni stariji manje pa zbog njihovog odustajanja tijekom edukacije u pitanje dolazi isplativost pojedinih programa. U različite programe edukacija uključeno oko 6 posto radno aktivnog stanovništva RH, a cilj je približiti se prosjeku EU koji je 12 posto, naveo je Lončar.

Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, govorila je uvođenju neformalnog programa obrazovanja.

“Htjeli smo napraviti iskorak, široko postaviti priču, kako bismo mogli biti fleksibilni i što je brže moguće odgovoriti na aktualne izazove i potrebe. Željeli bismo svakom pojedincu dati šansu, ali i pružateljima usluga, kako bi mogli provoditi nešto kvalitetno, bilo da je riječ o formalnom i neformalnom obrazovanju”, kazala je Pilko Čunčić.

Igor Pureta, zamjenik predsjednika Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK, istaknuo je da je kvalificirana radna snaga plodno tlo za inovacije, svježe ideje te da se zahvaljujući njima procesi u poduzećima neprestano usavršavaju.

“Sve veći broj poduzeća koja su dijelovi različitih djelatnosti shvaća ključnu ulogu obuke u tome da budu bolji. Takvih je poduzeća u zadnjim godinama sve više pa mogu reći da je putovanje prema kulturi kontinuiranog učenja u Hrvatskoj počelo nedavno, ali da se to putovanje sve više ubrzava. Njegujući duboko razumijevanje transformativne moći obuke zaposlenika, hrvatska poduzeća mogu njegovati radnu snagu koja nije samo kvalificirana, već i prepuna lojalnosti i inovativnosti, stvarajući  prostor za svoj uspjeh u globalnom krajoliku”, kazao je Pureta.

Vlatka Krepelnik, stariji specijalist nagrađivanja u Atlantic grupi, iznijela je iskustva kompanije oko osiguravanja kompetencije zaposlenika i uloge programa Atlantic School. 

“U Atlantic Grupi nastojimo kreirati što više prilika za razvoj i to činimo kroz princip 70 posto učenje na poslu, 20 posto mentoring te 10 posto formalne edukacije, čiji je dio i Atlantic School, koji nudi široki spektar edukacija, od profesionalnih vještina do well beinga. Uz nastojanje da odgovorimo na individualne razvojne potrebe, smatramo da je jednako važno osvijestiti da je odgovornost za razvoj u rukama zaposlenika te ih osnažiti da traže i koriste prilike koje nudimo”, kazala je Krepelnik.

Prijedlog novog Zakona o strancima predviđa bolju provjeru znanja i vještina stranih radnika, što je plus u odnosu na postojeći jer je u praksi vidljivo da dolaze i oni koji ne odgovaraju potrebama poslodavaca koji su ih angažirali, kazala je pomoćnica ravnatelja HZZ-a Ivana Šimek panelu Kako osigurati kvalitetnu stranu radnu snagu.

“Strani radnici imaju završene škole i posjeduju određene vještine, ali kako dolaze iz dalekih država, vještine i znanja nisu jednaka, tim više je važna njihova edukacija”, kazala je Šimek.

Ivana Mirković Pogorilić, izvršna direktorica za HR u Hrvatskoj pošti, istaknula je da stranim radnicima u Hrvatskoj pošti pružaju podršku u integraciji u lokalnu zajednicu te im osiguravaju mogućnosti za profesionalni razvoj i napredovanje, jednake onima koje imaju domaći radnici.

“Ključni aspekt integracije svakako je osjećaj ravnopravnosti i uključivosti. U tom smislu strani radnici u HP-u imaju jednake uvjete rada i sve benefite kao i domaći radnici. Kad dođu u sustav i na novo radno mjesto, nisu prepušteni sebi nego im je dodijeljen iskusan kolega koji ih u početku mentorira i uvodi u posao kako bi se što lakše i što brže snašli u novoj radnoj sredini”, kazala je Mirković Pogorilić.

Hrvatska se, poput mnogih država diljem svijeta, bori s potrebom za stvaranjem kvalificirane i prilagodljive radne snage. Mogućnost obuke koju poduzeća daju svojim radnicima služe kao dokaz predanosti poduzeća rastu svojih zaposlenika i dugoročnosti svog poslovanja. To u radnicima potiče osjećaj lojalnosti i zadovoljstva, što dovodi do angažiranije i otpornije radne snage, manje osjetljive na privlačnost drugih poduzeća u Hrvatskoj i svijetu, neki su od zaključaka II. Konferencije EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.