Povodom 30-e obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i uspostave diplomatskih odnosa, Veleposlanstvo kraljevine Danske u suradnji sa Zagrebačkim dizajn studiom Beton predstavilo je dansko-hrvatski logo kao znak partnerstva i prijateljstva koji će biti korišten u svim aktivnostima danskog veleposlanstva u Hrvatskoj tijekom 2022.

„Logo je simbolična platforma na kojoj želimo dodatno jačati naše odnose. Većina projekata bit će vezana uz održivi razvoj i zelenu tranziciju poput izložbe „Green Together“, ali i zajedničke povijesne i recentne poveznice u umjetnosti i kulturi…“, izjavio je povodom današnjeg dana Veleposlanik Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen te dodao:

“Čestitam Hrvatskoj ovaj dan i čestitam njezinoj snazi i upornosti da dostigne ciljeve koje je davno zacrtala unatoč svim izazovima s kojima se ova lijepa zemlja suočavala posljednjih 30 godina. Mi Danci volio gledati u budućnost i uvijek tražiti nova rješenja za bolji, kvalitetniji i prosperitetniji život.

Izuzetno drago mi je biti u Hrvatskoj u vrijeme kada kao nikada do sada nije postojalo više mogućnosti za suradnju. Jedan od glavnih puteva jačanja naših odnosa je svakako u razvoju tehnologija u domeni održivosti i zelene energije na koje nas obvezuju preuzete obaveze Pariškog sporazuma kao i nedavno održanog COP26 u Glasgowu.“

O povijesti

Hrvatska i Danska svoje službene diplomatske odnose uspostavile su 15. siječnja 1992, ali prijateljstvo dvaju naroda i njihova interakcija kroz povijest traju puno duže. Donosimo vam samo nekoliko povijesno važnih crtica.

Jedan od najpoznatijih Danaca u regiji koji se kasnije nazivao i Hrvatom, odnosno Salonitancem, bio je Ejnar Dyggve, priznati arheolog, jedan od glavnih ljudi zaslužnih za istraživanje rimske Salone u okolici Splita. Njegova istraživanja i bogata dokumentacija nezaobilazno su naslijeđe u hrvatskoj arheologiji, povijesti arhitekture i urbanizma na Jadranu. Dyggve je uz mnoga putovanja u Hrvatskoj proveo više od desetljeća.

O važnosti u domeni arheologije, ali i gradnje odnosa dvaju država govori i visoko rangirani događaj iz 2014. kada je prilikom posjeta danskog kraljevskog para Hrvatskoj, danska kraljica Margareta II posjetila Solin nakon čega je potpisan i sporazum o digitalizaciji cjelokupne Dyggveove ostavštine.

Drugi povijesti poznati Danac u Hrvatskoj koji je također ostavio trag je pomorski časnik viceadmiral Hans Birch Dahlerup. On 1848. godine na poziv cara Franje Josipa I. dolazi u Pulu i postaje zapovjednikom austrijske ratne mornarice. Pod njegovim je zapovjedništvom od 1849. do 1851. došlo do temeljitog preustroja mornarice, u okviru kojeg je 1850. Pula odabrana za ratnu luku i sjedište pomorskog arsenala. Time je Dahlerup ostavio neizbrisiv trag na vizuri Pule koja se tada počela ubrzano razvijati.

A kada smo kod pomorstva zanimljivo je spomenuti sa su Hrvati još u 15. stoljeću pomogli danskom kralju na svom putovanju u Svetu Zemlju. Povijesni izvori govore nam da je danski kralj Erik Pomeranski putovao hrvatskim krajevima, tada pod kontrolom velikaša Frankopana, između 1424. i 1425. godine kada se među ostalim, zaustavljao u Senju i u Dubrovniku.