Vlada je napravila iskorak i osigurala kontinuitet poslovanja, a sad je na Upravi 3. maja i radnicima da opravdaju povjerenje. S tom je porukom premijer Andrej Plenković zaključio jučerašnji posjet riječkom škveru, i to nakon odluke Vlade kojom je Ministarstvu financija dana ovlast za izdavanje državnog jamstva na kredit u iznosu od 26 mil. eura za dovršetak novogradnje 733 za kanadsku Algomu.
Rok za taj posao je 15. rujna 2020. Za pokretanje proizvodnje – sve je spremno, a šef Uprave 3. maja Edi Kučan očekuje da će se kredit uskoro realizirati. U završnici su pregovori s HBOR-om i nekoliko poslovnih banaka, što znači da će brzo krenuti u nabavu materijala. Iako je 3. maj još uvijek u znaku neizvjesnosti, kako zbog neriješene vlasničke strukture, tako i nemogućnosti ugovaranja novih brodova koje Vlada ne kani pratiti s državnim jamstvima, jednogodišnjoj agoniji tvrtke bliži se kraj.
S jučerašnjim danom su iz prvog kredita od 50 mil. kn isplaćeni svi zaostaci radnicima. Ulazi se u fazu rješavanja dobavljača (po sporazumu), pa je najizglednije da će do 26. rujna, kad je zakazano sudsko ročište, doći do deblokade tvrtke.
To bi značilo i skorašnje zaključenje prethodnog postupka. Ovo prvo od ukupno tri državna jamstva kojima će Vlada pogurati financiranje dovršetka novogradnji tiče se broda za koji je po raskinutom ugovoru iz državne blagajne isplaćeno protestirano državno jamstvo kreditorima od 239,6 mil. kn.
Za 733 je ostalo još oko 45% posla, dok su za ostale nedovršene novogradnje u tijeku razgovori Kučana s brodovlasnicima zainteresiranima za dovršetak u 3. maju. Zbog ispunjenja novog ugovora s kanadskim brodovlasnikom u vrijednosti 33,6 mil. eura (stupit će na snagu izdavanjem jamstva), prije nego što bude izdano predviđa se potpisivanje ugovora između resora gospodarstva i financija te 3. maja.
Tako će se regulirati sve obveze brodogradilišta i instrumenti osiguranja da će se škver držati dogovora. Novi model donosi poslovanje preko posebnog računa za brod kojeg trebaju završiti, s kojeg će se plaćati troškovi radnika, dok će kreditor izravno plaćati dobavljačima one račune koje odobri Hrvatska brodogradnja Jadranbrod. Sljedeći korak je dogovor oko strateškog partnera, a doznaje se da ima zainteresiranih.
Tanka uplata u proračun
Prihodi od prodaje broda Kanađanima
Nakon što isplati iznos od 50 milijuna kuna HBOR-u u cilju zatvaranja dijela ranijih obveza, kao i vrati kredit koji se odnosi na odluku o ovom jamstvu, ostatak prihoda od prodaje broda bi 3. maj od novog ugovora s Kanađinima trebao uplatiti u državni proračun. Koliki je to iznos, teško je reći, no kalkulira se da državna blagajna neće puno profitirati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.zmaj je spreman i dalje proizvodit gubitke i pržit lovu … neš ti nama tržišne ekonomije, dok je glasača i naših para …
Priče o ‘strateškim partnerima’ se u Hrvatskoj očigledno mogu prodavati unedogled. Uvijek postoji neki nepoznati čiko koji je zainteresiran ulupati svoje novce u naše gubitaše.
Pa normalno da država neće mnogo profitirati. Jamstva, koje je država isplatila su oko 35 mio. €, vjerojatno to je i ugovorena cijena broda. A sad im treba još 25 mio, € da ga završe, plus 50 mio. kuna radnicima za planodovanje. Ostat će neka sića državi.
Ovaj scenarij se je u normalnim državama trebao dogoditi prije dvije godine. Čim direktor ili prokurist nema novaca za plaće radnika, dobavljača i kooperanta, trči na sud da prijavi insolventnost. Sud postavlja kompetentnog upravitelja insolvencije (modao je recimo postaviti i aktuualnog predsjednika uprave 3maj). On, kao prvo svima daje otkaz. I tek, kad ima posla poziva ciljano radnike i pravi ugovore s njima prema poslovnom planu.
Uključite se u raspravu