U ponedjeljak bi trebala početi javna rasprava o mirovinskoj reformi, a u odnosu na dosad objavljene prijedloge, očekuju se tri novosti. Prva je osmišljena u HNS-u te će, osim povrata u prvi stup i ostanka u drugom stupu (bez 27% dodatka na mirovinu), generacije rođene prije 1962. godine dobiti i treću mogućnost – pravo da u trenutku umirovljenja dobiju na ruke 20% svoje mirovinske štednje iz 2. stupa.

Primjerice netko tko ima 300.000 kuna na svom privatnom računu moći će dobiti 60 tisuća kuna, a ostatak će mu se isplaćivati mirovinom. Jednokratna isplata nije predviđena za ljude koji se vrate u prvi stup, nego samo za one koji ostanu u 2. stupu, piše Večernji list.

Procjenjuje se da će mirovinu iz drugog stupa tražiti samo tri posto najbolje plaćenih u državi, oni koji zarađuju više od 20 tisuća kuna neto. Saborski zastupnik HNS-a Stjepan Čuraj vjeruje da će njihov prijedlog za 15 ili 20 godina biti povoljan izbor za veći broj ljudi.

Danijel Nestić, stručnjak za mirovinski sustav, prijedlog opisuje kao lažni izbor jer on za 97% radnika znači svjestan pristanak na trajno nižu mirovinu. – Nezgodno je to reći, ali prijedlog je dobar samo za ljude na samrti – prokomentirao je Danijel Nestić.

Druga novost vezana je uz 245.000 postojećih umirovljenika, korisnika najnižih mirovina koji će dobiti 3% povišice. Njihova je mirovina 1519 kuna, a već su dobili doplatu do najniže mirovine jer im je plaća bila između minimalne do najviše 75 posto prosječne plaće. – Minimalna mirovina nije posve određena prema socijalnim elementima.

Doplaćuje se svima bez obzira na imovinski status korisnika, i može se dogoditi da će država s 3% povišice potrošiti novac na ljude kojima ne treba takav oblik pomoći – komentira Nestić. Predlaže da se kod ove odluke koristi imovinski ili dohodovni cenzus.

Treća novost bila bi uvođenje nacionalne mirovine za ljude koji nemaju minimalnih 15 godina staža ili nikad nisu radili. Inače, žene koje su ove godine otišle u prijevremenu mirovinu imale su 36, a muškarci 38 godina mirovinskog staža, što je u razini prosječnog staža koji, primjerice, imaju radišni njemački umirovljenici