Unatoč prisutnoj neizvjesnosti, 2021. mogla bi biti godina oporavka jer su prve brojke donijele su dašak optimizma i rast na kvartalnoj osnovi, no to još nije dovoljno da bi Hrvatska zabilježila pozitivnu godišnju promjenu realnog BDP-a, ističe glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević u najnovijim RBA Istraživanjima.

“Industrija i građevinarstvo pokazale su se otpornijima na trenutnu krizu, ali njihov udio u hrvatskom gospodarstvu zaostaje za europskim prosjekom te usporedivim državama srednje i istočne Europe. S druge strane, snažan oporavak izvoza roba, a posebice investicija u posljednjem tromjesečju podupiru naša očekivanja da bi 2021. mogla biti godina oporavka unatoč još uvijek prisutnoj neizvjesnosti”, dodaje. 

RBA je i dalje pri dosadašnjoj procjeni rasta BDP-a od 5,1 posto, no prognoza je izložena brojnim negativnim rizicima. Bitna pretpostavka je obuzdavanje pandemije do kraja lipnja, a pravo masovno cijepljenje u Hrvatskoj još nije krenulo. Smirivanje Covida-19, od kojeg je od jučer oboljelo novih 2904 građana, a broj mrtvih  i službeno premašio 7000, preduvjet  je za solidnu turističku sezonu i produljenje posezone.  

“Najveća nada i najveći strah leže, naravno, u turizmu tj. normalizaciji putovanja”, ističe Živković Matijević.  Uspješnost sezone ovisi i o epidemiološkim mjerama u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Sloveniji i Velikoj Britaniji koja su najvažnija emitivna tržišta, no neupitno je da će većina europskih država nastojati motivirati svoje građane da vrijeme ljetnih odmora provedu kod kuće. 

Ni ostale zemlje neće sjediti skrštenih ruku u borbi za svakog gosta pa treba računati na snažan pritisak konkurentskih destinacija. U korist Hrvatske ide novonastali trend putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima, kao i manja ovisnost o kongresnom turizmu i zračnom prometu jer se manje od 10 posto dolazaka ostvaruje avionom. “Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje posezone moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019.”, ističe.

Što kad kriza završi? “Čimbenici koji zaista određuju uspješnost i razvoj pojedinih zemalja ponovno će doći u fokus. Visoka birokratizacija i visok udio države u gospodarstvu, niska konkurentnost i produktivnost te sve veće zaostajanje u inovativnim kapacitetima uteg su koji umanjuje otpornost te potencijalni rast hrvatskog gospodarstva. Dakle, sam oporavak u 2021. neće riješiti strukturne probleme koji još uvijek čekaju da budu riješeni”, zaključuje Živković Matijević.