Očekivano trajanje života kod muškaraca i žena u posljednjih deset godina u Hrvatskoj se povećalo, no 20 tisuća građana godišnje svejedno umire prerano zbog preventabilnih bolesti, iako je svatko od njih mogao živjeti još 12 godina, istaknuo je ministar zdravlja Rajko Ostojić na jučerašnjem predavanju na temu "Zdravlje u Hrvatskoj danas (s pogledom unatrag i unaprijed)".

Prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003., od prekomjerne težine pati 60 posto muškaraca i 50 posto žena, a pretilo je 20 posto odraslog stanovništva. U Hrvatskoj puši 27 posto osoba, a potrošnja alkohola se u razdoblju od 2000. do 2009. povećala. Vezano uz socio-ekonomsko zdravlje udio građana u riziku od siromaštva i socijalne isključivosti je 31 posto, dok je u Europskoj uniji 23 posto, rekao je ministar na predavanju održanom u Hrvatskom liječničkom domu.

"Očekivano trajanje je bolje, stope smrtnosti su bolje, ali svejedno visoke. Postoje značajne razlike u smrtnosti unutar Hrvatske, velik problem bolesti vezan je za životni stil građana te postoji jasan trend demografskog starenja, odnosno Hrvatska je osma najstarija država EU", naglasio je ministar Ostojić kao zaključke zdravstvene slike hrvatskih građana. Stopa mortalitet viša je u istočnoj i srednjoj Hrvatskoj nego u južnoj i zapadnoj, a pet vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj su bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine, ozljede i otrovanja, bolesti probavnog sustava te bolesti dišnog sustava, rekao je ministar Ostojić te naglasio važnost prevencije.

Također je ocijenio kako je afera Farmal naškodila zdravstvu "u tri segmenta: časnim liječnicima, urušavanju povjerenja građana u zdravstveni sustav te povećanje sumnje građana u farmaceutski sektor". Posljedice toga mogu biti ljudski životi, upozorio je ministar Ostojić.

Govoreći o Nacionalnoj strategiji zdravstva 2012. – 2020. ministar zdravlja je naglasio kako su najvažniji prioriteti razvoj informatizacije i eZdravstva, jačanje upravljačkih kapaciteta, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova te suradnja s drugim resorima. Naveo je kako je Ministarstvo ove godine za nabavu opreme uložilo 250 milijuna kuna, a za informatizaciju 100 milijuna kuna.

Vezano uz jačanje upravljačkih kapaciteta Ostojić je naglasio kako je u Hrvatskom saboru Zakon o sanaciji ustanova, prema kojem bi županijske bolnice, odnosno predstavnička tijela koja su u županiji, u roku od 30 dana morale procijeniti da li će vratiti dugove zdravstvenih ustanova ili će zamoliti za državnu pomoć. Ukoliko država odluči pomoći, osnivačka prava prijeći će na državu, dodao je.

Najavio je i kako bi od siječnja, veljače i ožujka iduće godine trebalo krenuti novo ugovaranje te da će sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite biti ocjenjivane od jedne do pet zvjedzdica. Pokušavamo kompeticiju koja je zdrava, uspostaviti među liječnike obiteljske medicine, dodao je Ostojić.