Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih. U dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok. S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura). Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno.

Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna. Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su Večernjem listu iz Porezne uprave.

Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa. Oni su taj bonus očito raspodijelili na manje mjesečne isplate. Kad bi kojim slučajem poslodavci isplatili maksimalan iznos dopuštenih neporeznih naknada po radniku, njihov bi iznos godišnje mogao biti oko 16 tisuća kuna, odnosno gotovo tri prosječne mjesečne neto plaće, što je puno i dalo bi posve novi pogled na primanja. IT sektor jedan je od rijetkih koji tvrdi da maksimalno koristi gotovo sve dopuštene isplate.

Što će nova metodologija točno pokazati i kakve će posljedice iz te objave proizaći, trebali bismo otkriti u siječnju! Budu li radničke plaće bitno veće od postojećih 6400 kuna, mogao bi se pojačati pritisak umirovljenika na rast mirovina jer su i sada prosječne mirovine pale ispod 40 posto prosječne plaće.

– Uključivanjem neporeznih naknada u primanja zaposlenih dobit ćemo drukčiju dinamiku i percepciju plaća – smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, koji dodaje da bi sindikati javnog sektora mogli dobiti dodatne argumente za tvrdnje da im plaće zaostaju za privatnim sektorom.

Lani je država dopustila tvrtkama da svakog zaposlenog nagradi s 5000 kuna neporeznog bonusa, uz dotadašnjih 2500 kuna, koliko su mogli isplatiti za božićnicu ili regres. Od rujna ove godine vratio se i topli obrok, koji može biti 5000 kuna paušalno po radniku ili 12.000 kuna uz predočenje troškova. Tvrtke svojim radnicima mogu plaćati i trošak vrtića za djecu ili trošak smještaja.

Donedavno ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, a sada savjetnik UN-a za statistiku Marko Krištof kaže da statistička definicija plaće ovisi o nacionalnim propisima zbog čega iznosi koji se vode u administrativnim evidencijama nisu potpuno usporedivi među zemljama.

– Kako bi se osigurala usporedivost, dohoci se unutar EU prate preko redovitog anketnog istraživanja nad kućanstvima. Unatoč navedenom, temeljna je zadaća službene statistike osigurati da podaci budu korisni i usporedivi s prethodnim razdobljem. Postoje slučajevi u kojima promjena definicije može biti opravdana, a naročito ako se istodobno osigura i usporedivost s prethodnim razdobljem. Budući da DZS još nije javno iznio svoje namjere vezane za reviziju podataka, u ovoj fazi ne može se ocijeniti je li riječ o opravdanoj promjeni metodologije – ističe Krištof te dodaje da će biti zanimljivo pratiti u kojim su djelatnostima poslodavci odlučili smanjiti bruto plaće i dio isplata na koje su prije plaćali porez prebaciti u jedan od neoporezivih oblika, piše Večernji list.