Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović posjetit će u ponedjeljak gospodarsku zonu Podi, gdje će mu se predstaviti projekti zone, nova infrastruktura i planovi širenja zone, najavljeno je iz Vlade.

Trenutačno je u Hrvatskoj osnovano ukupno 114 poduzetničkih zona koje se rasprostiru na oko 3500 ha površine zemljišta. Veličina pojedine zone varira od 1 ha do čak 549 ha, kolika je površina na kojoj se prostire poduzetnička zona Podi u Šibensko-kninskoj županiji.

Izdvojili smo još nekoliko zanimljivih informacija vezanih za tu zonu:

1. Prema najnovijem izdanom biltenu ZANE-a poduzetničke zone koje posluju s najviše poduzetnika i zaposlenika jesu Kukuljanovo u Primorsko- goranskoj županiji, Dugopolje u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zabok u Krapinsko-zagorskoj županiji. Više o industrijskim zonama u Hrvatskoj pročitajte ovdje.

2. Iz pogona Zagrebmontaže smještene u poduzetničkoj zoni Podi u travnju je izašao prvi od ukupno 245 kamiona koji je imao za prevesti do Osijeka najveći viseći most u Hrvatskoj, a koji će biti dug 422 metra i težak 4570 tona. Očekuje se da će most biti gotov za nešto više od godinu dana. 

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

3. Zahvaljujući brzoj intervenciji šibenskih vatrogasaca u svibnju 2012. spriječena je nesreća koja se mogla dogoditi uslijed požara koji je planuo u visikonaponskoj trafo stanici na poslovnoj zoni Podi. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

4. I u veljači 2012. poduzetnička zona Podi imala je nezgodu s požarom. Sve raspoložive snage šibenskih vatrogasaca gasile su tada požar koji je izbio u neposrednoj blizini gospodarske zone Podi. U pomoć su im došla i dva kanadera. 

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

5. U srpnju 2011. godine parcela koju vidite na fotografiji dolje, a koja se nalazi na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske, i inače je dio gospodarske zone Podi, predstavljena je kao čestica na kojoj će biti izgrađena kaznionica i zatvor. Od Šibenika je ta čestica površine oko 1,000.000 m2 udaljena oko 8 km. Planirano je da kaznionica i zatvor budu izgrađeni u jednom kompleksu neto površine oko 48.000 m2. Planirano je također da u kaznionici i zatvoru u Šibeniku budu smještene punoljetne muške i ženske osobe te maloljetne muške osobe koje čekaju suđenje ili izdržavaju kaznu zbog prekršaja, kao i osobe kojima je izrečena kazna zatvora u kaznenom postupku te kaznu izdržavaju u kaznionici. Planiran je kapacitet za oko 1.270 zatvorenika, uz puno poštivanje zakonskog standarda s 4 m2 površine sobe i 10 m3 volumena sobe po zatvoreniku. Izgradnja nove, najveće, kaznionice nužna je zbog prenapučenosti koja je prisutna već više godina. Neadekvatna zdravstvena zaštita, nedostatak prostora i nesnosne vrućine glavne su pritužbe zatvorenika smještenih u Zatvoru u Šibeniku, izvijestio je sibenskiportal.hr u ožujku ove godine. Portal je tada izvijestio da je Vlada odbila prijedlog HDZ-ovih zastupnika da ulaganje u kaznionicu započne ove godine, te da se za tu namjenu odobri barem šest milijuna kuna kako bi se moglo započeti s izradom potrebne, a opsežne dokumentacije te da je stoga upitno hoće li do 2016. godine biti započeta gradnja. "Naša vlada je 2009. godine donijela Akcijski plan za unapređenje zatvorskog sustava kojim je do 2014. godine predviđena dogradnja zgrade zatvora u Zagrebu za 382 zatvorenika i izgradnja kaznionice i zatvora u Šibeniku za 1270 zatvorenika. No čini se da plan propada ili barem stagnira. Naime, sa 651 radnim mjestom, nova kaznionica Podi danas je najveća tvrtka u Šibensko-kninskoj županiji. Bivši ministar Radimir Čačić uvrstio ju je u plan spasa hrvatskog gospodarstva, optimistično ju ističući kao jedan od strateških projekata. No, kaznionica Podi postoji samo na papiru. Planovi za izgradnju su zaustavljeni i to zbog nedostatka novca. Hrvatska vlada trebala je iz državnog proračuna osigurati 50 od potrebnih 110 milijuna eura, dok je za drugu polovicu sredstava osiguran kredit Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Iako su radovi trebali započeti 2014. godine, to se neće dogoditi. Da bi kredit uopće bio odobren od strane Upravnog odbora CEB-a bilo je potrebno dati prikaz kadrovske strukture zaposlene u Kaznionici i zatvoru u Šibeniku, te broj službenika i namještenika", objavio je tada portal, uz zaključak  da je novac za šibensku kaznionicu, oko tri milijuna kuna, predviđen tek u proračunskoj projekciji za 2014., a u 2015. trebalo bi za taj projekt biti ostavljeno još devet milijuna kuna. 

Parcela na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske, dio Gospodarske zone Podi, na kojoj bi trebala biti izgrađena kaznionica (Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

6. U šibenskoj poduzetničkoj zoni Podi smještena je i tvrtka AS Eko d.o.o. koja je nekoliko puta dospjela u medije. Najupečatljiviji nastup u medijima imala je možda u vrijeme masovnog izvještavanja hrvatskih medija o 15 štenaca koje je HGSS u siječnju 2011. godine izvukao iz Jame u Lokvicama kraj Drniša. Oni su se prema izvještajima medija okotili među klaoničkim otpadom i drugim smećem koje su godinama mesari i drugi nesavjesni građani bacali u Jamu. Psići su privremeno bili smješteniu azilu za pse tvrtke As Eko, sve dok nisu udomljeni. As Eko je u medijima završio i zahvaljujući prozivkama šibenskih aktivista za prava životinja koji su, kako je Tportal svojedobno objavio, tvrdili da psi u skloništu tvrtke As eko trpe nenormalne uvjete smještaja i da su bolesni, gladni i prljavi te da šibensko sklonište izvozi pse u Njemačku. Iz tvrtke As eko opovrgnuli su te optužbe, naglasivši da većinu sklonjenih pasa lutalica na kraju udome, većinom u Njemačkoj. 

Udomljavanje psića u tvrtki AS-Eko u siječnju 2011. (Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

7. Krajem svibnja 2010. godine tadašnja premijerka Jadranka Kosor otvorila je radove na izgradnji prometne mreže s infrastrukturom gospodarske zone Podi.

Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

 8. Vjekoslav Kaleb proglašen je novim direktorom gospodarske zone Podi-Šibenik u veljači 2010. godine. Kontaktirati ga možete ovdje.

Vjekoslav Kaleb (Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

9. Na službenim stranicama gospodarske zone Podi stoji kako se nalazi na prostranom zaravnjenom terenu minimalnog nagiba izuzetno pogodnog za gradnju te da su blizina autoceste, morske luke, i željeznice glavne prednosti lokacije na kojoj je zona smještena.

10. Na službenim stranicama gospodarske zone Podi stoji i objava 'Zona Podi u 10 činjenica', u kojoj se navodi sljedeće: Najveća i najperspektivnija zona u Hrvatskoj; Trenutno radi 12 tvrtki s preko 500 zaposlenih; Investitori u zoni su iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske; Proizvodne djelatnosti oslobođene komunalnog doprinosa i značajno smanjena komunalna naknada za tvrtke u zoni; 60 potpisanih ugovora s investitorima do sada; Blizina grada Šibenika (7 km) i autoceste (3 km ); Blizina luke i željeznice 4 km ,  dvije međunarodne zračne luke unutar 50 km; Infrastrukturno opremljen teren –  5 eur m2; Usluge pribavljanja potrebnih dozvola za investitore u zoni.; Snažna potpora lokalne zajednice.

Promotivni video gospodarske zone Podi pogledajte ovdje: