Devalvacija kune naspram eura za 10-ak posto, što je mjera koju u programu reformi za Hrvatsku predlaže ugledni njemački ekonomski instutut Ifo, povećala bi vrijednost duga hrvatskih kućanstava za 3,5 milijardi kuna ili 460 milijuna eura. Toliko bi više kuna morali bankama vratiti građani koji su se zaduživali u kreditima u stranoj valuti. Vanjska devalvacija može dovesti i do uvezene inflacije, priznaje Ifo u dokumentu na 330 stranica koji je izradio po narudžbi HDZ-ove zaklade uoči izbora, jer su u visoko euriziranoj zemlji poput Hrvatske mnoge cijene povezane s eurom.
No njemački stručnjaci tvrde da bi takva uvezena inflacija bila skromna. “Osim toga, uz inflaciju koja je sad na -0,2 posto, puno je ozbiljnija opasnost od deflacije kao rezultata unutarnje devalvacije” jer ta deflacija “može voditi u spiralu pada cijena i ekonomske aktivnosti”, navodi se u dokumentu instituta Ifo. I za mogući problem inflacije, dakle, Ifo ima argument u prilog devalvacije kune, a isti argument ima i za mogući problem štete koju bi pretrpjela i kućanstva, i poduzeća, a i državni proračun, u slučaju da kuna izgubi vrijednost prema euru. Da, slabljenje kune prema euru za 10-ak posto stvorilo bi dodatni dug za kućanstva od 3,5 milijardi kuna, ali bi “povećalo vrijednost depozita za 11,1 milijardu kuna pa bi dobitak bio više nego trostruko veći od dodatnih troškova”, zaključuje Ifo. To, međutim, ne bi bila utjeha za one siromašne i srednji sloj, jer samo bogatiji dio društva ima štednju u eurima, dok oni koji jedva spajaju kraj s krajem imaju dugove u eurima, piše Večernji list.
Ifo, međutim, inzistira na tome da devalvacija bude kontrolirana i postupna, za nominalno 13 posto tijekom 7 do 13 godina, pa da negativni učinci mogu biti izglađeni. “Treba imati na umu i da unutarnja devalvacija također vodi prema negativnim učincima za platnu bilancu”, piše Ifo. Razlika je samo u tome što kod vanjske devalvacije te učinke plaćaju oni koji imaju kredite u stranoj valuti, dok kod unutarnje te učinke osjećaju svi jer moraju servisirati dug s manjim nominalnim prihodima. U prvim reakcijama na dokument instituta Ifo jedan izvor upućen u monetarnu politiku rekao je kako je “to što Ifo predlaže smiješno”, dok ekonomist Ljubo Jurčić kaže da je devalvacija “više jedna fiktivna priča u postojećim uvjetima”.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kao prvo treba srezati sve nezarađene mirovine .
A on koji nemaju dosta za život od zarađenih mirovina neka se prijave na socijalu.
Svaka čast političarima , pjevačima, sportašima , borcima , partizanima , domobranima , ustašama , ……ali ako nisu zaradili penziju onda nemogu ni nobiti penziju iz mirovinskog fonda.
A kao drugo treba moći otvoriti tvrtku lako – za jedan dan i smanjiti porez na dobit na 12 % (dugoročno).
A kao treće ukinuti apanažu nekim ovisnicima:
Evo nekih zgubidana , niškorisnih , neradnika tzv.“antifašista” koji sišu proračun a bili su u prvim redovima ispred Sabora:
Udruga Domina, koja je od Ministarstva kulture dobila 250 tisuća kuna
Udruga B.A.B.E – 500 tisuća kuna,
Ladislav Tomičić iz riječkog Novog lista, za portal lupiga.com – 250 tisuća kuna,
GONG Dragana Zelića za udrugu dobiva milijun kuna,
Documenta Vesne Teršelič – 700 tisuća kuna,
portal muf.com.hr – 70 tisuća kuna,
Radio Student – 170 tisuća kuna,
Drago Pilsel za autograf.hr – 70 tisuća kuna
nastavi niz…
Ti koji spajaju kraj sa krajem sigurno nemaju kredite. S druge strane vjerojatno nemaju ni posao, a devalvacija bi im povecala sanse da ga dobiju. Tako da njih sigurno nece ugroziti.
Ako necete napraviti reforme i smanjit troskove drzave, onde ce to tecajna lista napraviti za vas.
Suprotno rasirenom misljenju HNB dugorocno nemoze braniti tecaj. Kao sto smo nedavno vidjeli cak ni Svicarska centralna banka nema puno utjecaja na tecaj.
ma daj mi molim te objasni, na koji bi to način devalvacija potencirala otvaranje radnih mjesta???
nismo više Yu ili kao npr tvoja Kanada, nismo zatvoreno tržište branjeno visokim carinama i uvoznim kvotama nego dio Eu tržišta koje počiva upravo na slobodnom protoku roba i kapitala!
I kako bi sada u smislu otvorenog i zajedničkog tržišta, visokoj euroziranosti u svim segmentima, visokoj ovisnosti o repromaterijalu sa EU tržišta te visoke zaduženosti upravo u eurima a prihodovno u HRK, devalvacija kune pozitivno utjecala na gospodarstvo?
Ti koji spajaju kraj sa krajem sigurno nemaju kredite. S druge strane vjerojatno nemaju ni posao, a devalvacija bi im povecala sanse da ga dobiju. Tako da njih sigurno nece ugroziti.
Ti koji spajaju kraj s krajem su u blokadi/pred ovrhom i razlog je u većini slučajeva kreditna opterećenost “zlatnog doba” 2005-2007. Isti ti imaju posao kojeg rade da bi mogli otplaćivati kredit bankama po 8-9% nenamjenski ili 6-7% stambeni.
99% istih je EUR nominirano.
Naročito su sretni, devalvacijom, kreditni dužnici u CHF koji upravo provode konverziju u EUR.
"Da, slabljenje kune prema euru za 10-ak posto stvorilo bi dodatni dug za kućanstva od 3,5 milijardi kuna, ali bi “povećalo vrijednost depozita za 11,1 milijardu kuna pa bi dobitak bio više nego trostruko veći od dodatnih troškova”, zaključuje Ifo. To, međutim, ne bi bila utjeha za one siromašne i srednji sloj, jer samo bogatiji dio društva ima štednju u eurima, dok oni koji jedva spajaju kraj s krajem imaju dugove u eurima"
koliko se ja sjećam, mene su učili da tako i treba biti. ili možda po novom moralu treba nagrađivati cvrčke a ne mrave?
Ti koji spajaju kraj sa krajem sigurno nemaju kredite. S druge strane vjerojatno nemaju ni posao, a devalvacija bi im povecala sanse da ga dobiju. Tako da njih sigurno nece ugroziti.
Ako necete napraviti reforme i smanjit troskove drzave, onde ce to tecajna lista napraviti za vas.
Suprotno rasirenom misljenju HNB dugorocno nemoze braniti tecaj. Kao sto smo nedavno vidjeli cak ni Svicarska centralna banka nema puno utjecaja na tecaj.
Uključite se u raspravu