Kako pripremiti svoje poslovanje na utjecaj koronavirusa, zajednički je nazivnik za 10 preporuka koje je iz razgovora s klijentima te preporuka iz stručne literature sačinila revizorica Dubravka Kopun.

U poslovanje je potrebno uključiti upravljanje rizikom koronavirusa s poslovnog aspekta, što se prema njezinim riječima nameće i zbog efekata poslovanja u okvirima globalne ekonomije, kao i u nacionalnom okviru. Top pitanje stoga postaje analiza kako će se trenutna situacija, ali svakako još više budući razvoj prilika, odraziti na poslovanje na mikro razini subjekata, što je značajno za naše cijelo gospodarstvo.

1. Zbog preventivnog zdravstvenog aspekta, kako ističe naša sugovornica, i na kompanijskoj razini važno je praćenje preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZZO) koje se na dnevnoj bazi objavljuju na njihovoj web-stranici. Sljedeći koraci neizostavno uključuju adekvatnu pripremu poslovnog prostora (redovno čišćenje baktericidnim sredstvima, osiguravanje adekvatnog sanitetskog materijala i slično) te minimiziranje kontakta između osoba, posebice kod kojih se počinju javljati znakovi bolesti.

“Kada je to moguće sastanke održavajte putem Skype-a, telefona i slično”, ističe Kopun.

2. Mogući su problemi s lancom opskrbe. Naime, iako možda proizvodi koji prodajete ne dolaze direktno iz Kine/Italije te drugih koronavirusom pogođenih područja, dijelovi koji su ugrađeni u vaše sirovine i trgovačku robu, ipak možda dolaze iz drugih pogođenih područja.  To će u konačnici, navodi, dovesti do problema u isporuci roba i kod vas.

3. Istražite alternativne lance opskrbe, sljedeći je savjet koji objašnjava ovako:”Ako je vaše poslovanje izuzetno vezano uz nabavku robe s pogođenih područja, započnite odmah s pronalaskom alternativnih lanaca opskrbe.”

4. Započnite i s izradom kriznog plana. Kako izgleda da postoji velika vjerojatnost rješavanja poremećaja u opskrbi vaših proizvoda, ova stručnjakinja smatra kako je trenutak da se razmotri pitanje koje glasi: “Kako u takvim situacijama upravljati zalihama (il)i samim procesom proizvodnje?”, ali to nije sve. Treba pripremiti i alternativne planove upravljanja radnim vremenom ili rotacije radnika, ako je to moguće ili potrebno.

“Preispitajte svoju marketinšku strategiju i na koji način zadovoljiti kupca ponudom sličnih proizvoda ili alternativnom izradom rješenja.
Razmislite i o diverzifikaciji svojih proizvoda i kupaca, posebice u situacijama kada se značajno oslanjate na virusom pogođene industrije.

Ako je fokus kompanije npr. iz turističkog sektora, za koji se očekuje da će biti značajno pogođen gospodarskim efektima, potrebno je razmotriti kako upravljati takvim potraživanjima, odnosno osigurati njihovo financiranje, ili alternativno pronaći slične proizvode s manjom ulaznom nabavnom cijenom”, kaže Kopun.

5. Izradite novi plan novčanog toka, glasi sljedeća preporuka, koja je po njoj povezana sa širim kontekstom, u kojem i udruga banaka (HUB) s HNB-om razgovara o izradi prijedloga produljenja rokova otplate postojećih kredita najpogođenijim tvrtkama, istina uz državne garancije za ove rate kredita.

“Dakle, neminovno je da će se ovo odraziti i na naplatu potraživanja od kupaca. S druge strane, vjerojatno smanjenje gospodarske aktivnosti dovesti će i do smanjenje prihoda, i  stoga je neophodno već danas analizirati utjecaj na mogućnost povrata kreditnih obveza, obveza prema dobavljačima te upravljati rizicima”, ističe Kopun.

6. Pravovremeno financijsko izvještavanje i izmjene poslovnih planova, također dolazi u fokus. Prema pojašnjenju, navedeno dobiva dodatno na važnosti u ovakvim situacijama zato što  je “adekvatno praćenje svih poslovnih događaja i pravovremeno izvještavanje menadžmenta bitan čimbenik u cilju donošenja kvalitetnih i pravovremenih poslovnih odluka”.

Usto, u ovakvim situacijama, a naročito zato što  otežano postaje predvidjeti daljnja tržišna kretnja, preporuka je i da se svaki mjesec, odnosno kvartalno izrađuju i korekcije poslovnih planova u odnosu na novonastale situacije.

7. Komunikacija sa svim stakeholdersima (dionicima), kako ističe i pravovremena i otvorena, također postaje izuzetno bitna.

“Kupci moraju biti upoznati s činjenicom da postoje problemi u segmentu isporuke proizvoda, ali da jepravovremeno usvojen krizni plan, s ciljem minimizacije negativnih efekata vezanih uz probleme s nabavom. S druge strane, i s financijskim institucijama kao i s dobavljačima valjalo bi isto prodiskutirati mogućnosti prolongata rokova plaćanja”, kaže.

Također ističe i da je sve efekte vezane uz poslovanje, prijeko potrebno otvoreno prodiskutirati i sa zaposlenicima, kao i koje daljnje korake vezane uz poslovne aktivnosti menadžment namjerava provesti.

8. Djelatnici i rizici – veliko je područje kompanijskih aktivnosti za koje je težište, kaže uz osiguranje djelatnika, i na njihovoj edukaciji o mogućnostima poslovanja od kuće, naravno za radna mjesta za koja postoji takva mogućnost.

“Nemojte pritom zaboraviti osigurati kvalitetnu IT opremu i zaštićene oblike pristupa podacima. Paralelno, trebalo bi osigurati da za svako radno mjesto minimalno dva djelatnika koja znaju postojeći posao obaviti. Kod manjih poduzetnika ovo može biti problematično, ali ubrzana edukacija na ključnim radnih mjestima je preporuka za svako poduzeće bez obzira na njegovu veličinu”, navodi Kopun.

9. Analiza fiksnih troškova poslovanja – sljedeći važni element u ovakvim situacijama neizostavan je korak u cilju pravovremenoga smanjenja navedene vrste rashoda.

“Iako je teško smanjivati troškove nakon dugotrajne krize koja je bila u Republici Hrvatskoj, pravovremena analiza fiksnih troškova i definiranje daljnjih koraka u slučaju “what if”, svakako je korak koji se preporučuje”, navodi.

10. Zatražite profesionalne savjete, zaključuje naša sugovornica na kraju, uz pojašnjenje: “Iako možda iz trenutne perspektive situacija nije alarmantna, uvijek postoji mogućnost drugačijeg razvoja situacije, zbog čega rad s konzultantom predstavlja dobar korak u preventivnom djelovanju.”