Hvala na tablici, fino napravljena.
Međutim, viro i iskazana dobit u zadnjem kvartalu koja stvara ovakvu sliku.
Pogledajte makinaciju sa zalihama, možda neke stvari budu jasnije, minus na zalihama.
A na kraju jedino i najbitnije vam je koliko tvrtka zaradjuje po dionici, zaboravite i na book i na prihode. Nadjemo se nas 5 i prvi proda drugom, drugi trecem, treci cetvrtom, cetvrti petom a peti prvom…svak prodaje po milijun kn, i eto ti prihoda od 5 milijuna a zarade nigdje.
Gledajte dobit i budućnost tvrtke, a ako ne vidite u budućnost, pogledajte u retrovizor [thumbsup]
Imam ledo , ništa drugo od navedenog i moj post ne poziva na kupnju ili prodaju dionica
Nevjerovatno kako se neki daju lako upecati, prodavač na 99,xx i ne misli prodavati već kupovati…
a netko je bome lijepo nasjeo… ne brinite kupnje na 90kn neće manjkati….
pošteni nalozi se već izmiču ka 150kn.
Slijedi BOOOOM
Nevjerovatno kako se neki daju lako upecati, prodavač na 99,xx i ne misli prodavati već kupovati…
a netko je bome lijepo nasjeo… ne brinite kupnje na 90kn neće manjkati….
pošteni nalozi se već izmiču ka 150kn.
Slijedi BOOOOM
ma pusti ih, ljudi na zse jednostavno ne vide neke stvari niti da im nacrtaš. ne shvaćaju da zvečevo zaradi u par mjeseci kolika joj je tržišna kapitalizacija…pa to je smiješno, štoviše to je neviđeno na svjetskim burzama. tamo takve dionice ne postoje već desetljećima. a ovdje solidan p/e, trži se ispod booka i to 3 puta, a sektorske dionice u regiji su na 1-2 book-a, uz p/e najmanje 30. neviđeno, ali to je tako. neke dionice jednostavno jako dugo ostanu neprimjećene.
http://www.poslovni.hr/vijesti/profit-rastao-350-posto-198265.aspx
Preporučujem jako pažljivo pročitati! [thumbsup]
Jedan iz prvih 10 prodaje,
2012 > T: 01.03.12 Pros. cijena: 95,96
RB Dioničar Broj %
1. ALVIR ZDRAVKO 193.567 62,89%
2. AUDIO/REPUBLIKA HRVATSKA 21.892 7,11%
3. BAKIĆ NENAD 5.653 1,84%
4. NAVA BANKA D.D. ZAGREB 5.459 1,77%
5. PAPAK RAJKO 3.178 1,03%
6. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./CROATIA OSIGURA… 2.500 0,81%
7. TADIĆ STIPO 2.395 0,78% – 195
8. TOMLJENOVIĆ DARKO 1.519 0,49%
9. MRKOCI MILIVOJ 1.317 0,43%
10. SAPONIA D.D.
taj je vjerojatno isto neki alvirov prijatelj….štopa mu cijenu da ovaj kupi audio-ve dionice….bojim se da to ne bu išlo sa 2395 komada…
Može li mi itko kazati koja je njihova najjača robna marka trenutno, a koja će (p)ostati ulaskom RH u EU?
Unaprijed hvala
Može li mi itko kazati koja je njihova najjača robna marka trenutno, a koja će (p)ostati ulaskom RH u EU?
Unaprijed hvala
Mikado
Može li mi itko kazati koja je njihova najjača robna marka trenutno, a koja će (p)ostati ulaskom RH u EU?
Unaprijed hvala
Mikado
[/quote]
Hvala na odg.
Mene interesira da li se navedeno odnosi na Zvečevo?
Hrvatski proizvodi u Europi su nepoznati, te neće biti konkurentni ni u bescarinskim uvjetima nakon punopravnog pridruživanja EU na tržištu koje broji 500 milijuna potrošača. Unatoč carini od 15 do 18 posto iz EU godišnje uvezemo 80 posto konditorskih proizvoda (54.000 tona godišnje), a kad se 1. srpnja 2013. ukine carina, uvoz će porasti za dodatnih 10 do 15.000 tona.
Za usporedbu, od oko 30.000 tona proizvoda koje izvezu hrvatski konditori, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e i to bez carina ili s vrlo niskim carinama.
Konditorska industrija na čelu s interesnim udruženjem Kondinom i Krašem Vladu je već upozoravala da će im ulaskom u EU izvoz pasti 30 posto zbog čega bi moglo doći do otpuštanja radnika i preseljenja u susjedne zemlje, no do sada nitko još nije reagirao.
Naglašavaju kako je Hrvatskoj hitno potrebna strategija kako se domaće tvrtke opterećenima višom cijena inputa, PDV-om od 25 posto i neplaćanjem ne bi dovele u još gori položaj.
http://www.poslovni-savjetnik.com/trgovina/nakon-ulaska-u-eu-preseljenje-proizvodnje-i-otkazi
Zvečevo ima postrojenja u BIH, u koja je upravo izvršeno znatnije ulaganje… i može se još po potrebi 🙂
Zvečevu je glavna kompetetivna prednost kvaliteta proizvoda/receptura.
Činjenica da ima bitno bolju čokoladu od nekih kod nas "popularnih" tipa Milika, ili nedaj Bože Kraš ili čak Kandit i sl., ono je na čemu Zvečevo može i mora temljiti razvoj svog brenda i poslovanja na domaćem i zapadnim izvoznim tržištima. Na istočnim se može između ostaloga kombinarati to i sa proizvodnjom u BIH, zašto ne tamo preseliti dio domaće proizvodnje, ako bude potrebe – slobodno!