U proteklom razdoblju, čim bi se pojavio netko na bidu sa ponudom od 16 kuna, odmah bi se u pravilu netko istresao po njemu. Jučer i danas ništa. Kao da je taj netko završio sa svojim istresanjem.
Moguće da je došlo vrijeme oporavka i ove dionice s obzirom da se bid sa 16 i više kuna sve više i više naslaguje.
ja ovaj mjesec ne vidim da promet pada,čak naprotiv sve živnulo osim platforme bez koje nemožemo trgovati
Ako se plan DUUDI-ja ostvari, tih 670 milijuna kuna, u što ne ulazi planirana prodaja dionica Končara elektroindustrije, koje vrijede oko 170 milijuna kuna, istovjetno je gotovo tromjesečnom prometu na Zagrebačkoj burzi. Stoga se Uprava burze ima razloga veseliti nadolazećoj godini i nadati se da će se time povećati aktivnost poprilično uspavanih investitora.
‒ Ne možemo komentirati spremnost tih kompanija da se već 2015. godine nađu na burzi, ali svakako je važna svijest vlasnika da izlazak na burzu znači mnogo više od potpisa ugovora o uvrštenju. Život društva na burzi obilježen je visokom razinom transparentnosti, korporativnoga upravljanja i komunikacije s njegovim dioničarima. U tom smislu, burza već godinama naglašava da izlazak na burzu nije samo prikupljanje kapitala već i veliki korak za tržišnu orijentiranost društava koja se nalaze u državnom vlasništvu. Vesele nas te najave, ali smo i svjesni da iza svakog izlaska na burzu stoje brojne aktivnosti, o čemu vlasnik sigurno vodi računa ‒ poručuje Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Upozorava da je jedan od najvećih problema burze vrlo niska razina ‘free-float’ tržišne kapitalizacije (tržišna kapitalizacija dionica distribuiranih javnosti).
‒ Od ukupno 129 milijardi kuna tržišne kapitalizacije dionica, svega je 22 posto u vlasništvu manjih dioničara, dakle onih koji mogu stvarati likvidnost. Iz tog razloga, ako država želi ojačati tržište kapitala i učiniti ga atraktivnim za ulaganje, mora pri odabiru načina privatizacije voditi računa o stvaranju dovoljno široke investitorske baze da bi se osigurala buduća likvidnost ‒ ističe Gažić.
A kako stvari stoje u planu DUUDI-ja, teško da će se to dogoditi u željenoj mjeri.
IPO Hrvatske pošte Naime, u Planu upravljanja državnom imovinom za iduću godinu na 125 stranica taksativno je naveden cijeli niz kompanija u većinskom, djelomičnom, odnosno bilo kakvom vlasništvu države, kao i nekretnina, te želje što s time sve napraviti. Od popisa društava od posebnog interesa, strateškog interesa i drugih interesa, država će od uprave strateških trgovačkih društava zatražiti da djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala.
U portfelju DUUDI-ja trenutačno je 27 kompanija od strateškog interesa, još 26 ih je od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio za koje je predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala, i još šest ih je od posebnog interesa koje su već na burzi, kao što su Petrokemija, Ina, holding Đuro Đaković, Končar EI i tako dalje.
Iako se u dokumentu točno ne navode kompanije koje bi trebale izlistati svoje dionice na burzu, može se iščitati što bi se moglo ponuditi investitorima na tržištu kapitala. Svakako u oči upada najava inicijalne javne ponude Hrvatske pošte.
‘U prvoj polovini 2015. Društvo će razmotriti mogućnost dokapitalizacije Društva ili dokapitalizacije putem IPO-a’, stoji u dokumentu.
Dokapitalizacija je predviđena i za ACI, Jadroliniju Rijeka, Luku Rijeka, zračne luke Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik, HŽ Cargo, Brodarski institut, Croatia banku, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, Club Adriatic, Brijuni Rivijeru i tako dalje. To je onih 26 tvrtki koje su od posebnog interesa za državu za koje je predviđeno restrukturiranje, dokapitalizacija, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala. Iako je dio tih tvrtki društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) kao što su zračne luke i HŽ Cargo, ne bi trebao biti problem pretvoriti ih u dionička društva (d.d.).
ovaj tekst se izgubio u vremenu
Nitko ne komentira veliki IPO NLB-a u Ljubljani i eventualni IPO dijela ili cijelog Agrokora. IPO NLB-a znatno će podići likvidnost u Ljubljani i posljedično prihode burze, a podsjetimo, ZB je 100%-ni vlasnik Ljubljanske burze.
neko ne vidi da se burza oporavlja 😉
Ovo je definitivno best buy trenutno a da ima održiv i siguran rast u budućnosti koja dolazi.
Prometi u 2016. su bili sitno viši od 2 milijarde kn i to je desetljetno dno što se prometa tiče. A kako stvari trenutno stoje, ove godine bi bez problema prometi trebali premašiti 5 milijardi kn a samim time i prihodi ZB znatno biti viši što će se odraziti i na cijenu same dionice.
A najbitnije od svega je tehnički dio, ovaj što siluje cijenu već mjesecima, napokon je na izlaznim vratima jer mu nije još ostalo puno dionica za prodati.
Ovo je definitivno best buy trenutno a da ima održiv i siguran rast u budućnosti koja dolazi.
Prometi u 2016. su bili sitno viši od 2 milijarde kn i to je desetljetno dno što se prometa tiče. A kako stvari trenutno stoje, ove godine bi bez problema prometi trebali premašiti 5 milijardi kn a samim time i prihodi ZB znatno biti viši što će se odraziti i na cijenu same dionice.
A najbitnije od svega je tehnički dio, ovaj što siluje cijenu već mjesecima, napokon je na izlaznim vratima jer mu nije još ostalo puno dionica za prodati.
Nisu me doživljavali ni na IGH od 70-110 kad sam skupljao i još sve nacrtao na grafikonu gdje će cijena ići. Target od 360-410 mi je ispunjen gdje sam se istresao 😉
A za ovu dionicu je sve objašnjeno sa fundamentalne strane. Target 30+kn u iduća 24 mjeseca. Možda i puno ranije. Ali uvijek postavljam realne i konzervativne profitne ciljeve.
Bolje da me ne doživljavaju, mogu skupljati u miru po ovim cijenama. A i ostali koji vide priliku.
Burza je jedino mjesto gdje je konkurencija dobrodošla 🙂
izgleda da je netko prepoznao potencijal ove dionice