A čini se da bi to mogao biti netko iz top 20. Ovi ispod imaju premalo dionica za ovakovo iskrcavanje.

Ako je netko ovdje pretplaćen, mogao bi možda vidjeti.
http://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjene.aspx?sifSim=ZB-R-A

Naša financijska industrija je daleko najjača u regiji. Istovremeno, burza je na nivou Ljubljane ili Beograda. Puno će toga uprava morat objasnit dioničarima.

Zašto ovdje nitko ne piše? Zar stvarno nikog ne zanima ova dionica? Uskoro će kraj mjeseca i nova vlasnička struktura…

Teško je išta pisati kad članovi uprave primaju po 60.000 kuna neto a viši rukovoditelji po 40.000 kuna neto, pogledajte 107 str.prospekta. http://zse.hr/userdocsimages/prospekti/ZB-R-AProspekt-2982016153612.pdf

U kojem smislu je ZSE na nivou Ljubljane ili Beograda?

Ako se plan DUUDI-ja ostvari, tih 670 milijuna kuna, u što ne ulazi planirana prodaja dionica Končara elektroindustrije, koje vrijede oko 170 milijuna kuna, istovjetno je gotovo tromjesečnom prometu na Zagrebačkoj burzi. Stoga se Uprava burze ima razloga veseliti nadolazećoj godini i nadati se da će se time povećati aktivnost poprilično uspavanih investitora.
‒ Ne možemo komentirati spremnost tih kompanija da se već 2015. godine nađu na burzi, ali svakako je važna svijest vlasnika da izlazak na burzu znači mnogo više od potpisa ugovora o uvrštenju. Život društva na burzi obilježen je visokom razinom transparentnosti, korporativnoga upravljanja i komunikacije s njegovim dioničarima. U tom smislu, burza već godinama naglašava da izlazak na burzu nije samo prikupljanje kapitala već i veliki korak za tržišnu orijentiranost društava koja se nalaze u državnom vlasništvu. Vesele nas te najave, ali smo i svjesni da iza svakog izlaska na burzu stoje brojne aktivnosti, o čemu vlasnik sigurno vodi računa ‒ poručuje Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
Upozorava da je jedan od najvećih problema burze vrlo niska razina ‘free-float’ tržišne kapitalizacije (tržišna kapitalizacija dionica distribuiranih javnosti).
‒ Od ukupno 129 milijardi kuna tržišne kapitalizacije dionica, svega je 22 posto u vlasništvu manjih dioničara, dakle onih koji mogu stvarati likvidnost. Iz tog razloga, ako država želi ojačati tržište kapitala i učiniti ga atraktivnim za ulaganje, mora pri odabiru načina privatizacije voditi računa o stvaranju dovoljno široke investitorske baze da bi se osigurala buduća likvidnost ‒ ističe Gažić.
A kako stvari stoje u planu DUUDI-ja, teško da će se to dogoditi u željenoj mjeri.

IPO Hrvatske pošte Naime, u Planu upravljanja državnom imovinom za iduću godinu na 125 stranica taksativno je naveden cijeli niz kompanija u većinskom, djelomičnom, odnosno bilo kakvom vlasništvu države, kao i nekretnina, te želje što s time sve napraviti. Od popisa društava od posebnog interesa, strateškog interesa i drugih interesa, država će od uprave strateških trgovačkih društava zatražiti da djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala.
U portfelju DUUDI-ja trenutačno je 27 kompanija od strateškog interesa, još 26 ih je od posebnog interesa u kojima država ima većinski udio za koje je predviđeno restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala, i još šest ih je od posebnog interesa koje su već na burzi, kao što su Petrokemija, Ina, holding Đuro Đaković, Končar EI i tako dalje.
Iako se u dokumentu točno ne navode kompanije koje bi trebale izlistati svoje dionice na burzu, može se iščitati što bi se moglo ponuditi investitorima na tržištu kapitala. Svakako u oči upada najava inicijalne javne ponude Hrvatske pošte.
‘U prvoj polovini 2015. Društvo će razmotriti mogućnost dokapitalizacije Društva ili dokapitalizacije putem IPO-a’, stoji u dokumentu.
Dokapitalizacija je predviđena i za ACI, Jadroliniju Rijeka, Luku Rijeka, zračne luke Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik, HŽ Cargo, Brodarski institut, Croatia banku, Hrvatsku poštansku banku, Narodne novine, Club Adriatic, Brijuni Rivijeru i tako dalje. To je onih 26 tvrtki koje su od posebnog interesa za državu za koje je predviđeno restrukturiranje, dokapitalizacija, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala. Iako je dio tih tvrtki društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) kao što su zračne luke i HŽ Cargo, ne bi trebao biti problem pretvoriti ih u dionička društva (d.d.).

nitko ne skida s aska,svi čekaju da Bajakić proda tu siću što mu je ostala

http://www.seebiz.eu/zagrebacka-burza-zavrsila-prvu-fazu-akreditacije-za-lei-usluge/ar-147934/

Blizi se kraj godine, a uprava ne radi nista ili jako malo. Prodaja fizickog zlata u realnom vremenu, certifikati, etf-ovi, sve vrste izvedenica samo su neki proizvodi koji se moraju uvesti sto prije. A onda ce i dionica burze odraditi svoje. Sto se ceka uprava?

Od početka godine su se nekako povećali prometi na zse. Kao da se povećao i interes za ovom dionicom. Bid se mrvicu podebljao.