Tko je ovaj Novotny? Kakve reference rada u realnom sektoru ima? Sve su to neki teoretski ekeonomisti, trla baba lan bez dana rada u realnom sektoru.
Bravo Lukica, vec mi ih je dosta! Svih tih Novotnyja,Lovrincevica, Gustinija, Kulusica… bla, bla, bla! Neka mi pokazu reference iz realnog sektora, gdje su oni pokazali svoje sposobnosti. Ako govorimo o EU-u, onda treba reci, da zemlje poput Njemacke, Austrije, Nizozemske, sve skandinavske zemlje, kao i Poljska, Ceska i Slovacka, vec nekoliko godina biljezile stope rasta. Ako pak govorimo EU-u i mislimo na Spanjolsku, Grcku, Portugal, juznu Italiju… onda je situacija sasvim drukcija. Zato govoriti u problemima u EU, kad recimo VW (Volkswagen) za proslu godinu ima brutto dobit od 21 milijarde eura, kad ce svakom svom uposlenom ispaltiti brutto premiju od 7.500,00 euro, ista stvar je sa Porsche-om i Daimler-om i sa puno drugih kompanija. Nijemci trose vise nego ikad! Kod mene, okolina Stuttgarta, gradjevinari se od posla ne mogu braniti, treba projektirati i napraviti na stotine novih proizvodnih i skladisnih hala, a nasi gradjevinari cekaju da ih netko donese na posao, umjesto da se udruze i ponude kompletno rijesenje, po sistemu “kljuc u ruke”. Zato prestatine silovati statisticke podatke, nego secirajte ekonomiju po ekonomiju.
A da uvažena gospoda počnu čitati izvješća misija MMF-a nakon redovnih posjeta Hrvatskoj? I to ona od sedamdesetak strana? Što gospoda misle, zašto ih MMF sastavlja i prezantira i kome su namijenjena?
Sva su javno dostupna na hrvatskom jeziku i vrlo se lako mogu naći.
Priznajem da svako od njih detaljno proučavam i da me od njih hvata strah. Posebno dijelova posvećenih konkurentnoti kao kroničnoj boljci koja zaslužuju posebnu pažnju. Angela Merkel je u Davosu rekla slijedeće: “Nisu jedinični troškovi rada (Lohnstueckosten; engl. unit labour costs) u Njemačkoj niski nego su u ostatku eurozone visoki. Nećemo pristati na uprosječavanje jer bi to još više oslabilo euroznu a Njemačka bi brzo izgubitla svoju poziciju izvozne velesile”.
Inače u istočnoj Evropi rastu i prosperiraju samo ekonomije onih zemalja koje su uspjele uklopiti svoje proizvodne industrije u njemačku izvoznu industriju. Hrvatska tu stoji najgore u cijeloj Evropi: njen izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku (kao postotak BDP-a) je svega 1,7%. Srbija i Estonija dijele treće mjesto odostraga sa 2,1%. Kod Češke (na prvom mjestu) je to čak 18,7% (deset puta više od Hrvatske).
Ne čudi da zadnji special report Financial Timesa “Investing in eastern Europe) iz novembra 2011 (gdje se ta materija detaljno analizira)Hrvatsku nije spomenuo niti jednom jedinom riječju!
Predstave poput ove današnje u Splitu i ideološki kongresi na kojima se svi zaklinju za uvođenje eura a protiv devalvacije kune i dolaska MMF-a (što su kontradikcije “za ubit vola”) koliko iritiraju toliko i nasmijavaju.
A da uvažena gospoda počnu čitati izvješća misija MMF-a nakon redovnih posjeta Hrvatskoj? I to ona od sedamdesetak strana? Što gospoda misle, zašto ih MMF sastavlja i prezantira i kome su namijenjena?
Sva su javno dostupna na hrvatskom jeziku i vrlo se lako mogu naći.
Priznajem da svako od njih detaljno proučavam i da me od njih hvata strah. Posebno dijelova posvećenih konkurentnoti kao kroničnoj boljci koja zaslužuju posebnu pažnju. Angela Merkel je u Davosu rekla slijedeće: "Nisu jedinični troškovi rada (Lohnstueckosten; engl. unit labour costs) u Njemačkoj niski nego su u ostatku eurozone visoki. Nećemo pristati na uprosječavanje jer bi to još više oslabilo euroznu a Njemačka bi brzo izgubitla svoju poziciju izvozne velesile".
Inače u istočnoj Evropi rastu i prosperiraju samo ekonomije onih zemalja koje su uspjele uklopiti svoje proizvodne industrije u njemačku izvoznu industriju. Hrvatska tu stoji najgore u cijeloj Evropi: njen izvoz industrijskih proizvoda u Njemačku (kao postotak BDP-a) je svega 1,7%. Srbija i Estonija dijele treće mjesto odostraga sa 2,1%. Kod Češke (na prvom mjestu) je to čak 18,7% (deset puta više od Hrvatske).
Ne čudi da zadnji special report Financial Timesa "Investing in eastern Europe) iz novembra 2011 (gdje se ta materija detaljno analizira)Hrvatsku nije spomenuo niti jednom jedinom riječju!
Predstave poput ove današnje u Splitu i ideološki kongresi na kojima se svi zaklinju za uvođenje eura a protiv devalvacije kune i dolaska MMF-a (što su kontradikcije "za ubit vola") koliko iritiraju toliko i nasmijavaju.
Jako dobar post, o ovome sam i ja govorio vise puta… cijela koncepcija zivota samo od turizma i beskrajnog zaduzivanja za odrzanje standarda, bez stvaranja ikakve industrijske baze, doveo nas je u permanentnu krizu.
Zasto trajnu? Pa zatp jer smo sa stopama rasta od 1,2% upravo tu… Bez snaznog rasta izvoza, nemamo kuda rasti.
Njemacka je najveca svjetska industrijska supersila(izvoz 1000mrd), suficit proracuna, roba, usluga i ogromni visak kapitala. Njemacka nam je i sklona, ali zbog korupcije, sustava, porezne politike itd. nismo privukli nikakvu njihovu proizvodnju. Ona stvara dobra radna mjesta, kooperante, izvoz itd.
Potpuni kontrast nama je zemlja poput Slovacke, koja je privukla ta ulaganja. Pred 10g mnogo siromasniji od nas, danas nisu u krizi, a i uskoro ce biti sve bogatiji. Nama ne treba komadna ekonomija, vladine investicije itd. nego dobro poslovno okruzenje, mnogo manji porezi i sredjena drzava.
Nama treba jedna potpuna nacionalizacija i sve opet dovest pod drzavno vlasnistvo.Privatno ne smije vise postojat. Da je drzava vlasnik svega bilo bi poslova ko salate. Pogledajte sto kazu nasi vrijedni ministri:”Drzava je zaposlila u ovoj godini 12 tisuca ljudi”.Bravo za drzavu.Blago onome tko ima ovakvu drzavu i ministre. Eeeej 12 tisuca pa nije to 12 ljudi nego 12 tisuca dok je mrski neprijatelj istovremeno otpustio 100 tisuca.Zato takve treba istrijebit sto prije to bolje.
http://slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/203471/Default.aspx
A najjace mi je ova izjava.Ono razvaljuje.
“Svakog tjedna, prema njegovim riječima, radna skupina Vlade na čelu s ministrom graditeljstva, Ivanom Vrdoljakom, obradi tri do četiri konkretna projekta vrijednosti od 50 do 200 milijuna eura. Najviše je projekata vezano za turizam, potom za industriju i energetiku”
Obrade svaki tjedan 3-4 konkretna projekta vrijednosti od 50 do 200 milijuna eura od kojih na kraju ne bude nista.