ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska ZABA (Zagrebačka banka d.d.)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.
Zadnja izmjena 20.09.2024. u 08:40
OznakaVrijednostPrometKoličinaKupovnaProdajnaPromjena
ZABA
19,35
2.245
116
19,25
19,35
1,04%
Podaci su preuzeti sa ZSE uz odgodu od 15 minuta.

Hvala kolega @ElCubby

Napokon jedan realan post na ovoj temi, jer ostali samo drukaju, na ovu ili onu stranu

Napomena: Ovaj komentar nije preporuka za kupnju ili prodaju dionica. Udijeli koji like, znam da imaš! Vratit ću 100%, majke mi!

Po meni banke tu uopće nisu krive.
Tržište je tražilo povoljnije kredite. Ljudima čak i nije bila presudna kamata za odluku CHF i EUR, Niti su razmišljali o riziku, valutnoj klauzuli i slično. Da bi kupili nekretninu koju su željeli sa prihodima kakve su imali morali su naći model da svoje želje ostvare. Banke su imale također problem. Ljudi žele kredit a nemaju dovoljna primanja. Krediti u CHF su zbog nižih kamata u tom trenutku podizale “kupovnu moć” korisnika za nekih 10-15%. To je bio glavni razlog “popularnosti” švicaraca.
Banke bi zarađivale i na CHF i na EUR. Sumnjam da je razlika bila velika u marži.
Veliki dio korisnika kredita ni ne pročita ugovor o kreditu koji je sklopio, niti ga razumije!!!
Sad se može tražiti dlaka u jajetu i neći će se greška u ugovorima, uvjetima, ovome i onome.
Baš me zanima što bi se dogodilo da je tečaj CHF otklizao u drugu stranu?? Dali bi se i tada valutna klauzula proglašavala ništetnom?
Ovi koji sada osporavaju valutnu klauzulu općenito trebali bi dobro razmisliti.
Da su dozvoljeni samo krediti u kunama isti bi bili preskupi, a to onda usporava gospodarstvo i dovodi puno drugih stvari u pitanje.
Mislim da je najveći krivac ovdje bio regulator tj HNB, a indirektno i Vlada.
Ako su oni bili svjesni tečajnog rizika, a jesu, morali su reagirati i odrediti dodatne rezervacije bankama za takve kredite što bi onda te kredite poskupilo i nitko ih ne bi onda uzimao. Posao HNB je bio da to regulira i nadzire.
No i oni su sudjelovali u pumpanju rasta “jeftinijim” novcem

Što se tiče neke štete po banke, one su to davno u svojim knjigama proknjižile, bile presude ovakve ili onakve. Ako bi banke eventualno dobile sporove to bi im bili izvanredni prihodi od ukidanja rezervacija.

Nemoj misliti na m2!

nimalo se ne slažem s tobom baš ni po jednom pitanju. no za ovaj forum je bitna samo rasprava o rezervacijama gdje ne mislim da su to banke rezervirale u dovoljnom iznosu te da nas rezervacije tek očekuju

Lamentiranja o tome tko je kriv (banke vs. klijenti) je rasprava za neki drugi forum.
S obzirom da je to tema opće prakse u kojoj će svatko imati neke svoje stavove, a koji će biti potpomognuti osobnim vjerovanjima i ideologijama koje žive u glavama i srcima ljudi – to nas neće nikuda dovesti.

Takve pro i con argumente u Udruzi slušaju zadnjih 3 godine.
I lijepo se nisu dali smetati time. I lijepo su radili na pravnom putu da sruše postojeće stanje stvari koje je za mnoge ljude bilo neizdrživo. U Hrvatskoj se, nažalost, samo klinom klin izbija i u tome je Udruga napravila maestralan posao! Na tome im skidam kapu do poda.

Kao investitora me jedino zanima financijski učinak postojeće pravne regulative.
Udruga je sudskim odlukama izbila iz ruku sve do jednog argumenta banaka.
Da li s pravom ili ne, neka se bave neki drugi.

Kao građaninu ove zemlje (koji nikada u životu nije imao niti jedna kredit, a kamo li u švicarcu), iznimno me veseli kazna pohlepi, drskosti i otvorenoj bezobraštini koja, nadam se, slijedi bankama.

Pritom bi se trebale dogoditi dvije stvari:
1) nemoralno poslovanje bi trebalo biti svedeno na minimum (realan sam da nikada neće nestati) i
2) cijena dionice bi se trebala korigirati na temelju opravdanih negativnih očekivanja.

U tome vidim svoju priliku, jer će jednom priča sa švicarcima biti iza nas.
Tada mislim biti dobro pozicioniran, jer je ZABA relativno dobra banka.

Ne žurim se nikuda. I čekam da krene rasprodaja ZABE. 🙂

La vita e bella!




https://www.index.hr/vijesti/clanak/sud-prvi-put-srusio-cijeli-ugovor-u-svicarcima-banka-mora-vratiti-cijeli-kredit/2125931.aspx

obestecenja ce se mjeriti u milijardama.cudno kako to ulagacima jos nije doslo do usiju nego su digli cijenu sa 55 na 62 KN?
[/quote]

Možda su ulagači uračunali potencijalna obeštećenja?
Prema procjenama koje sam vidio, procjenjuje se da je bilo ukupno do 20.000 tužbi (prema Udruzi Franak, znači sigurno nije više od toga). Da baš svaka tužba uspije i da pretpostavimo da je prosječan iznos kredita 100.000 CHF (vrlo gruba procjena, ovisi o masu faktora da li se uopće isplati dizati tužba za pojedini kredit), odnosno potraživanje po pojedinom tužbenom zahtjevu recimo 200.000 kn, sa zateznim kamatama to je max 400.000 kn koje banka može izgubiti po pojedinoj tužbi.

Ugrubo, znači kao red veličine, banke bi u tom vrlo nepovoljnom scenariju za njih izgubile cca 20.000 * 400.000 = 8 Mlrd kuna. I to podjeljeno na 8 banaka, gdje su Zaba i PBZ istina najveće (sa najviše kredita) ali po nekim predtpostavkama tužbeni zahtjevi prema Addiko (Hypo) u prosjeku najveći jer je početna kamata kod njih je bila najniža (3,88%). I to znači ako se banke sa nikim ne dogovore (a ljudi su skloni prihvatiti manje iznose u nekoj mogućoj nagodbi), te ako izgube tužbu i za kamatu i za valutnu klauzulu.
Uglavnom, rekao bih da kako sada stoje stvari, teško da će Zaba ukupno izgubiti više od 2 Mlrd kuna, a to je otprilike prošlogodišnja dobit, cca 6 kn po dionici i to razvučeno kroz više godina.

Rekao bih da je djelomično taj rizik ugrađen u trenutnu cijenu – bez tog rizika cijena od 66 kn bi bila sasvim moguća i zamisliva (u odnosu na današnju od 60 kn)

PS: Imam i dionice zabe i kredit u švicarcima.
[/quote]
Addiko je i donio kredite u CHF ovdje (kaze mi jedan bivsi pravnik iz banke).
Tuzbi navodno ima preko 30.000, a ne 20.000. To je velika razlika. Drugo iz prakse mogu reci da je prosjecan iznos eventualnog obestecenja manji od navedenih 400.000 kn (zajedno sa svim troskovima).
Rizik za banke nisu samo ovi pokrenuti sporovi vec i onih cca 90.000 koji jos nisu pokrenuti, a dio njih sigurno ceka da vide sto kaze VSRH za konverziju. Osim toga postoji mogucnost da se pocnu suditi i cijeli krediti nistetnima, a sto povlaci znatno vece iznose obestecenja.
Ima tu jos dosta toga za se odigrati, a sto ne znaci da trziste to nije vec ukalkuliralo u cijenu..

@daliborop
Ma sto su banke proknjizile? Kako su mogle proknjiziti nesto cemu ne znaju iznos? Pa u pola predmeta jos nije dostavljen odogovor na tuzbu ni zakazano rociste. Pitanje je kada ce banke rezervirati sredstva za sporove. Ja vjerujem da ce to biti uskoro.
Oprosti, cijenim sve sto si iznio na LRH, ali daj probaj i ovdje tako. Procitaj prvo presude VTS i odluku po reviziji VSRH pa komentiraj i obrazlazi zasto je ili nije nistetna valutna klauzula u CHF. Unutra imas lijepo opisane razloge, tko je sta znao, na sta je tko upozoren ili nije, koja je strana jaca i koje to obveze onda znaci po njega, itd..
Cinjenica je da je PRAVOMOCNO presudeno – CHF valuta je nistetna u RH (ali nije samo u RH). I ne, da je valuta padala ne bi postojala nistetnost sto je potvrdio i sudac VSRH na jednom seminaru. Razlog je jednostavan – banka je sastavila ugovor, banka je usla u to svjesno kao strucnjak i preuzela rizik i izgubila.

Zarada po dionici je trenutno 7 kn na cijenu dionice od 60 kn i vi tvrdite da vec svi potencijalni rizici nisu ukljuceni? To je nevjerojatno..

Što se tiče neke štete po banke, one su to davno u svojim knjigama proknjižile, bile presude ovakve ili onakve. Ako bi banke eventualno dobile sporove to bi im bili izvanredni prihodi od ukidanja rezervacija.


Dalibor, mislim da je sama bit valutne klauzule u chf i promjenjivih kamata jednostranom odlukom za neku drugu temu, ovdje je bitan financijski efekt tuzbi. Vezano za to, banke sigurno jos nisu rezervirale vecinu ovih tuzbi – veci dio njih je stigao tokom 5og i 6og mjeseca ove godine, banke jos nisu stigle ni prouciti, niti dati odgovore na njih. Ne znaci da isto necemo vidjeti u financijskim izvjestajima za 3ci ili 4ti kvartal.


Razlog je jednostavan – banka je sastavila ugovor, banka je usla u to svjesno kao strucnjak i preuzela rizik i izgubila.

Banka ne raspolaže samo sa svojim novcem, i zato ne smije preuzimati nekontrolirane rizike.
Zato postoji HNB i trebao bi paziti ako se pojavi rizičan “proizvod” na tržištu. Nije moje područje pa ne znam koliko duboko i široko HNB kontrolira banke no ovo nje bio usamljeni slučaj, i nije trajalo 7 dana da HNB nije mogao reagirati. Ako je švicarac nosio (a jeste) neke veće rizike HNB je morao reagirati i odrediti veće rezervacije za te kredite. To bi ih poskupilo i nebi više bili interesantni.

Možda ja govorim krivo, možda HNB treba paziti samo na rizike koje ugrožavaju banke, a ne i njihove klijente? Ali opet ako dođe do toga da korisnici ne mogu vratiti kredite ugrožena je i banka.
Kada je ugrožena banka može doći u pitanje i štednja.

Slično je i sa pitanjem faktoringa gdje su se svi opet pravili ludi. Te nije nadležnost HNBa, a nije ni Hanfe, a nije ni ministra financija. HNB je kao ograničio plasmane Agrokoru zbog prevelike izloženosti banaka, a kao nisu znali da se isto zaobilazi na način da se to odrađuje preko faktoringa?
Pa od kuda faktoring kućama milijarde, da financiraju Agrokor? Od banaka, naravno.

Ispričavam se što sam pametovao sa rezervacijama. Pratim te sporove samo površno. Shvatio sam da je nešto sad presuđeno na višim instancama, pa sam mislio da sporovi već traju, a ako traju onda su već napravljene rezervacije.

Nemoj misliti na m2!

Moje mišljenje je da su ovakve presude di je cijeli kredit ništetan neodrzive u potpunosti, jer time ljude koji su uzimali kredite u švicarcima stvalja u bitno bolji polozaj nego one koji su uzimali u eurima skuplje sigurnije kredite, ako si u startu uzeo jeftiniji kredit, logično je da moraš snosit i ti dio rizika promjene tečaj to nije pošteno ni pravedno, ali kako je pravosuđe kakvo je i u najcrnjem scenariju to je deset- petnaest kn po dionici razvučeno na par godina banka se sa time moze nosit, a mislim da je tu već uračunato u cijenu, jer gdje to još imamo blue chip dionicu koja nosi gotovo 10% dividende u okruzenju di su kamate nula ili negativne realna cijena dionice bi trebala biti oko 100 kn po meni sada je oko 60 pa je po meni to već debelo uračunato u cijenu, ovo nije nagovor na kupnju posjedujem dionice zabe.



Razlog je jednostavan – banka je sastavila ugovor, banka je usla u to svjesno kao strucnjak i preuzela rizik i izgubila.

Banka ne raspolaže samo sa svojim novcem, i zato ne smije preuzimati nekontrolirane rizike.
Zato postoji HNB i trebao bi paziti ako se pojavi rizičan "proizvod" na tržištu….
Ako je švicarac nosio (a jeste) neke veće rizike HNB je morao reagirati i odrediti veće rezervacije za te kredite. To bi ih poskupilo i nebi više bili interesantni.
[/quote]
ovo što vam Novi govori oko rizika je pravno shvaćanje strana u sporu, a ne ekonomsko: potrošača kao fiz. osobe koja, kad je u pitanju čisto ugovorno-pravna logika nekog posla, ne mora ništa znati o riziku, nije na njemu da te rizike snosi, i neće ih u konačnici snositi jer potrošač je nešto kao ‘sveta krava’ u tom odnosu; banka je nasuprot potrošaču ekonomski zainteresirana strana, treba-mora biti upoznata s rizicima i treba ih prihvatiti nauštrb sebe same i onda to, kako Dalibore kažete, uključiti u cijenu kredita, te je po toj logici zaista CHF kredit trebao biti u startu skuplji od EUR i KN kredita iako je za banke plasman CHF kredita nosio veću priliku da uglave svoju maržu, naravno
no umjesto toga u nekim su se bankama reklamirali kao – akcijski krediti?!
zašto nije? svi se prave blesavi ali jedini odgovoran je HNB i guverneri, Rohatinski do 2012. te Vujčić nakon njega… njihova obrana je da su ‘upozoravali na rizike’… ako mene pitate kako je to upozoravanje trebalo izgledati, onda se trebalo povesti za primjerom Austrije

a kako je to izgledalo u praksi? evo kako se rizik prebacivao s onog tko ga je trebao snositi (banke) na onog koji nije (potrošača):
1. valutna klauzula CHF (banke su hedgirale u svojim bilancama i imale su vrlo malo ako uopće išta obveza u CHF, uglavnom EUR),
2. promjenjiva kamatna stopa bez određenog fiksnog parametra (marže banke) + ‘plivajući’ parametar (uobičajeno CHF Libor), dakle banka slobodno i po svojoj volji određuje kamatu kao uostalom i danas kad je jednokratno podigla naknade bez obrazloženja,
3. hipoteka u korist banke (njezin procjenitelj i njezin bilježnik),
4. polica osiguranja života vinkulirana u korist banke,
5. jamac-platac i(li) sudužnik,
6. administrativna zabrana raspolaganjem dijela plaće (obustava direktno od poslodavca gdje ako dođe do promjene, poslodavac je dužan obavijestiti banku da je došlo do raskida rad. odnosa),
7. ostalo: naknada za jednokratnu ili djelomičnu prijevremenu otplatu glavnice (obično 1 do 2 postotna boda), naplata opomena (kasnije ukinuto sudskim putem)

možda sam nešto i zaboravio Dalibore… i sad ja vas pitam: koji to onda rizik JE snosila banka? pitanje je naravno retoričko jer nikakav rizik ona snosila nije!

@accountant: sve ste lijepo objasnili.
a zasto su ljudi npr. iva stavma oko rizika, potpisivali takve kredite ? nitko ih nije tjerao da dizu kredit pa ni u HRK.. nije sa branim banke, ali ako su ljudi to “potpisali” da banka ne snosi nikakav rizik tko im kriv ?
isto i danas.. pogledajte renomirane banke, mpr PBZ i Zaba, iznos koji nude na orocenje mislim na kamatmu stopu i iznos kamate po kojoj plasiraju kredit ? uzmimo orocenje na god dana i kredit na god dana ? dolazimo do razlike od 100 puta! prije je bilo max 4-5 puta. tko je kriv ljudima sto pristaju na takve kreditne uvijete ?

New Report

Close