Ne znam odakle ti podatak od 20%, ako se banka može izložiti do 25% jamstvenog kapitala. Al dobro, moraš gledati kronološki kako se odobravaju krediti. Za iznos koji je banka već umanjila potraživanja, za toliko joj se povećao kreditni potencijal. Novi kredit nema rezervaciju i ima osiguranje prioritetne tražbine sto znaci da banka ne mora za njeg nista rezervirati. Pored toga Zaba je nedavno prodala dio loših plasmana čime je smanjila lošu aktivu i otvorila si put za novo kreditiranje.

Ja ne bih na nove kredite gledao tako pojednostavljeno jer pitanje je je li i HNB privremeno dopustio veću izloženost obzirom da se na taj način čuva cjenovna i gospodarska stabilnost sto je jedan od prioritetnih ciljeva HNB-a.

Možda Zaba vise nije izložena niti lipe Agrokoru, al to je jako, jako malo vjerojatno. Dok god se ne utvrde ukupne obveze i imovina koncerna i dok se na vjerovnickom vijeću ne utvrdi model sanacije obveza, ne isplati se kockati sa ulaganjem u banke na način da se apriori tvrdi nešto za sto ne postoje javni ni službeno objavljeni podaci. Zaključivanje na temelju novinskih tekstova je čisto hazardesrstvo jer gospodarska izloženost uključuje izloženost ne samo ovisnih odnosno vlasnički povezanih društava nego i ovisnost većine društava (do odredjene razine granularnosti) povezanih kroz poslovanje s koncernom.

Obzirom na veličinu Agrokora i njegovo poslovanje, kao i veličinu najveće domaće banke, meni zdrav razum nalaze da budem suzdržan odnosno oprezan pri donošenju zaključka o bancinoj izlozenosti jer je malo vjerojatno da ova dva konglomerata nisu uzajamno uvezana u mnogobrojne dužničko-vjerovničke odnose. Dakle, poštujem načelo opreznosti, a ne oslanjam se na novinsko trtljanje jer ono najčešće uopće ne razlikuje kategorije vjerovnika i piše vrlo načelno o dugovima i njihovoj kvaliteti od odnosno naplativosti. Mudri i iskusni će razumjeti o čemu ja pišem.

I lijepo ti piše, radi se o neosiguranim bankovnim zajmovima. Za osigurane zajmove pitanje je kakve je kvalitete osiguranje i pokriva li u cijelosti tražbinu.Moraš biti svjestan da ukoliko je primjerice osiguranje nekretnina ili neka druga imovina i ako je ona vrijedila 100% potraživanja da u situaciji otuđenja te imovine odnosno prisilne naplate potraživanja može imati manju vrijednost od one zavedene u knjigama i da će takva situacija utjecati na povećanje rezervacija, a u konačnici i otpisa.

Hipotetski, neka banka ima zalog na nekretninama i postrojenjem neke firme za proizvodnju sladoleda. Koliko ta imovina vrijedi ukoliko dodje do prodaje te imovine zbog prisilne aktivacije zaloga i naplate kredita, a koliko ako ta firma nastavi poslovati, rolati kredite i uredno ili manje uredno ih otplaćivati. Takodjer, moguće je da zbog lošije naplativosti takvih kredita banka bude spremna ili bolje rečeno prisiljena refinancirati postojeće zajmove po nižoj kamatnoj stopi pa će i to sa svoje strane utjecati na revrednovanje zaloga, ali i pad prihoda banke od takvih financijskih aranžmana. Ovo je kompleksna materija koja uključuje brojne “what-if” modalitete koji se ne mogu isceprkati iz novina. K tome, radi se o dinamičkom procesu u stalnoj mijeni, a ne o nekakvom imaginarnom ili stvarnom presjeku na odredjeni datum.

I još nešto što se po logici nameće samo od sebe – ako je Zaba spremna ući s noih 1,5 miijardi po rolup modelu – to znači da ZABA IMA NAJMANJE TOLIKO POTRAŽIVANJA PREMA AGROKOR SUSTAVU. Najmanje toliko, jer ne mozes je li zarolati 1,5 milijardi starog potraživanja, ako nemaš 1,5 milijardi starog potraživanj, nego imaš recimo “samo” 1,2 ili 1,3 miilijarde

I tu opet dolazimo do raspona koji kreće od vtba nadolje – zaba ima ca 2 milijarde potrazivanja. 800 milja otpiše, pa zarola 1,5 milijardi. ispravi otpis za 300 milja i naplati od 2 milijarde 1500, otpiše 500.

Ma joj ti uopće ne znaš kako je Zaba pokrila taj kredit. Možda joj je matica izdala dodatno jamstvo ili je plasman odobren uz solidarno sudužništvo sa maticom, Uncredit centralom ili austrijskom podružnicom. Zaba je dio grupe iako ima supsidijariju na lokalnom terenu.

Ponavljam posljednji puta, treba biti oprezan sa donošenjem zaključaka na temelju novinskih tekstova i računati ili pokusati procijeniti maksimalne negativne efekte i situacije. I to koristiti kao model za vrednovanje banke. Naprosto jer u ovakvoj situaciji, optimizam i nadanje nisu solidan, a još manje dovoljan temelj na kojem bi se isplatilo “graditi kuću”.

1. Podaci o osiguranim bankovnim zajmovima od ca 1 milijardu kuna te o neosiguranim bankovnim zajmovima od ca 13, 8 milijardi kuna – TO NISU NOVINARSKA TRKELJANJA, TO SU SLUZBENI PODACI IZVANREDNE UPRAVE DOSTAVLJEN IRSKOJ BURZI. Sluzbenije i pouzdanije od toga ne moze

2. Potraživanja prema Agrokoru ukključuje svih 19 najvećih društava Agrokor sustava kako je lijepo navedeno. Vaša tvrdnja da se nesto odnosi samo na Agrokor, nešto na Ledo, Jamnicu itd. dakle ne stoji. To uvelike mijenja stvari i to je bitno naglasiti

3. Po očitovanju Izvanredne uprave Sberbank ke najveći neosigurani vjerovnik. Po izjavama Vtb banke, onis u drugi najveći vjerovnik. Drugi najveći neosigurani vjerovnik ima potraživanje od 2, 2 milijarde kn. Treći najveći neosigurani vjerovnik, bila to Zaba ili bilo koji drga bnaka, moze imati samo MANJE OD 2,2 MILIJARDE POTRAŽIVANJA. To je valjda jasno.

4. Od milijarde kuna osiguranih tražbina mi ne znamo niti izdaleka koliki je udjl Zabe. Recimo da je pola. Tko god je ikada uzeo kredit , zna da banka traži najmanje 1 naprama dva odnos, nekad i više. Nilad nijedna banka nikome neće dati kredit od milijun kn i zeti hipoteku na 1 milijun kn. Tako se ne bankari i tako banke ne posluju. To je notrona činjenica. Iz toga slijdi da naplativost tih milijardu kn će u svakom slučaju biti blja do naplate neosiguranih potraživanj – ako će u potonjim morati šišati npr 50 posto, iz prodaje nekretnina će vrlo vjerovatno izvući ipak više od 50 postoi.

Ako sam gdje pogriješio u ove 4 točke, vi me ispravite. Ja ne znam puno o bankarstvu, ali baratam sonim što je javno dostupno od strane same izvanreden uprave i što logika govori da ako drugi najveći vjerovnik ima potrazivanje od 2,,2 milijarde, i ako si ti treci cetvrti ili peti,m ti mozes imati samo manje od toga, ne više

Još malo logike. Aksiomi – istine koje proizlaze samo iz sebe. Ako krivo zaključujem ispravie me

1. Zaba ima kapital ca 15 milijardi

2. Zaba ili bilo koja duga banka smije biti zlozena prema sustavu Agrokor do maksimalno 25 posto kapitala. To je uvrh glave 3,75 milijardi kuna

3. Zaba planira ako bude potrebno, ući još milijardu i pol kuna po rol up modelu. To znači da 1,5 milijardi rol upa kredita plus sva ostala stara potraživanja smiju mksimalno ići do 25 posto kapitala zabee tj do 3,75 milijardi kuna.

4. 3,75 milijardi minus 1,5 milijardi = 2, 25 milijardi kn ima zaba trenutno plasman prema sustavu agrokor jer da ima više ne bi mogla na sebe preuzeti obvezu da će u slučaju manjka interesa on ući sa još 1,5 milijardi i amerikanci sa još 1,5 milijardi

5. Ako znamo da vtb kao drugi najveći kreditor ima plasman od 2,2 milijarde kn, i ako pretpostavimo po zdravom razumu da niti hnb niti zaba neće dopustiti ni drugima ni sami sebi da idu bas do krajnjeg maksimuma od 25 posto kapitala jer jedno je rizik, a drugo je nesavjesno poslovanje, onda opet silom logike dolazimo do toga da Zabaino potrazivanej prema susavu agrokor po svim ndicijama je oko 2 milijarde knu

Ako sam gdje pogriješio u logiciranju, vi me isprvite

Ma joj ti uopće ne znaš kako je Zaba pokrila taj kredit. Možda joj je matica izdala dodatno jamstvo ili je plasman odobren uz solidarno sudužništvo sa maticom, Uncredit centralom ili austrijskom podružnicom. Zaba je dio grupe iako ima supsidijariju na lokalnom terenu.

Ponavljam posljednji puta, treba biti oprezan sa donošenjem zaključaka na temelju novinskih tekstova i računati ili pokusati procijeniti maksimalne negativne efekte i situacije. I to koristiti kao model za vrednovanje banke. Naprosto jer u ovakvoj situaciji, optimizam i nadanje nisu solidan, a još manje dovoljan temelj na kojem bi se isplatilo "graditi kuću".
[/quote]

Moze Zaba izdati kredit i uz sudužništvo i jamstvo svetog oca Franje 1, ako taj plasman je veći od 25 posto kapitsala, hnb neće dopustiti tkava plasman. kraj priče

ako je tome tako kako vi kazete, onda 25 posto ne predstavlja nikakv prag, onda zaba moze plasirati i 30 ili 40 posto svog kapitala, glavno da majka jamči. to onda poništava svaki smisao hnb kontrole, ne čini li vam se.

@Vauvau
Krivo govoris. Ok za brigu.

@investimir
Slazem se.

Investimir u pravu ste, ili bolje rečeno otprilike ste u pravu što je daleko bolje nego da ste potpuno u krivu.

Otprilike se slažem s vašim brojkama.

Valuacije nikad ne pravim kraće od 3,4 5 godina, a obično na daleko veći broj godina.

Koliki će točno biti otpisi Zabe nitko točno ne zna i ne treba se oko toga previše zamarati. U ono što sam siguran i što je najbitnije trenutno je da će zaba preživjeti.

Kupiti je bolje odlično društvo po fer cijeni nego fer društvo po odličnoj cijeni , a zaba je odlična firma, trenutno nešto ispod fer cijene, a kad kupite zaboravite na dionicu barem na 5 godina. I sad napravite valuaciju zabe na 2022. godinu (za kontrolu možete i za 2018 ili 2019.). Uzmite današnju razinu kapitala i dodajte godišnje zarade slijedećih 5 godina (one su prilično predvidljive pogotovo i što će kamate rasti, a očekuje se i gospodarski rast) to pomnožite s recimo 1,2 (jer bi se banka otprilike trebala tako valuirati) i dobiti ćete prilično veću vrijednost od trenutne cijene od 46 kuna. Book za 2017 bi trebao biti nešto preko 50 kuna.

Treba biti oprezan, jer mogu izaći na vidjelo još neki loši aranžmani s Agrokorom ili povezani s Agrokorom kao što i napominju neki ovdje kolege. No treba se veseliti prevelikom padu cijene i prilici za kupovinu jeftinije, jer sam siguran da će banka preživjeti, a cijena i vrijednost biti na znatno višim razinama za nekoliko godina.

Ja ne kažem da sam skužio zaba i da znam nešto što drugi n znaju. ja samo prikupljam kockice za slagalicu odakle god mogu. moje postavke su ono što mi sada znamo. to nije puno, ali svatko nesto doprinese pa gremo polako naprid. dosada smo utvrdili da

1. da zaba neosiguranih trazbina prema agrokor sustavu – dakle od agrokora samog pa preko leda, jamnice itd do ledo čitluka, ima po svemu sudeći oko 2 miliijarde potraživanja

2. da od osiguranih milijardu kn ne znamo koliko ima – da li pola, da li 2/3. to je loše, ali dobro je da taj novac ipak ima neko osiguranje u cigli i zemlji i da ce se to dati unovčiti barem po 50 posto, ako ne i više jer hipoteke se ne uzmiaju 1 pod 1, nego 2 pod 1 ili vise. bare ja nisam jos cuo da banke daju 1 pod 1.

ovo gore zaključujem po navodima same izvanredne uprave, ne po novinskim napisima. kakve sv earanzmane zaba jos ima s agrokor osim čistih kredita, to ne znamo, ali ako ima netko iz branse, on bi mogao izloziti neke tipicne poslove koje banke josrade uz klasicno kreditiranje

U investiranju većina misli pogrešno da je caka u informacijama, a nije.

Stvar je u načinu kako razmišljate o onome što svi znaju, kao što je i ovdje s Zabom.

Po sličnom obrazcu sam kupio 2011 velike količine Bank of America.
Banka je imala goleme količine hipotekarnih vrijednosnica za koje nitko, pa ni sama banka nije znala kako će završiti, rezultat je bio depresivna cijena. No banka je imala veliku i vrijednu imovinu za koje se s priličnom sigurnošću moglo reći da će preživjeti. Tako se i dogodilo.

Ne tvrdim 100% da BAC nije mogla bankrotirati kao što ni ne tvrdim da Zaba neće. Zato imate portfelj od više vrijednosnica tako upravljate rizikom ako neka firma propadne, ostala imovina bi trebala preživjeti. Može i sve otići u onu stvar, pa i planeta, no barem ste sigurni da ćete vi i vaša imovina otići među zadnjima jer ste tako upravljali rizicima. Sve je u upravljanju rizicima.

Sve smo rekli ovdje….lose i pozitivne strane, utemeljene i neutemeljene…vrijeme ce pokazati

Ja jos imam spremne municije, neki na forumu znaju i koliko u slucaju da se dogodi da ZABA i padne prema 40 kn

ps. ako prije toga Viro ne dode na 250:):):)