Zamislimo na čas ovu situaciju. Na kraju 2016. godine kapital Zabe, dakle banke, ne grupe iznosio je 16,484 milijardi kuna. Pretpostavimo da se Zaba izložila u najgorem slučaju s 25% tog kapitala, iako se to tako ne računa. Obzirom da nemam druge podatke pretpostavimo da je tako. Dakle, tada bi izloženost prema jednom klijentu povezanih osoba (vlasnički i duznicki, ne gospodarski odnosno interesno) iznosila do 4,121 milijardi kuna. Recimo da je to stvarna izloženost i da se rezervira u punom iznosu, a naplati kasnije polovina tog iznosa (i to ne u novcu nego kombinaciji nekih instrumenata koji opet mogu utjecati na likvidnost banke). To bi značilo smanjenje kapitala za 2,06 milijardi kuna na 14,424 milijardi. I pretpostavimo da je nakon datuma bilance posljednjeg izvješća taj kapital dodatno smanjen isplatom dividende od 1,697 milijardi kuna (zanemarimo i trezorske dionice), taj kapital sada pada na 12,727 milijardi kuna, a trenutna kapitalizacija po cijeni od 49,79 kuna po kojoj je Zaba imala posljednju trgovinu u petak premašuje taj iznos i iznosi 15,94 milijardi kuna sto drugim riječima znaci da se banka trguje uz premiju na book.

S potraživanjima od oko 300 milijuna eura, VTB banka je drugi najveći kreditor Agrokora.

ako su oni drugi i imaju ca 2,2 milijarde plasmana, zb kao najveća domaća banka može imati samo manje od toga – mogu biti odmah na 3 mj ili na 4 ili na 5. recimo da imaju 2 milijarde i da 30 posto toga moraju otpisati – to bi bilo 600 milja. ili mozda su postupili kao sberbank – rezervacija odmah 50 posto – to bi značilo ukupni plasman 1,6 milijardi.

bubam napamet, ali meni se čini da su oni odmah treći ili četvrti – dakle oko 2 milijarde.

http://www.seebiz.eu/i-vtb-bank-stvara-rezervacije-zbog-zajma-agrokoru/ar-155583/

Izgelda da će ZABA morati u dodatne rezervacije ?

Mig bankama: Fiksne, a ne promjenjive kamate

Ma to će biti one redovne, od kojih ne možeš pobjeći sve i da hoćeš, a vezane su na uobičajeno pogoršanje kreditnog portfelja zbog porasta kamata, tečaja, pogoršanja makro i ostalih uvjeta. Problem su one izvanredne rezervacije, zbog velikih izloženosti postojećem kreditnom portfelju. Na taj sam ja mislio kad sam bacio procjenu da su rezervacije tek krenule. I te će se rezervacije vremenom popeglati, ali te bi mogle biti dosta neugodnije od onih uobičajenih. Naprosto, jer ako postoje mogu značajno iskakati iznosom i dospijećem od uobičajenog scenarija.

izgleda da ti uopće nisi pročitao članak kad brkaš kruške i jabuke – hmb poziva banke da ponude fiksne kamate upravo zato da ne bi morali nista rezervirati ako kamate poraastu pa neki klikenti ne uzmognu više plaćati porasle rate.

Ovo jezapravo švicarac klapa druga – klijenti su s kladili na pad švicarca, banke na rast. banke dobile, pa dobar dio toga uslijed konverzije morale dati natrag. sad se klijenti klade n aniske kamate, a banke na rast tih niskih kamata – banke će vjerojatno opet biti u pravu, ali ovaj put ako su išta naučile iz švicarca, trebali bi tretitati klijente kao ljude, a ne kao krave muzare jer kad krava crkne, propade sve – i krava zvana kredit i mlijeko zvano kamata

izgleda da ti uopće nisi pročitao članak kad brkaš kruške i jabuke – hmb poziva banke da ponude fiksne kamate upravo zato da ne bi morali nista rezervirati ako kamate poraastu pa neki klikenti ne uzmognu više plaćati porasle rate.

Ovo jezapravo švicarac klapa druga – klijenti su s kladili na pad švicarca, banke na rast. banke dobile, pa dobar dio toga uslijed konverzije morale dati natrag. sad se klijenti klade n aniske kamate, a banke na rast tih niskih kamata – banke će vjerojatno opet biti u pravu, ali ovaj put ako su išta naučile iz švicarca, trebali bi tretitati klijente kao ljude, a ne kao krave muzare jer kad krava crkne, propade sve – i krava zvana kredit i mlijeko zvano kamata
[/quote]
…………..meni se ipak, a po istom tekstu, čini da HNB, na vrijeme upozorava, na scenarij otpisa potraživanja banaka u 2018/2019, a temeljem pohlepe promjenjivih kamtnih stopa u nastajanju.
Švicarac je prošao dobro za korisnike, pa nastavak takove prakse kroz fiksne kamate je logičan.
Mislim da će HNB slične manevre nastaviti, a pritisnut javnosti i politikom, da izjednači uvijete plasmana kredita na domaćem tržištu s tržištem domicijelih vlasnika predmetnih banaka u zemlji.
Drugim riječima nove rezervacije na gubitke plutajučih kamata su neminovne, kolega …, pa će prodavanje magle s Euribor-om morati malo istočnije….

Neće se ništa promjeniti uvođenjem fiksne kamate. Ako ta raja koju spominješ digne kredit s npr. 5% kamate, a kamata u međuvremenu poraste, busat će se u prsa i hvaliti dobrom procjenom. Ako kamata padne, psovat će mater državi i tražiti da im banke smanje _fiksnu_ kamatu jer je fiksna kamata pljačka.

Mic po mic kockice izlaze na vidjelo

Tako je krajem ožujka proširena grupa imala je 13,83 milijardi kuna neosiguranih i nenaplaćenih bankovnih zajmova, a najveći neosigurani bankovni zajmodavac bila je Sberbank s 8,169 milijardi kuna.

Sberbanka – 8,1 milijardi
Vtb banka – 2,2 milijardi

13,83 – 8,1 – 2, 2 = 3,53

Dakle Toda izuzimajući Ruse, bankam što hrvatskim što nehrvatskim duguje ukupno 3,53 milijardi. Dobro je još i ispalo koliko su ostali dugovi.

Pitanje svih pitanja – koliko od 3,53 milijarde agrokor duguje zabi. Najoptimističnije – !/3. Njacrnje 1/2 – dakle izmedu 1, 17 do 1,7 miliardi

Ovih 800 milijuna rezervacija bi lako moglo biti 50tni iznos – dakle zaba bi imala oko 1,5 potraživanja prema agrokoru.

Mediji spominju dug Agrokora prema bankama 21,174 milijarde Kuna. Iz financijskih event-a, koliko je tko izložen, ZABA se uglavnom spominjala kao vjerovnik s 25% udjela ukupnoga duga. U tom slučaju radi se o 5,3 milijarde Kuna ?

Zaba se nije mogla toliko izloziti. Maksimalno se mogla izložiti sa 25% kapitala koncernu i svim vlasnički, duznicki i gospodarski povezanim osobama. Pretpostavimo da je to bilo 25% iznosa knjigovodstvenog kapitala, iako se kapital za izloženost ne računa bas tako izravno… ne znam, nagadjam, pa ako je nekonsolidirani kapital s krajem prošle godine iznosio 14.796 milijuna kuna, maksimalno se recimo mogla izložiti 3,7 milijardi kuna. Ne vise od toga. A sad koliko je to točno… to ćemo tek nadam se saznati.

Ima smisla. Dali idu rezervacije ako se dug pretvara u dionicki kapital?

citaj što ramljak piše, ne mediji. ili mozda mediji znaju bolje od ramljaka

citaj što ramljak piše, ne mediji. ili mozda mediji znaju bolje od ramljaka
[/quote]

Pitanje je kako pojedini akteri računaju izloženost. Očito se ne radi o istom obuhvatu, pa se mogu dobiti različiti podaci. Jedino Zaba zna koliko je izložena. No, sudeći prema navedenom u Ramljakovom papiru, ovo je relativno uska izloženost jer ne uključuje indirektne efekte i gospodarski povezana društva itd. itd.