Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
ZABA | 23,15 | 70.130 | 3,030 | 23,10 | 23,40 | 1,74% |
poslovanje je odlično, no cijena nema mogućnosti rasta jer banke se uvijek trže oko booka…ako će povećavati book, onda će cijena rasti. ima u regiji i povoljnijih banaka sa p/e debelo ispod 10, da ne govorim da ih ima i sa p/e ispod 5. ovo je realna i fer cijena zabe, tu nema spora, no ostaje za vidjeti hoće li poslovanje napredovati i dalje. onda ima prostora za rast cijene. do tada, cijena ne bi trebala niti rasti previše, a niti padati jer to je to.
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
kakve veze ima što je bila 150? u japanu cijene dionica danas još nisu dosegnule cijene iz 80tih godina prošlog stoljeća…reci ti radije gdje vidiš prostor za rast.
Kad već pričate o dividendi , bilo bi dobro staviti i link 😉
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
Zašto bi netko vrednovao banku na 30-40 godišnjih zarada? To bi bila suluda valuacija. To sto je bilo to se neće ponoviti, barem ne u ovom desetljeću.
Zaba nije ni sad jeftina. Doduše nije još ni preskupa, pogotovo kada se uzme u obzir cifranje bilance i rješavanje npl-ova.
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
kakve veze ima što je bila 150? u japanu cijene dionica danas još nisu dosegnule cijene iz 80tih godina prošlog stoljeća…reci ti radije gdje vidiš prostor za rast.
[/quote]
Kupis je po 65 i imas 8%a u banci 2% na kune. Znaci 4×.
Najveca i najprofitnija banka u hr.
I da ,nema veze sto je prije krize bila 150.
U pravu si.
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
kakve veze ima što je bila 150? u japanu cijene dionica danas još nisu dosegnule cijene iz 80tih godina prošlog stoljeća…reci ti radije gdje vidiš prostor za rast.
[/quote]
Kupis je po 65 i imas 8%a u banci 2% na kune. Znaci 4×.
Najveca i najprofitnija banka u hr.
I da ,nema veze sto je prije krize bila 150.
U pravu si.
Dok je hr privreda u zamahu dok je eu i usa privreda u dobrom stanju zaba ce rast.
Kojim tempom ne zna niko.
Kako nema prostora za rast?
Vec danas ide iznad 70. Lukovic zna sve o zabi pa se zajebo.
Prije krize bila cca 150kn a sad duplo manje.
kakve veze ima što je bila 150? u japanu cijene dionica danas još nisu dosegnule cijene iz 80tih godina prošlog stoljeća…reci ti radije gdje vidiš prostor za rast.
[/quote]
Kupis je po 65 i imas 8%a u banci 2% na kune. Znaci 4×.
Najveca i najprofitnija banka u hr.
I da ,nema veze sto je prije krize bila 150.
U pravu si.
Dok je hr privreda u zamahu dok je eu i usa privreda u dobrom stanju zaba ce rast.
Kojim tempom ne zna niko.
[/quote]
Je, samo sto oni isplate dividendu prosječno svake 3-4 godine pa ti to opet dodje na povrat kao od depozita, ako gledamo samo dividendni prinos. S tim da je vjerojatnost dobivanja dva posto na depozit mnogo veća nego svake godine 8% od dividende.
Bankarstvo je kao djelatnost svoj vrh doživjelo za prethodne krize odnosno prije nje. I vjerojatno se vise nikad neće dogoditi ‘hype’ kakav se onda dogodio.
Treba imati na umu da ukoliko se kreditni rast ubrza (a trenutno ga nema) onda će rasti vjerojatno i pasivne stope. Za aktivne ne vjerujem zbog konkurencije i alternative kreditiranju (shadow banking je u jakom rastu posljednjih godina, čak i u Europi) tako da će se marže vjerojatno squeezati. Da li će to banke popeglati, taj pad profitabilnosti, rastom volumena kredita, to ne znam. No, nekakav intenzivniji rast profitabilnosti, u sljedećih godinu ili dvije ja ne očekujem, iako će se bilance zbog prodaje loših kredita i zanavljanja starih CHF kredita (zbog primjene zakona o potrošačkom kreditiranju) u novoj valuti, EUR i HRK dosta popraviti, čisto radi tehnikalija oko vremena potrebnog da od zanovljenog “dobrog”, kredit postane ponovno nedobar odnonsno los.
prebacivanje sa privatnih na fondovske racune,uvjek isti modus operandi vec godinama .