| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ZABA | 27,20 | 348.590 | 12,818 | 26,90 | 27,00 | -2,17% |
Prema nekim procjenama, tržišna kapitalizacija UniCredita uz cijenu dionice od 2,536 eura i uz 1,930 milijardi dionica iznosi manje 5 milijardi eura, dok je trenutačna tržišna vrijednost Zabe 1,75 milijardi eura.
To je točno samo što nisu računali nove dionice po čemu su još trebali dodati dokap od 7,5 milijardi po cijeni od 1,943 eura vrijedi 7,5 milijardi znači + 3,86 milijardi novih dionica. Znači ukupno bi (tržišna) vrijednost Unikredita s novim dionicama bila oko 12 milijardi, što je ipak 7 puta više od Zabe.
debelo su pretjerali s unikreditom, trebali smo ga kupovati. izgleda da još nije kasno, eto prijedloga ako netko ima interesa, malo sam u stisci s vremenom jer sam debelo u erste i bac, pa ako neko ima vremena da stavi malo ovdje podatke za unikredit
pozdrav
jučer sam na TXT HRT-a vidio kratki info o solidnom rastu dobiti naših banaka u prošloj godini, ali nisam uspio naći danas na netu pa ako netko ima neka stavi link ili članak da pročitamo. hvala
na 41 kn je na kupnji 7000 H nalog…izloženi dio već je sam po sebi dojmljiv, a ako mu je samo 10% vidljivo, onda bi to bilo 70.000 komada na 41 kn (tj. 2.870.000,00 kn) [shocked]
Prošlo je više od mjesec dana od ovog posta. Sudeći po cijeni, mr. H je bio prekratak, dok činjenica da se radilo o famoznom H-nalogu nije jamčila baš ništa…
UniCredit: Bankovni sektor u SIE i dalje će ostvarivati rast iznad prosjeka EU
I 2012. bi trebala biti zahtjevna godina za bankarstvo u SIE, uz regulatorne promjene i europsku dužničku krizu kao glavne faktore rizika
Bankamagazin
Objavljeno 18.1.2012
U srednjem i dugom roku bankovni sektor u Srednjoj i istočnoj Europi i dalje ima potencijal da ostvari prosječan rast poslovnih prihoda i profitabilnosti veći od prosjeka u EU, jer još uvijek postoji prostor za povećanje financijske penetracije i očekujemo da će ekonomije u regiji SIE nastaviti trend približavanja EU. Ta tvrdnja predstavlja jedan od glavnih rezultata najnovije studije o bankovnom sektoru koju je proveo UniCreditov odjel za strateške analize u SIE. Iako se procjenjuje da su ukupni krediti u regiji SIE tijekom prošle godine porasli za približno 9%, te se tako krajem 2011. približili iznosu od 1,5 bilijuna eura, procijenjeni omjer kredita i BDP-a u SIE još uvijek je 49%, u odnosu na 120% u eurozoni. Tržišni potencijal prije svega je prisutan u kreditiranju poduzeća i financiranju kupnje/izgradnje stanova i kuća, što se teško može reći za kreditiranje potrošnje, koje je već po udjelu iznad zapadnoeuropskog prosjeka. I dalje su prisutne velike geografske razlike te se očekuje da će Rusija i Turska najviše doprinijeti rastu kreditiranja u razdoblju od 2011. do 2015. godine.
SIE: Regija s dva lica
„Budući gospodarski rast će vjerojatno biti strukturalno niži u prosjeku, dok će razlike među regijama biti veće nego prije“, kaže Gianni Franco Papa, direktor za SIE u UniCreditu. „SIE bi i dalje trebala biti regija s dva lica – veće ekonomije će vjerojatno nastaviti rasti gotovo maksimalnom brzinom, dok bi ostali mogli platiti danak svojim strukturalnim slabostima i velikoj razini ovisnosti o rezultatima na periferiji Europe“. UniCreditovi istraživači i dalje vide značajan potencijal za ostvarivanje rasta u srednjem roku, zahvaljujući sve većoj razini produktivnosti u regiji i smanjenju razlika u razinama prihoda, što se odražava i u njihovim prognozama srednjoročnog rasta BDP-a, uz prosjek veći od 4% za regiju SIE. Međuregionalna bi se konvergencija trebala nastaviti i u dugom roku kroz širu ekonomsku diverzifikaciju i sve veću ulogu izvozno usmjerenih sektora regionalnih gospodarstava. U tom će kontekstu bankovno kreditiranje biti ključno u podršci takvoj promjeni smjera razvoja.
Struktura financiranja u regiji trebala bi postati uravnoteženija
Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u regiji SIE nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. Rast je dodatno usporen u drugoj polovici godine uslijed nastavka nestabilnosti na financijskim tržištima i brzog pogoršavanja uvjeta financiranja. Rast kreditiranja ostvaren je zahvaljujući sektoru poduzeća, koji je profitirao od cikličkog oporavka gospodarstva u 2010. i prvoj polovici 2011.
„Početkom prošle godine, nakon oporavka likvidnosti i sve većih znakova da je borba za depozite (vidljivo u 2010.) počela negativno utjecati na profitabilnost banaka, smanjena je fokusiranost na depozite, uz određeno ponovno povećanje uloge financiranja uz pomoć kreditnog zaduživanja“, rekao je Fabio Mucci, voditelj strateškog planiranja za SIE i Poljsku u UniCreditu. „Međutim, u drugoj polovici 2011. banke su opet promijenile smjer, jer je likvidnost znatno smanjena uslijed krize u eurozoni, a borba za depozite ponovo je postala izražena“. Smanjenje likvidnosti donekle je bilo posljedica slabijeg priljeva sredstava iz inozemstva, a stanje je u nekim slučajevima bilo dodatno pogoršano restriktivnijim politikama središnjih banaka, u pokušajima da zaustave slabljenje domaćih valuta.
U narednom bi se razdoblju rast kreditiranja trebao usporiti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali i dalje biti lagano iznad 10 posto….
ništa se ne događa na današnji dan.da nenadić bako izjavi da kupuje zabu svi bi navalili ko pčele na med.
