gubitak matice od 10 milijardi EUR je ogroman gubitak koja će vjerojatno imati posljedice i na ZABU…a veliko je pitanje hoće li ZABA zadržati rejting koji ima ili će biti snižen???
da ne govorimo da sve više rastu nenaplativa potraživanja u RH te je realno očekivati da i domaće banke počnu otpisivati nenaplative kredite jer sumnjam da će se sad usuditi uzimati u zamjenu bezvrijedne dionice MGMA, HGSP i sl.
priče o dividendi u ovakvim uvjetima su samo drukerske priče, ali to više ne prolazi niti kod male djece
[/quote]

Zagrebačka banka je podružnica a Unicredit bank Austria je matica (vjerojatno je i sama podružnica matične banke u Italiji). Financijski odnosi između podružnice i matice su jednosmjerni, što znači da rezultat ostvaren u podružnici evidentira se kao prihodovna ili rashodna kategorija u knjigovodstvu matice, ali ne i obrnuto. Zagrebačka banka krajem godine će ostvariti dobit veću od 1,6 mlrd. kn, a veći dio toga pripast će matici. Ne vidim gdje može rezultat matice utjecati na Zagrebačku banku. Zapravo nikakav utjecaj nije moguć. Jedino matica može povući novac iz Zagrebačke banke, ali to znači da i ostali dioničari učestvuju u taj povrat. što je svakako povoljno za dioničare.

Gubitak iskazan u Unicredit group proizlazi zbog otpisa goodwilla (kao razlika već isplaćene i tržne vrijednosti). KOd toga nema odljeva ni novca ni ničega, jednostavno to je operacijsko obračunski postupak usklađivanja bilančnih kategorija.

ove su godine stavili u rezervacije 639 milijuna, a gotovo isto i lani, izgleda da je i mgma i hgsp ako ne sve, veći dio već u rezervacijama. banka ima toliko dobiti da im ove dvije stavke ne bi bitno ni utjecali na rezultat

ove su godine stavili u rezervacije 639 milijuna, a gotovo isto i lani, izgleda da je i mgma i hgsp ako ne sve, veći dio već u rezervacijama. banka ima toliko dobiti da im ove dvije stavke ne bi bitno ni utjecali na rezultat
[/quote]

pročitaj zadnje podatke o jakom rastu nenaplativih potraživanja banaka u RH i još gorim procjenama za 2012. godinu, tako da je smiješno računati da su HGSP i MGMA jedini u toj crnoj skupini

Za osnovne bankarske usluge plaćamo 600 kn godišnje

Datum objave:
14.11.2011 16:22

Autor: Business.hr/tportal.hr

Pitanje bankarskih naknada postalo je aktualno u posljednje vrijeme, posebno nakon podatka da su lani na kamatama i naknadama banke u Hrvatskoj zaradile gotovo 7,3 milijarde kuna. Business.hr ispitao je koliko klijente četiriju vodećih banaka u Hrvatskoj godišnje košta skupina najčešćih bankarskih usluga, poput kunskog tekućeg i žiro-računa, internetskog i mobilnog bankarstva, kreditne kartice te izvršenja trajnog naloga

I sve to pod uvjetom da ste uredan klijent kojemu ne treba slati opomene ili ne podižete novac na bankomatima drugih banaka jer se i to, naravno, dodatno naplaćuje.

Jednokratni troškovi

U vodećoj, Zagrebačkoj banci takav skup usluga, ako se pojedinačno ugovaraju, klijente godišnje stoji 408 kuna, a 608 kuna ako se uračuna i godišnja članarina za kreditnu karticu. Međutim, prilikom ugovaranja usluga valja računati i na cijeli niz jednokratnih naknada. Tako se za izdavanje tokena neophodnog za funkcioniranje usluge internetskog bankarstva plaća 100 kuna.

Zanimljivo je da se izdavanje mobilnog tokena u Zabi ne naplaćuje, no ako klijent već ima fizički token, mobilni token u tom slučaju košta 50 kuna. Ugovaranje trajnog naloga za pojedine usluge košta 25 kuna, a između pet i 10 kuna ako se ugovori putem internetskog bankarstva. Od ostalih troškova tu je i 150 kuna upisnine za Visa karticu, a vlasnike osnovne Visa kartice očekuje i godišnja članarina od 200 kuna. Istovjetan iznos članarine plaćaju i vlasnici MasterCard kartice izdane u Zabi, ali nakon prve godine korištenja.

U Privrednoj banci Zagreb navedene usluge godišnje koštaju najviše 526 kuna. Osim što jeftinije naplaćuje vođenje tekućeg računa te korištenje internetskog i mobilnog bankarstva, PBZ za razliku od Zabe ne naplaćuje vođenje žiro-računa.

K tome, ako se klijent odluči istodobno za internetsko i mobilno bankarstvo, umjesto 16 kuna mjesečno plaća 14 kuna.

S druge pak strane, PBZ naplaćuje 45 kuna upisnine za internetsko bankarstvo, a jedan nalog za plaćanje putem tog kanala košta između jedne i dvije kune, koliko naplaćuje i Zaba. Osim toga, za plaćanja na račune izvan banke putem trajnog naloga PBZ će naplatiti pola posto od iznosa, a najviše 50 kuna. U PBZ-u je jeftinija upisnina za kreditne kartice, ali je zato godišnja članarina za American Express za 50 kuna skuplja od kreditnih kartica u Zabi.

Cjenovnu politiku sličnu PBZ-u vodi i Erste banka u kojoj klijenti godišnje plaćaju između 436 i 456 kuna, ovisno koju su kreditnu karticu izabrali. Ugovaranje trajnog naloga je besplatno, a njegovo izvršenje u korist računa izvan banke stoji tri kune po nalogu. Klijenti ne plaćaju pristupninu za korištenje usluge internetskog bankarstva, kao ni pristupninu za korištenje usluge mobilnog bankarstva. Za MasterCard kreditnu karticu Erste klijentima ne naplaćuje upisninu, ali zahtijeva 15 kuna mjesečno, što je 180 kuna godišnje. Za Visu je članarina još manja, 160 kuna. S tim iznosom Erste je najprihvatljiviji što se tiče godišnje članarine.

Bez provizije

Uz to, Erste je jedina banka iz ove skupine koja ne naplaćuje proviziju prilikom isplate gotovine na inozemnim bankomatima ako je riječ o nekoj od banaka iz Erste grupe.

U Raiffeisen banci klijent će proći uvjerljivo najjeftinije što se tiče naknada za tekući i žiro-račun te internetsko i mobilno bankarstvo. RBA naplaćuje naknadu za vođenje tekućeg računa jednaku Zabinoj, ali poput PBZ-a ne naplaćuje vođenje žiro-računa….
tportal.hr

Ova dionica ce se vjerojatno vratiti na razina 75 kn s pocetkom iduce godine banka posluje nikad bolje dobit ce biti u razini sa Ht-om

GUSTE SANTINI
‘Hrvatska bi bila mudra da sada preuzme Zabu’

Datum objave:
15.11.2011 12:38

Autor: Oriana I. Novokmet

Zbog najgoreg rezultata u povijesti UniCredita, najveća talijanska banka najavljuje fokusiranje na temeljno poslovanje u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Poljskoj i Turskoj i prodaju nestrateške imovine, pa se otvara pitanje hoće li se i Zagrebačka banka naći na njezinoj prodajnoj listi? Iako ne vjeruje u takav scenarij, ekonomski analitičar Guste Santini smatra da bi baš sada trebalo aktualizirati ideju nacionalne komercijalne banke i da bi država trebala otkupiti Zabu. Analitičar Damir Novotny misli da će, zbog Zabinih dobrih rezultata, ta hrvatska banka-kći ostati dio UniCredita te da bi se Talijani čak mogli jače pozicionirati na našem tržištu

Umjesto dobiti od 7,4 milijuna eura, kako su procjenjivali Bloombergovi analitičari, UniCredit je jučer objavio gubitak od 10,6 milijardi eura u trećem kvartalu, ponajprije zbog poslova u Kazahstanu i Ukrajini. Dionice najveće talijanske banke, koje su u godinu dana oslabjele za više od 50 posto, nakon objave rezultata na Milanskoj burzi potonule su za 5 posto. Banka je stoga najavila rasprodaju 48 milijardi eura nestrateške imovine, otpuštanje oko 6.000 ljudi i prikupljanje 7,5 milijardi eura svježeg kapitala. Iz Zabe, koja je prvih devet mjeseci zaključila s dobiti od 1,2 milijarde kuna, priopćili su da UniCreditovi rezovi neće utjecati na njezino operativno poslovanje, pa smo zamolili dvojicu analitičara za komentar.

‘Ne vidim razlog da UniCredit bilo što radi sa Zabom, dapače on bi se zbog dobrih rezultata u Hrvatskoj još jače mogao pozicionirati na našem tržištu. Trebaju mu banke u EU, a vjerojatno će prodavati ono što ima u Ukrajini i još nekim istočnoeuropskim zemljama’, rekao je za tportal Damir Novotny, komentirajući loše UniCreditove rezultate kao ‘čišćenje bilance, a ne rezultat operativnog poslovanja’.

Još prije privatizacije hrvatskih banaka Guste Santini bio je zagovaratelj stvaranja nacionalne komercijalne banke, ideje od koje i dalje ne odustaje. ‘U Hrvatskoj nitko ne razmišlja državnički, nego politički, zato osamnaest godina jedemo istu kašu. Hrvatska bi bila izuzetno mudra kada bi sada preuzela Zabu, ako bi se pojavila ta mogućnost zbog UniCreditovih problema. Vjerujem da bi je Talijani za razumnu cijenu bili spremni prodati. Da sam ja ministar financija ili guverner, ja bih razmišljao i djelovao u tom smjeru’, kaže Santini.

Na pitanje kojim bi sredstvima država mogla otkupiti Zabu, čija tržišna kapitalizacija trenutno iznosi oko dvije milijarde eura, Santini ima spreman odgovor: ‘Novac tu nije problem, država bi mogla emitirati obveznice za kupnju Zabe s prinosom od, recimo, 6 posto, dok su kamate na štednju u bankama 4-5 posto, i priča je gotova. Dobili bismo nacionalnu komercijalnu banku sa značajnim tržišnim udjelom koja bi usmjeravala kredite u proizvodnju i razvoj države. I ono što je ključno – Zaba bi bila price leader, što znači kad ona snizi kamatu, moraju je slijediti i druge banke.’

Smatra da bi i svjetske monetarne institucije podržale njegovu ideju ‘podržavljenja Zabe’, jer bi se time olakšalo UniCreditu koji je neminovno u problemima. ‘Kažu da je ovo čišćenje bilance UniCredita, a što su njihove interne kontrole i revizori radili dosad? Car nije postao gol preko noći, još će toga isplivati’, upozorava.

ja se s njim gotovo nikad ne slažem, tako je i u vezi s ovim tekstom

Samo jos da Santini objasni kako ce se Hrvatska zaduziti sa 6%, kada je prinos na obveznice ekonomski puno jace zemlje Italije 7%.

U principu drzava Hrvatska bi se trebala masivno zaduziti da bi omogucila Jadranki Kosor, Josipu Friscicu ili sutra Zoranu Milanovicu da se igraju bankara. Treba bi se zaduziti da bi oni imali gdje smjestiti stranacke prijatelje i rodbinu i da u isto vrijeme imaju orgoman izvor novaca za kupovanje glasova.

A izjava da bi se Hrvatska trebala zaduziti kako bi pomogla Unicreditu da popravi bilancu je u najmanju ruku bizarna.

Inace mislim da je ovo pokusaj jednog marginaliziranog ekonomsista, Santinija, da bombasticnim izjavama skrene paznju na sebe.

Zašto bi država kupovala ZABU, kada u rukama ima HPB sa najvećim brojem poslovnica kada uključimo i poštanske urede. Već sam prije tri godine pisao na temi HPB-a da je situacija u matici Zabe daleko katastrofičnija nego je tada itko mogao pretpostaviti. Kada bi se napravila ovdje prava revizija, ispadale bi same kosti iz ormara.
Sve što je taj pametnjaković Santini napisao za Zabu, država može primijeniti i na HPB koji već ima u rukama i čiji je većinski vlasnik. A slično će se i desiti, odmah nakon izbora. HPB će postati lider, a ne ovi "talijanski mafijaši".
Država je Zabu s silnim novcima u prošlosti sanirala, zatim jeftino prodala za deseterostruko manji iznos.
Onda su nas talijani godinama preko Zabe šišali kao ovce sa kamatama i naknadama, a sada kada su doma zalegli, trebala bi ih opet HR spašavati kupnjom po visokoj cijeni. Glupost, da ne može biti veća, i to od takozvanih obrazovanih ljudi.

Ma Santini kao i obično zaboravlja da je država loš gospodar i da je već takvim gospodarenjem i uništila sve što je vrijedilo. Sjetimo se samo HPB-a. Ali meni sve ovo govori da je Zaba jeftina i da je valja kupovati. Pazite, cijela Zaba vrijedi 14 milijardi kuna. Smiješno.

pa mogli bi je kuputi ako rokne na 0,20 bp i tržišne kapitalizacije od 3-4 milijarde kune
zašto bi je sad kupovali po 15 milijardi

Loš posao
Poražavajući podaci HNB-a: Nenaplativih kredita 35,2 milijardi kuna

Poražavajući podaci HNB-a: Nenaplativih kredita 35,2 milijardi kuna

RIJEKA Krajem rujna ove godine bankarski sektor bilježi čak 35,2 milijardi kuna nenaplativih ili tzv loših kredita, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke. Budući da ukupni krediti bankarskog sektora krajem rujna iznose 287,9 milijardi kuna, udio loših kredita na kraju trećeg kvartala popeo se na do sada najviših 12,2 posto. Primjerice, tri mjeseca ranije (kraj lipnja), udio loših kredita u ukupnim bio je 11,9 posto, jer je ukupnih tada bilo 284 milijarde kuna, a loših 33,8 milijarde. Za usporedbu, podaci HNB-a o lošim kreditima s 31. prosincem 2007., dakle, praktički prije krize, kazuju da je ukupnih kredita tada bilo 222 milijarde kuna, od čega loših svega 10,7 milijardi kuna ili 4,8 posto. Ukupni krediti banaka povećani su dakle u tri godine i devet mjeseci za 30-ak posto, dok su loši krediti više no utrostručeni.

Prema sektorima, najbolji su platiše i dalje državne jedinice, čije je ukupno stanje kredita krajem rujna ove godine bilo 30,5 milijardi kuna, u čemu loših zanemariv udio od 0,2 posto. Krediti trgovačkim društvima iznosili su krajem rujna 118,3 milijardi kuna, u čemu je loših 19,9 posto. Ukupni pak krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 128,4 milijarde kuna, od čega je nenaplativih preko 10,9 milijardi kuna, pa je udio loših kredita stanovništvu povećan na 8,5 posto. Udio nenaplativih stambenih kredita premašio je 5 posto, hipotekarnih 23 posto, autokredita 3,8 posto, a »ostalih« kredita stanovništvu 11,9 posto.

U padu su i kartični krediti kojih je krajem rujna ukupno bilo 4,15 milijardi kuna, dok se udio loših u toj skupini popeo na 4,4 posto.

Analitičari očekuju da će loši ili nenaplativi krediti i dalje rasti, obzirom na ekonomsku situaciju, prije svega na tržištu rada.

novilist.hr