velika zbunjenost forumaša po pitanju ove dionice.
odgovor na zbunjenost je da je tržište izgubilo sva pravila koja su vrjedila u razdoblju prije tzv. krize.
sad su nova pravila a ta su da nema pravila.
ja se držim jednoga: vjerujem samo sebi i svojoj glavi i naravno brojkama!!

[cool]

Zagrebačka banka zadržava prošlogodišnju dobit

http://seebiz.eu/hr/banke/zagrebacka-banka-zadrzava-proslogodisnju-dobit,39246.html

Banke su mi najintrigantniji sektor na tržištu. Dobit je konstantno dobra. Za razliku od većine zemalja gdje država spašava banke, u nas banke spašavaju državu. Drugim riječima, kao sto US Treasury očekuje da će jednog dana zaraditi na investiranju u banke, tako se ovdje očekuje da će banke zaraditi od investiranja u državu. Dakle potpuno obrnuta situacija.

Međutim, strah me je da kolateral (stanovi, poslovni prostori, auta…) budu išli u prodaju. U tom scenariju sam siguran da bi gubitci bili značajni. Sav taj kolateral ne vrijedi ni blizu koliko je vrijedio prije godinu dana.

Po meni bitan momenat je odnos banki matica prema podružnicama u HR. Nedavna događanja su pokazala da kreditni rejting ne samo matice zemlje nego i čitavih država, ovisi o istočnoeuropskim podružnicama. To je po meni izuzetno pozitivan momenat jer matice ne samo da neće izvlačiti novac nego će jačati i jako podupirati istočnoeuropske ispostave u cilju poboljšanja svog vlastitig rejtinga. Zbog toga ne očekujem nikakve dividende ove godine.

Može li netko ponuditi analizu downside-a, odnosno analizu mogućih gubitaka. Također bila bi interesantna analiza tečaja kune i njen utjecaj na poslovanje banaka. Hvala.

Kolaterali su pravo pitanje.
Iako je mišljenje da se kreditna kriza na anerički način neće preliti kod nas i da su minimalne šanse da se takvo što dogodi iz niza razloga.
Neki od važnijih su da su banke uzimale kolaterale u startu podcijenjene, k tome su tražile min. 20% pologa ili vrijedniji kolateral, ne po trenutno napuhanim cijenama već po vrlo konzervativnoj procjeni.
Primjer – kod mene u zgradi je Zane procijenila stan na 2.800 eura do je taj stan postigao cijenu od 3.500 bez problema – i naravno prodan je (odlična pozocija, uređen itd. cijena po meni opravdana iako visoka).
Isto tako naše tržište nekretnina nije pumpano s niskim kamatnim stopama i monetarnom ekspanzijom već je potražnja išla više prirodnim prirastom i (puno više) doseljavanjem (govorim o ZG).
Također, kod nas je tržište nekretnina (a posebno tržište najma) dosta nerazvijeno, pa su špekulacije na američki način skoro pa nemoguće.
Može se još dosta ovdje dopisati, ali uglavnom male su šanse.

Ako ipak dođe do neredovitog servisiranja kredita, teško da će doći do vraćanja nekretnina i njihovog naglog rasta na tržištu, jer je kod nas stan velikom većinom socijalna kategorija a mobilnost stanovništva je neusporedivo manja od one u SAD-u.
Ako i zagusti u nekom određenom postotku kredita, banke uvijek mogu napraviti odgodu ili prolongaciju kreditnih obveza na neko vrijeme nego da uzimaju kolaterale koje će teško prodati u vremenima nedostupnosti kapitala i njegove visoke cijene.
Rješenje uvijek postoji, a kako je to Adam Smith lijepo obrazložio, neće to banke napraviti iz dobročinstva već iz sebične potrebe da na vama zaradi, ako ne sad onda u budućnosti.

A što se tečaj akune tiče, banke imaju euriziranu aktivu tako da im volatilnost kune dobro dođe za spekulacije koje i same ponekad potiču.
Bilo bi problem kada bi kuna otklizala na tečaj 8 ili preko, s njom bi krenule i cijene pa tako i rate kredita i kad realne plaće ne bi pratile taj trend. Tada bi se moglo dogoditi da veći broj kreditnih dužnika dođe u škripac sa otplatama što može preko banaka izazvati niz lančanih reakcija koje bi do kraja destabilizirali cijeli sustav.
Možda sad nazirete zašto je stabilna kuna poprilično važna bez obzira na cijenu njenog održavanja na ovim nivoima.

Ne znam zašto o ovome pišemo na temi ZABA…ali eto. Pitanje je bilo dobro.

Zahvaljujem na iscrpnom odgovoru. Dodao bih ovome da su i porezi na nekretnine nesporedivo manji u Hrvatskoj nego u US pa su stanari pod manjim pritiskom prodaje u slučaju gubitka posla, osobiti oni koji su otplatili stan ili imaju manje rate.

Mišljenja sam da je rast cijena ipak nije rezultat demografije koliko je rezultat činjenice da su krediti bili nedostupni u devedesetim godinama. Bez obzira na konzervativnu procijenu nekretnine iza nas je period intezivne kreditne ekspanzije i ogromnog rasta cijena. Nakon toga je nastupio period straha i povlačenja kupaca sa tržišta nekretnina. To će neminovno srušiti cijene nekretnina. Znamo da su banke financirale mnoge građevinske investitore koji danas ne mogu prodati stanove. RBA pokušava prebaciti taj kolateral iz nesigurnih građevinskih firmi u ruke kupaca. Koliki su rizik neprodani stanovi i kako su se banke osigurale u tom slučaju ?

Kolateral uključuje i poslovne prostore, automobile, strojeve. Koliki gubitci mogu biti na njima ? Taj kolateral se vrlo lako može naći na tržištu, jer kupci mogu živjeti i bez njega.

Ne bih bio zabrinut previše za tržište nekretnina i tvrtke koje se time bave.
Evo zašto.
Spekulativna potražnja za nekretninama potaknuta iz podosta razloga, pa i potražnjom iz vana (dosta tvrtki su stranci registrirali samo da bi mogli kupovati nekretnine i spekulirati jer je postojala ocjena da su relativno podcijenjene), k tome i ulazak u EU je pojačao potražnju i td…
Kao i u svakom sektoru koji je visokoprofitabilan dolazi do ulaska i onih manje efikasnih i "nestručnih" firmi i pojedinaca, jer smatraju da tu ima mjesta i za njih (easy-money sindrom) a raspolažu s određenim kapitalom.
Naravno da nakon nekog vremena dolazi do zasićenja na tržištu (kao npr. sada) i sada tvrtke koje nisu efikasne i kojoj development nije primarna djelatnost upadaju u probleme.
Skupo su platile zemlju jer su naravno zakasnile s ulaskom u sektor, a kako rade ad-hoc i neefikasno, nemogu niti cijenu spustiti jer dolaze do nulte marže nakon što im banka na posuđena sredstva naplati 18-20% godišnje kamate jer projekte ne mogu same isfinancirati do kraja što je u normalnim okolnostima i u redu.
Dakle, što će napraviti? Još uvijek se prave grbavi nadajući se da će se situacija promijeniti, međusobno šire vijesti kako cijena nekretnina neće padati potajno se nadajući da će se pronaći dovoljno naivnih kupaca upravo za njih.
Naravno da to neće biti slučaj, jer je problem postao i skuplji krediti i teža dostupnost iako potreba za kvadratima postoji i dalje.
Oni pametniji su se snašli pa su na vrijeme organizirali akcije sluteći što se događa (kupiš stan-auto na poklon) ili privremeni najam i otkup i slične marketinške već viđene metode.
Naravno dolazimo i do tvrtki kojima je stanogradnja glavni business i koje se godinama bave gradnjom tako da već imaju iskustva s šodbačajem potražnje i obično su dobro podkapitalizirani pa im nije problem premostiti krizna razdoblja. Osim toga uživaju povjerenje bankara pa su u eventualnom financiranju one prve na redu, što zbog dosadašnjeg povjerenja, što zbog efikasnosti i veće profitabilnosti od "skakavaca".
Na kraju krajeva, banke su sukcesivno financirale projekte za koje su bile uvjerene da je rizik defaulta mali i to dobro naplatile. Strojevi i auti su većinom na leasingu…
Kreditna kriza "american style" kod nas je "teško izvediva". Sve IMHO.

Evo ovo su postovi na ovoj temi poštovanog kolega Aska u zadnja 2 tjedna.
Meni je nejasno da svaka tema ima ovakvog genijalca, to nemre biti slučajnost.
Lik prvo priča mogla bi biti dividenda, pa onda priča biti će dividenda ko prošle godine 26 kuna, kao da je ostalo sve isto s brojem dionica itd, pa onda kad se dozna da neće biti dividende, jer se zna zašto neće biti dividende do 2045 lik omalovažava, pa onda priča kako Unicredit neće moći iznjeti gotovinu van (a već su to učinili i roha je govorio o tome – nemoj me pitati za link, sam napravi domaću zadaću), i za kraj očekivano je da dobit ode u rezerve gdje se vraćamo na početak i divedendi i to od 26 kuna.

Svaka čas, evo ustao sam i plješćem. Još jedan lik na popisu.

Ovo pišem jer kaj je lik napisao u zadnja dva posta nije za čitati, takve postove treba zabraniti.

Uvažene preumišljene kolege, meni nije jasno ( sad ču zvučati kao kolega Mali Miš ) zašto ova dionica još kotira u sastavu Crobexa a likvidnost joj je kao visina snijega u Sahari.
Pa ako netko zna, molim lijepo da nam pojasni?
Je li to nečija ljubavnica ima dionice Zabe ili to onaj Kurčiljo manipulira ili što??
Ni uz najbolju volju ne mogu shvatiti takvu nelogičnost?!

Evo ovo su postovi na ovoj temi poštovanog kolega Aska u zadnja 2 tjedna.
Meni je nejasno da svaka tema ima ovakvog genijalca, to nemre biti slučajnost.
Lik prvo priča mogla bi biti dividenda, pa onda priča biti će dividenda ko prošle godine 26 kuna, kao da je ostalo sve isto s brojem dionica itd, pa onda kad se dozna da neće biti dividende, jer se zna zašto neće biti dividende do 2045 lik omalovažava, pa onda priča kako Unicredit neće moći iznjeti gotovinu van (a već su to učinili i roha je govorio o tome – nemoj me pitati za link, sam napravi domaću zadaću), i za kraj očekivano je da dobit ode u rezerve gdje se vraćamo na početak i divedendi i to od 26 kuna.

Svaka čas, evo ustao sam i plješćem. Još jedan lik na popisu.

Ovo pišem jer kaj je lik napisao u zadnja dva posta nije za čitati, takve postove treba zabraniti.

[/quote]

Čovijek se potrudio i pokušao odgovoriti na moja pitanja. Ja sam jako zahvalan. U čemu je problem sa gornjim postovima ?

Mislim da je opisano sanje u novogradnji preoptimistično i da će banke tu izgubiti nešto novca, ali se slažem da velike rasprodaje starogradnje neće biti.

Krediti Zabe Hrvatskim cestama i HAC-u od 80 mil. eura

Sredstva kredita koristit će se za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta

Hrvatske ceste i Zagrebačka banka sklopile su u četvrtak Ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 80 milijuna eura, priopćeno je iz Zabe. Kako se navodi, sredstva kredita koristit će se za financiranje izgradnje, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta.

Ovo je šesti zajednički posao između Hrvatskih cesta i Zagrebačke banke u zadnje tri godine, čime se i u aktualnim uvjetima otežanog financiranja na domaćem i međunarodnom tržištu nastavlja dugogodišnja uspješna poslovna suradnja između Hrvatskih cesta i Zagrebačke banke.

Zagrebačka je banka početkom ovog tjedna sklopila ugovor o dugoročnom kreditu i s Hrvatskim autocestama (HAC) također u iznosu od 80 milijuna eura, a taj je kredit namijenjen financiranju izgradnje autocesta.