Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
ZABA | 24,07 | 29.047 | 1,207 | 23,90 | 24,10 | 0,42% |
Mene rijetko koje izvjesce iznenadi [proud]
Sorry stari, kad bi vecina znala onoliko koliko ja, tada te info ne bi imale koristi [lol] Na vasu zalost vecini to nije dostupno, na moju srecu meni je [bye]
[/quote]
Jel ti nešto naraslo kada si ovo napisao?
[/quote]
dečec malo si u sukobu interesa prema ovoj tvojoj izjavi, ako je tako kako pises onda kršiš neke poslovne kodekse. ja bi se na tvom mjestu malo zabrinuo.tko će ga znat tko sve ovo čita
lepo bogme. celi financijerski sektor na svetu vriti a nase banke lepo haklaju. mozda je ovo sigurna
klet za dugi rok..vrag bi ga više znal [undecid]
Malo se piše o ovoj dionici,jako malo.
Vidim u fokusu su brodari,al ovdje na neko duze vrijeme ,godinu ili malo više leži bar 50% a to nije malo.
Pogledajte samo zadnje rezulatate,ako ništa drugo dotakla je dno pa je sigurna ko orocenje
[cool]
Malo se piše o ovoj dionici,jako malo.
Vidim u fokusu su brodari,al ovdje na neko duze vrijeme ,godinu ili malo više leži bar 50% a to nije malo.
Pogledajte samo zadnje rezulatate,ako ništa drugo dotakla je dno pa je sigurna ko orocenje
[cool]
Slažem se s procjenom i sam sam zainteresiran. Međutim prije nego kupim volio bih malo više doznati o valuaciji banaka.
Recimo, često se spominje važnost P/Bv kod banaka, što ima puno smisla, jer banke manje više operiraju s cashom i knjigovodstvena vrijednost je bitnija nego kod drugih tvrtki. U ovom trenutku se ZABA (i puno drugih banaka) trže po P/Bv = 2. A nekoć, u zlatnim danima ZSE-a, je to išlo i do 4. Zašto baš 2 i zašto baš 4? I da li je baš P/Bv presudan (možda P/Aktiva, a koliko je onda fair cijena?). Kada si odgovorim na neka od ovih pitanja, biću mirniji kod kupnje.
Ipak, izlaskom iz ove financijske krize, iako već i sada ZABA ima izvrsno izvješće, vjerujem da će i naše banke itekako prosperirati. P/E ttm je 17 s tendencijom daljnjeg pada što je isto izvrsno. Od negativnih stvari, malo me odbija mali free float (postotno gledano).
Free float je za mene najveći problem da bi ušao u ovu dionicu. Isto kao i kod PBZ-a. Čak i škrtare s dividendom. A postoji još jedan problem: Izvrsna izvješča a dionica ni makac!
Free float je za mene najveći problem da bi ušao u ovu dionicu. Isto kao i kod PBZ-a. Čak i škrtare s dividendom. A postoji još jedan problem: Izvrsna izvješča a dionica ni makac!
Pa ipak, i taj mali free float od 4% ima jako veliku tržišnu kapitalizaciju. Evo samo primjera radi, kapitalizacija samo free floata ZABA je adekvatna ukupnoj kapitalizaciji BLSC koji je isto u sastavu Crobexa. Da li te to išta tješi?
Oče li od ove poslovne godine ići redovne isplate dividendi?
Ima li netko neku informaciju ili barem pretpostavku o tome?
Free float je za mene najveći problem da bi ušao u ovu dionicu. Isto kao i kod PBZ-a. Čak i škrtare s dividendom. A postoji još jedan problem: Izvrsna izvješča a dionica ni makac!
Pa ipak, i taj mali free float od 4% ima jako veliku tržišnu kapitalizaciju. Evo samo primjera radi, kapitalizacija samo free floata ZABA je adekvatna ukupnoj kapitalizaciji BLSC koji je isto u sastavu Crobexa. Da li te to išta tješi?
[/quote]
Milsim da im je FF trenutno i manji od 4%
Milsim da im je FF trenutno i manji od 4%
Valjda neznatno. 4% sam prekopirao iz definicije Crobexa, bez provjere. Sad sam zavirio u Top10 i prvih dvoje (ZABA & Allianz SE) imaju 96.03%, znači ostaje malo manje od 4%. U trezoru valjda samo 11 dionica, ne znam ni što one tamo rade, ako je podatak točan. [tongue]
Wells Fargo Zaba PBZ RIBA
P/E ttm 13.38 17.27 19.94 16.77
P/S 2.99 4.42 4.47 3.75
P/B 2.09 1.97 2.19 2.45
ROA 1.27 1.72 1.54 1.64
ROE 15.30 11.43 11.05 14.60
Evo malo usporedbe fundamenata između naših banaka i Wells Fargo. Uzeo sam WFC jer je to velika američka banka koja nije znašajno zahvaćena subprime krizom. Mislim da su fundamenti naših banaka ok ako poredimo sa WFC. Njihova valuacija je u mnogome "poboljšana" zbog pritiska koje trpe sve dionice u američkom financijskom sektoru. S obzirom na trenutne okolnosti kod nas i u US, mani domaće banke ne izgledaju precjenjeno.
Po meni daleko najveća prijetnja za bankarski sektor je povećanje intererst rate-a od strane ECB. Inflacija u euro zoni se povećala sa 3.2% u veljači na 4.1% u srpnju. Takav razvoj događaja čini novo povećanja kamatnih stopa sasvim izglednim. U tom slučaju zaduživanje bi poskupilo i smanjila bi se potražnja za kreditima. Dakle, vrlo vjerojatno bi došlo do usporavanja rasta dobiti, koji je kod ZABA-e ove godine bio izvrstan.
Slijedeći problem je usporavanje stanogradnje što će sigurno usporiti rast dobiti od kreditiranja građana.
Od pozitivnih stvari za ZABA-u:
– povećanje neneaplaćenih potraživanja će prisiliti tvrtke da se više i skuplje zadužuju
– sve veći interes za različite bankarske usluge, prije svega kartice, će povećati dobit
– dionicu rasprodaju Raiffaisenovi OIF-ovi (15 milijuna u 15 dana). Međutim oni prodaju sve što mogu
rasprodati u zadnjih mjesec dana (ARNT, RIVP, PLAG, ZABA, SLPF, PODR,…). E sada ili su pod ogromnim pritiskom na isplatu ili vide neku fantastičnu priliku u nekoj drugoj dionici. Drugim riječima, ne prodaju ZABA-u jer misle da je loša dionica, nego prodaju gotovo sve jer trebaju casha.
– Kupuje uglavnom PBZ/CO mirovinac
– Matična banka unicredito nije izložena američkoj subprime krizi.
– Usprkos svemu rast od ulaganja u vrijednosne papire značajno raste
Po meni ZABA je dobra prilika na ovim razinama, ali bi u slučaju rasta inflacije i konsekventnog povećanja kamatnih stopa mogla još malo zaroniti. Oni će i dalje generirati solidnu dobit, ali je pitanje da li mogu nastaviti povećavati dobit po trenutnoj stopi (58% na godišnjoj razini).
Teško ćemo povećati dobit u uvjetima u kojima se sada našlo bankarstvo -budimo sretni ako ne osjetimo negativne posljedice Unicreditovih otpisa djela hipotekarnih kredita…..
Ako znate na što mislim.
Treba malo bolje pogledati strukturu prihoda ZABE pa će se vidjet da dugoročni krediti neće uticati puno na ukupnu dobit.
S druge strane, ako ECB poveća kta stope (što je malo vjerojatno) s jedne strane radi kontrakciju i smanjenje novčane mase, a s druge strane povećava cijenu kapitala, smanjuje profit, dakle diže troškove poslovanja koji se uvijek ugrade u proizvod ili uslugu koju plati krajnji kupac. Na konkurentnom EU tržištu, svako povećanje cijena znači pad prometa i pomaže kontrakciji, kako monetarnoj tako i u realnom sektoru.
Čini mi se da su im za sada ruke vezane i da dizanja stopa neće biti. U sličnoj zamci su i Ameri…