Nažalost, u pravu si.
Zapravo se može doći do jednostavnog zaključka zašto je tako. Naime, kad to nekome iz nekog razloga, a ja ih već vidim dosta, postane komercijalno interesantno, netko će već sjesti i odraditi posao i naravno naplatiti ga. Do tada…
Kao i u svemu, fali malo komercijalizacije, ipak smo mi emerging market, ali ne zbog izvanrednih rastova, već zbog neravijenosti. [smiley]

eto, tamo su odgovori na sva vasa pitanja od racunanja bete do WACC-a do procjene poduzeca

http://mba.zsem.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=15&Itemid=42

CAPM je Sharpe (1964), Lintner (1965), Mossin-ov (1966) model, sva trojica su ga nezavisno razvili.

Refentni rad je: Sharpe, W., (1964), „Capital Asset Prices: A Theory of Market Equilibrium under Conditions of Risk“, The Journal of Finance, Vol. 19., No. 3. (Sep., 1964), pp. 425-442

Možete ga i pročitati ako se pretplatite za 20$/per annum na The Journal of Finance.

Ovo dolje nije formula već model i to model za ocjenjivanje troška kapitala (cost of equity) a ne WACC-a. Ne brljajte jedno i drugo.

Tržište je slabo učinkovito ako ne postoji zavisnost u procesu generiranja cjenovnih promjena, drugim riječima, pozdravite se s tehničkom analizom.

Tržište je polu-jako učinkovito ako cijene dionica reflektiraju sve javno dostupne informacije (i ugrađena očekivanja) ali ne i privatne informacije.

Tržište je jako učinkovito ako cijene reflektiraju sve informacije i javne i privatne.

Inače se ta hipoteza naziva hipotezom efikasnih tržišta te je proponent te hipoteze Eugene Fama. Bolje razvijena tržišta kapitala su polu-jako učinkovita, jer je nemoguće testirati za jaku efikanost (kao da bi vam netko i odao privatne informacije, a kada bih Vam i odao privatne informacije iste bi postale javne, te bi se cijena korigirala ka novoj ravnoteži). Sama hipoteza je donekle kontroverzna.

Važno je zapamtiti kako je najvažniji proces slučajnog pomaka generiranja cjenovnih promjena, teorija efikasnosti tržišta kapitala temelji se zapravo na pretpostavci rationally bounded agenta. Te se svaki vrijednosni papir, dionica, obveznica, izvedenica, svejedno može promatrati kao mikrotržište u sklopu tržišta kapitala.

Iako su sve ovo teorije, ne zaboravite da je većina tih alata izrasla upravo iz nekoliko osnovnih rezultata, kao što je hipoteza slučajnog pomaka i arbitrage-free theorem. Drugim riječima svi modeli od DCF do Black-Scholesa formule su temeljene na hrpi teoretskim pretpostavki.

POZDRAV,
nova sam na forumu i počela sam malo "istraživat" .
Radim na procjeni vrijednosti poduzeća i iskreno ne znam više di da se okrenem. Izračun Wacc-a , formula, mi je jasna; udio vl. kapitala u uk strukturi kapitala x cijena koštanja plus udio duga u uk. kapitalu puta cijena koštanja tog duga.
U toj formuli me zanima kako izračunat, tj kako doči do cijene koštanja pojedinog udjela, vlastitog i tuđeg. Čitala sam da u HRV. Beta faktor nije istražen i da je pomoću formule koju je Asko prije spomenuo teško doći do željenog rezultata. Uzmemo li malo poduzeće može nam u računici pomoći ROI?! Kako določimo cijenu duga?
Malo zbrke mi je u glavi ali hoču polako , uz Vašu pomoč.
Hvala [pray]

Hmm da.
Znam na što misliš. Sa istim problemom se svi susreću.
Bitno ti je da napraviš što bolju pretpostavku i da za nju imaš što bolje pojašnjenje.
Betu u startu uzimaš kao jedan ako nemaš drugih podataka (možeš je sama izračunat linearnom regresijom na uzorku 250), a ako ne dobra je i ona sa bloomberga mislim.
Cijena vlastitog kapitala je jednaka zahtjevima za povrat na taj isti kapital.
U pravilu je on skuplji od duga (zato se za povećanje ROE tvrtke služe zaduživanje).
Utvrđivanje cijene duga pogotovo danas nije jednostavno, ali možeš poći od bezrizčne domaće stope plus premija, koja bi sada od oka bila oko 400-500 bipsa. Ili nazovi banku i raspitaj se koliki je LiBOR i marža banke. Imaš i na netu.
Ne zaboravi uključiti poreznu stopu, (1-p) važan faktor u ukupnom izračunu.
Ne mora sve biti u milimetar ali trebaš imati argumente za svoje postavke, zašto je to tako.
Nadam se da sam pomogao.
[smiley]

jesi , jesi [thumbsup]
hvala
super si

WACC= (ponder duga x trošak duga) + (ponder hibridnih instrumenata (pref.dionice ili konv.obv.ako ih ima)x trošak hibrid.instr.))+(ponder dioničkog kapitala x trošak dion.kapitala)

1.trošak duga mjeri se kamatnom stopom koja označava sumu diskontiranih novčanih tokova vjerovniku do dospijeća zajedno sa vjerovnikovim ulogom, računa se kao prinos do dospijeća na obveznice
2.trošak povlaštenog kapitala ili kapitala prikupljenog preko hibridnih instrumenata računa se
tako da se fiksne godišnje dividende podjele sa trž.cijenom povl.dionica, ovo je najlakši ponder za izračun
3.trošak vlastitog ili dioničkog kapitala
wacc iz vl.kapitala se računa tako da se koristi ili CAPM ili Gordonov model

evo nadam se da sam pomogao, a da je lako, nije.

Beta ti zapravo i ne treba za wacc, osim ako trošak vlastitog kapitala računaš po CAPM metodi. za Gordona ili metodu povrata ti ne treba beta koeficijent

bezrizična stopa bila bi eskontna stopa HNB-a (barem u RH iako taj termin “bezrizičan” uopće danas više ne postoji), a ovo za (1-p) nemam pojma od kuda si iskopao, naime u dividendama i stopama povrata već je ranije ukalkuliran i odbijen porez budući se generiraju iz neto zarada

ESKONTNA STOPA – označava kamatnu stopu narodne banke na odobrene kredite. Danas ona iznosi 9%.
Dakle eskontna stopa je ona po kojoj HNB posuđujenovac financijskim institucijama kao "lender of the last resort".
BEZRIZIČNA STOPA se smatra kamatna stopa na određenu vrstu papira koje izdaje država, gdje je on pravilu kratkoročan, tromjesečni trezorski zapis npr. Kako je takav papir osiguran postojanjem i garancijom same države, a općenito je prihvaćeno da države ne propadaju, prinos na takav zapis se uzima kao bezrizičan. Smatra se i da je to ujedno referentna kamatna stopa, a njena visina ovisi o rejtingu zemlje izdavaoca.

@Toryd

kad smo kod toga onda u Europi jedino kam.stopu na Njemačke trezorce možemo uzeti kao bezrizičnu-benchmark. U svijetu su to US kratkoročni dužnički državni vrijednosni papiri.
Kakogod, poznato mi je značenje eskontne stope centralne banke no dobio sam odgovor(na postavljeni upit) da se uvijetno na tržištima u nastajanju može
uzeti eskontna kao bezrizična kam.stopa iako sa rezervom.
Sukladno najnovijim zbivanjima, moglo bi se dogoditi da termin "bezrizičan"
ostane samo u literaturi.

Lijepi pozdrav

I nulta kamatna stopa može biti bezrizična stopa.