malo sam krenuo u neke nove analize, a kako nisam financijaš po struci molim pomoč oko ovoga
kako računati WACC Weighted Average Cost of Capital?
pri tome ne mislim na samu formulu, već pojašnjenje pojedinih faktora unutar nje?

hvala

Re = cost of equity
Rd = cost of debt
E = market value of the firm’s equity
D = market value of the firm’s debt
V = E + D
E/V = percentage of financing that is equity
D/V = percentage of financing that is debt
Tc = corporate tax rate

ili na hrvatskom:

B P S
WACC = Kb(1- Tc) — + KP — + KS —
V V V

Kb – tržišni očekivani prinos do dospijeća prije poreza na neopozivi
nekonvertibilni dug
Tc – granična porezna stopa na vrijednost koja se procjenjuje
B – tržišna vrijednost ukamaćenog duga
V – tržišna vrijednost ukupne vrijednosti koja se procjenjuje (V = B + P + S)
Kp – trošak kapitala nakon poreza za neopozive, nekonvertibilne preferirane udjele
P – tržišna vrijednost preferiranih udjela
Ks – tržišno određeni oportunitetni trošak vlastitog kapitala
S – tržišna vrijednost vlastitog kapitala

ako mi pomognete podijeliti ću s vama daljnje rezultate istraživanja

pozdrav

Kako se financiranje svake d.d. tvrtke radi preko equitija i duga, treba znati kolilo košta jedno i drugo u ponderiranim omjerima.
Formulu koju imaš gore je upravo to. Udio equityja u kapitalu pomnoženo sa stopom koštanja, isto tako i za udio duga koji tvrtka ima pomnošeno sa cijenom tog duga, minus porez na dobit.
Što to zapravo znači?
Svaki projekt ili investiciju u poslovanje koju tvrtka radi, mora usporediti sa cijenom koštanja kako bi znala da li je projekt profitabilan i u kojoj mjeri.
WACC-om dolazi do svojih troškova kapitala pa onda može slobodno uspoređivati sa prinosima pojedinih projekata i na osnovu toga doći do odluke da li joj se nešto isplati ulagati ili ne.
Projekte će ocjenjivati jednom od metota NPV, IRR, PI ili sa sve tri.

WACC = ponderirani prosječni trošak kapitala gdje ponderi predstavljaju vrijednosne udjele svake komponente kapitala u ukupnoj strukturi kapitala poduzeća. Povezan je sa izvorima financiranja koji se koriste u realizaciji investicijskog projekta i predstavlja diskontnu stopu koja bi se trebala koristiti prilikom vrednovanja financijske efikasnosti investicijskih oportuniteta.
Uz već gore navedenu, može se koristiti i sljedeća formula:

WACC = Ttk x (1-p) x TK/UK + Tvk x VK/UK

gdje je:
Ttk = trošak tuđeg kapitala;
p = stopa oporezivanja;
TK/UK = udio tuđeg kapitala u ukupnom kapitalu;
Tvk = trošak vlastitog kapitala;
VK/UK = udio vlastitog financiranja u ukupnom financiranju.

Kao što i Asko kaže, kad smo dobili trošak kapitala onda imamo graničnu stopu rentabilnosti ispod koje stopa prinosa od nove investicije ne smije ići jer u tom slučaju projekt nije isplativ (rentabilan). Da bi izračunali da li nam se u projekt isplati ulagati koristimo nekoliko metoda za ocjenu financijske efikasnosti. Međutim, sve ove metode koriste čiste novčane tokove (neto dobit + amortizacija) pa za svaki projekt koji se ocjenjuje treba napraviti procjenu čistih novčanih tokova. Kad to imamo možemo primjeniti barem 3 metode za ocjenu financijske efikasnosti:
MČSV – metoda čiste sadašnje vrijednosti odnosno neto sadašnje vrijednosti
MIRR – metoda interne stope rentabilnosti
MIR – metoda indeksa rentabilnosti

Malo više o navedenim metodama prilažem u dokumentu.
Puno sreće u kalkulacijama [wink]

INA, btw. za informaciju ima graničnu stopu oportunitetnog troška kapitala od 8% fiksno.
Sve što je ispod toga, otpada…

Sve 5 kolega Chili, jedino mi u uho ne idu prijevodi koji nespretno i nerazumljivo zvuče. Sve ostalo 5.
Svi znamo što je NPV, nepotrebno ga je prevoditi u MČSV itd., ali OK.

Mislim da bi IRR trebao biti preveden kao MISR, ne znam zašto po toj logici nije.

Zapravo, sve kreće od usvajanja međunarodnih standarda pa su se i eng. kratice već poodavno udomaćile kod nas. Kako smo i mi dio globalnog financijskog svijeta ( u skromnom za sada, omjeru) red je da se unificiraju nazivi svejedno odakle dolazili. Ja sam na stanovištu da se ekonomija u svom zamahu globalizacije po tom pitanju treba približiti medicini. Mislim na korištenje i razumijevanje latinskog svugdje u svijetu. U ekonomiji je to engleski i tu si ne možemo pomoći. Prihvatanjem ćemo si samo olakšati. Insistiranja na lokalizmima nas ne vode nikuda (…ili u uskogrudnost…).
[smiley]

Da, slažem se donekle s time. Ali zamislite na šta bi ličilo predavanje kad bi se svi ti pojmovi izgovarali na engleskom; e, sada kolege uzmite tu stopu cost of equity i metodom Internal Rentability Rate dokažite da se projekt isplati.
Jasno, treba težiti tome da se ovlada i engleskim terminima ali mislim da ne bi bilo dobro zaboraviti hrvatski.
Meni, recimo više smetaju hrvatski informatički pojmovi, dapače, iritiraju me; printer = pisač, joystick = upravljačka palica, monitor = predočnik, … užas!

Da budem iskren, pojmove koje ste kritizirali sam pokupio na faksu i tako sam ih upamtio, nisu moja umotvorina i dijelim vaše mišljenje da nisu slijedili isti naming convention.

I nisam post napisao da bih ispravljao vas, dapače, nastavio sam se na vaše izlaganje čisto da još malo razradim temu za kolege koje malo više interesira.

Pozdrav [smiley]

Dapače, drago mi je da se još netko uključio.
Što se tiče korištenja engleskih navoda, ne samo njih već i samih predavanja, već su cijeli kolegiji na ekonomijama (privatnim, kako kod nas, tako i u svijetu) na engleskom, pa nije niti čudno što su i termini na takvi, jel… [wink]
zapravo poanta Bologne i jest u tome da se možeš upisati kod nas na ekonomski fakultet, recimo i slušati predavanja u Španjolskoj, Francuskoj, Hong Kongu, Japanu, da ne kažem SAD-u, to se podrazumijeva. Znam osobno dosta studenata sa takvim iskustvom. Državna ekonomija je druga priča, jasno, kod njih je tako kako jest, nadam se da će se i oni s vremenom prilagoditi.
zaamislite kolega jednu drugu situaciju, da ste na glazbenoj akademiji i da vam prevedu sve glazbene oznake sa talijanskog na hrvatski!?!…to bi bila komedija bez presedana…. [smiley]
No dobro, bitno da se razumijemo oko bitnih stvari, ovo gore je samo moja dobronamjerna opaska… [smiley]

Kolega Asko, sve pet, kužimo se dobro.

Nego, mi smo se raspisali o metodama procjene financijske efikasnosti, što spada u područje budžetiranja kapitala, a kolege vjerojatno WACC više interesira u svrhu valuacije DCF metodom. [smiley]

Mogli bi malo razjasniti taj famozni CAPM. Vidim da ima dosta nerazumijevanja i da se CAPM povlači tamo gdje mu stvarno nije mjesto .[smiley]
Capitall Asset Pricing Model, je zapravo Sharpov model za ocjenu financijske imovine, danas pomalo zastario, neprimjenjiv u Hrvatskoj iz više razloga, ali u nedostatku nečeg boljeg, zadržao se u upotrebi do danas kao pomoćni alat.
Model opisuje vezu između rizika i očekivanog prinosa koji se sastoji od bezrizične referentne stope i premije na osnovi sistemskog rizika. Upravo ovo zadnje je kamen spoticanja, jer kod nas nitko nije smatrao za shodno „izmjeriti“ sistemski rizik i tu sve pada u vodu. Ali ipak.
CAPM ima neke pretpostavke koje ćemo teško pronaći na našem tržištu, a to je da je tržište učinkovito (što god to značilo) vjerujem da je likvidnost u najvećoj mjeri u pitanju, da su očekivanja investitora podjednaka i da nema restrikcija za ulaganje (kod nas bi se pokoje i pronašlo) i da je bezrizična vrijednosnica sigurna (recimo trezorski zapis).
Za nas vrijedi, kako smo po rejtingu BBB, 4-4.5% referentna kta stopa i spread do 1.5%.
Evo za početak komponente:
• Očekivana stopa prinosa na dionicu R(j)
• Bezrizična stopa prinosa R(f)
• Beta za dionicu (zapravo veličina njenog sistemskog rizika) ß(j)
• Očekivani prinos tržišnog portfelja R (m)
(ne znam kako je netko mogao CAPM upotrijebiti za izračun isplativosti investicije kod Adrisa, ali nema veze… )[smiley] [tongue]
Formula je:
R(j)= R(f) + ß(j)*((R(m) – R(f))

Nekoliko puta sam baš na forumu htio postaviti pitanje da li netko zna postoji li neka ”institucija” koja se bavi mjerenjem Bete, kao što to primjerice u USA rade renomirane financijske institucije.
Baš ta komponenta i fali da bismo se i mogli malo poigrati izračunom CAPM-a jer mislim da nije problem doći do ostalih varijabli iz formule.
Tek sad kad vidim vaš post gdje kažete da se u RH nitko nije sa sistemskim rizikom nikada ozbiljnije pozabavio shvatio sam da na moje pitanje ne bi ni bilo odgovora [embarass]