Vupik gradi nove farme

Prošla godina bila je iznimno teška za poljoprivrednike, potvrdili su nam u vukovarskom VUPIK-u. Nepredvidivo vrijeme, vrlo suh početak godine jer zima je bila bez oborina, pa zatim previše oborina na samom kraju godine, uzrokovali su manje prinose i nepotpunu jesensku sjetvu.

– Ukupno smo imali više od 800 litara kiše po četvornom metru što je više od uobičajenog prosjeka od 600 litara i to nas je zaista usporilo u radovima. Sagledavajući uvjete i cijene na svjetskom tržištu, mislim da možemo biti zadovoljni postignutim – razmišljanja je Zoran Mudri, direktor VUPIK-a. I zaista, iako su prinosi u ratarstvu bili umanjeni u odnosu na prosjek, u našem su području to ipak bile pristojne količine koje su onda uz znatno veće cijene ipak donijele određenu dobit.
– Šteta od suše je djelomice isplaćena i u stočarstvu i u ratarstvu tako da smo se i tu uspjeli pokriti i uvažavajući da imamo sve manju površinu poljoprivrednog zemljišta, sada je to oko 7.000 hektara, prošlu godinu možemo nazvati relativno uspješnom – tvrdi Mudri.

Kiša usporila radove
Kiša koja je padala u posljednja tri mjeseca usporila je vađenje šećerne repe tako da pred sam Božić još uvijek nije bila završena jesenska sjetva, a takvih se situacija i stariji poljoprivrednici tek rijetko mogu prisjetiti.
– U 2008. ulazimo optimistično jer imamo dosta ugovorenih povrtlarskih kultura, radimo za Vinku grašak i mahune, imamo i ugovorenu proizvodnju sjemenskog kukuruza za velike svjetske kuće, za naše šećerane proizvodit ćemo i dalje šećernu repu bez obzira na nove uvjete – optimistično najavljuje Zoran Mudri.

Grade se nove farme
VUPIK ulaže i u gradnju novih farma, dvije su pri završetku gradnje i vjeruje se kako će te investicije na kraju dati jedan ekonomski rezultat za lakše preživljavanje tvrtke. Kraj 2007. VUPIK je dočekao uz 720 stalo zaposlenih i još oko 150 do 180 radnika na određeno vrijeme. Velike su to brojke za poduzeće koje se još uvijek bori i s ratnim štetama, a istodobno traži i svoje mjesto na tržištu. Pitanje je dana kada će početi privatizacija ovog agrokombinata koji je ostao posljednji neprivatiziran u Hrvatskoj i, kako kaže Mudri,“rade kao da će privatizacija biti sutra ili je neće biti nikada“.
– Tako se razvijamo, tako ulažemo, tako rješavamo tehnološki višak zaposlenika za što smo samo u 2007. utrošili oko 3,5 milijuna kuna – pojašnjava Mudri. On je mišljenja da će se privatizacija odvijati po modelu koji zagovaraju čelništvo VUPIK-a i resorno ministarstvo, a to je da menadžment VUPIK-a zajedno s bankom–partnerom kupi 81 posto poduzeća, dok će 25 posto biti poklonjeno radnicima.
– Na taj način bi VUPIK ostao u Vukovarsko-srijemskoj županiji vodeće poduzeće i socijalno osjetljivo, ali i spremno za uvjete koji nas očekuju ulaskom u EU – pojasnio je Mudri. Naglašava da su na vrijeme krenuli s obnovom objekata, izgrađene su tri nove farme za proizvodnju mlijeka, započela je obnova svinjogojske farme s novom tehnologijom i vodstvo tvrtke očekuje uzgoj oko 50.000 tisuća tovljenika što bi uz 2.000 muznih krava i proizvodnjom kooperanata trebalo podići na noge stočarstvo ovog kraja.
– Takvim rezultatima mislim da ćemo i u ovoj 2008. imati mogućnost za pristojan život -napominje Mudri. Prema njegovim riječima prosječna plaća u VUPIK-u je 3.960 kuna neto, postoje još uvijek problemi s plaćanjem raznih obveza jer poduzeće je prekobrojno za prihod koji ostvaruje, ali i to se postupno povećava. Određene će promjene u tom pogledu sigurno donijeti i privatizacija pa Mudri u novoj proizvodnoj godini ne očekuje nikakve veće probleme.
A. L.

HFP je 7.1. 2008. otpustio 3368 dionica.

braniteljima?

Ne sviđa mi se ovo:
“On je mišljenja da će se privatizacija odvijati po modelu koji zagovaraju čelništvo VUPIK-a i resorno ministarstvo, a to je da menadžment VUPIK-a zajedno s bankom–partnerom kupi 81 posto poduzeća, dok će 25 posto biti poklonjeno radnicima.”
Za snažni razvoj trebao je doći netko moćan, ne samo financijski (što može biti banka), s osiguranim tržištem i izvrsno razrađenom strategijom (eh, da, priželjkivao sam Todorića…). Ovih 25 posto poklona također neće donijeti novac u tvrtku, a upitno je i po kojoj cijeni će menadžment ući, ali možemo pretpostaviti da neće biti stimulativne za nas ostale.
Cijeli članak govori o maltene pukom preživljavanju, bez obzira na gradnju farmi. Politika i investiranje definitivno nisu najsretnija kombinacija, može ispasti dobro, ali i ne mora.

Ako ovu temu više itko prati, evo jednog zanimljivog članka, koji ne govori direktno o Vupiku, no štošta se iz njega da iščitati:
http://www.poslovni.hr/67680.aspx
Agrokor: Neka Vlada pokuša s interventnim uvozom
“Agrokor pozdravlja pozive da Vlada intervenira na tržiše uvozom nekih prehrambenih artikala, posebno ulja, ili, neka to učini bilo tko drugi tko se za to smatra sposobnim. No, upozoravamo da je ulje danas gotovo nemoguće kupiti, jer je ponuda na svjetskom tržištu vrlo ograničena, a cijene su vrlo visoke”, izjavila je Ljerka Puljić, podpredsjednica Agrokorora reagirajući na prozivku Darinka Kosora, predsjednika gradske organizacije HSLS- da je Agrokor zbog svoje monopolističke pozicije u dijelu prehrambene proizvodnje jedan od bitnih uzročnika inflacije u Hrvatskoj.
U Agrokoru se čude neznanju stručnjaka iz HSLS-a, pogotovo Davora Šterna, gospodarskog stratega stranke, koji poznaje prilike na svjetskim tržištima i sigurno je upoznat s krizom cijena žitarica i uljarica te činjenicom da svjetska proizvodnja u ovom trenutku ne namiruje svjetsku potražnju. Dva su ključna uzročnika krize – iznimni porast potrošnje u dvjema snažno rastućim ekonomijama Kini i Indiji te okretanje SAD-a proizvodnji kukuruza kao sirovini za proizvodnju biodizela, zbog čega je veliki dio proizvođača napustio stare kulture i okrenuo se proizvodnji trenutno lukrativnijih. Uslijed toga, došlo je do poremećaja ponude koji je rezultirao i skokom cijena tih burzovnih roba na povijesne razine.
Primjerice, prema jučerašnjim burzovnim cijenama, litra sirovog nerafiniranog ulja dopremljena u zadarsku luku stoji 10 kuna, a sirovina čini 70 posto krajnje cijene sirovog ulja. Za usporedbu, tona sirovog ulja u lipnju je na burzama koštala je 611 USD, a danas mu je cijena 1870, pri čemu trenutno nema trgovine, jer naprosto nema ponude i potražnje. Riječ je o potresu na koji se već ranije upozoravalio, a koji se sad reflektira na cijene gotovih proizvoda. “Zbog nedovoljnih površina u Hrvatskoj, Agrokor se sprema na ugovaranje proizvodnje 60.000 tona suncokretovog zrna u Mađarskoj” izjavila je Puljić koja procjenjuje da će se, naravno, uz iznimke u slučajevima novih suša ili drugih nepovoljnih utjecaja na poljoprivredne kulture, tržište comoditya stabilizirati, ali da se nikad više neće vratiti na stare razine cijena.
“To je, međutim, šansa za hrvatsku poljoprivredu u kojoj se, uz preduvjet dobre organizacije, jako jako dobro može iskoristiti činjenica da se po ovim cijenama sad isplatiti sijati i na površinama na kojima dosad to nije bio slučaj. Hrana postaje najvrijednija roba, što utječe i na ukupnu preraspodjelu u društvu upravo u korist poljoprivrednih proizvođača” – stav je Agrokora.

U isto to vrijeme:
http://www.poslovni.hr/Content/AllArticle.aspx?q=vupik&f5=0&c=1&si=0&w4=2

Vupik investicije usklađuje s očekivanom privatizacijom
Za zbrinjavanje tehnološkog viška u 2007. utrošeno 3,5 milijuna kuna
Vukovarski poljoprivredno industrijski kombinat Vupik ulaže u gradnju novih farma, dvije su pri završetku gradnje, i vjeruje se kako će te investicije na kraju dati jedan ekonomski rezultat za lakše preživljavanje tvrtke. Kraj 2007. godine Vupik je dočekao uz 720 stalno zaposlenih i još oko 150 do 180 radnika na određeno vrijeme. Kombinat je, kako naglašavaju u Vukovaru, poduzeće koje se još bori s ratnim štetama, a istodobno traži svoje mjesto na tržištu. Pitanje je dana kada će početi privatizacija tog agrokombinata koji je ostao posljednji neprivatizirani u Hrvatskoj. Već sada teku sve pripreme za mogućnost tvrtke da posluje nakon privatizacije, pa se razvija, ulaže i rješava tehnološki višak zaposlenika za što je u 2007. utrošeno oko 3,5 milijuna kuna. Vodeći ljudi kombinata mišljenja su da će se privatizacija odvijati po modelu koji zagovaraju oni sami, ali i resorno ministarstvo, a to je da menadžment Vupika zajedno s bankom-partnerom kupi 81 posto poduzeća, dok će 25 posto biti darovano radnicima. U Vukovaru kažu da su na vrijeme krenuli s obnovom objekata, izgrađene su tri nove farme za proizvodnju mlijeka, započela je obnova svinjogojske farme s novom tehnologijom i vodstvo tvrtke očekuje uzgoj oko 50.000 tovljenika. Prošla je godina bila iznimno teška za poljoprivrednike u svim krajevima Hrvatske, a posebno se odrazila na istoku gdje su i najveće površine pod poljoprivrednim tretmanom. Nepredvidljivo vrijeme, vrlo suh početak godine jer zima je bila bez oborina, pa zatim previše oborina na samom kraju godine, uzrokovali su manje prinose i nepotpunu jesensku sjetvu. Na području Vukovara zabilježeno je ukupno više od 800 litara kiše po četvornome metru što je više od uobičajenog prosjeka od 600 litara, i to je samostalne poljoprivrednike velike kombinate znatno usporilo u radovima. No kako je Zoran Mudri, direktor Vupika ovih dana kazao za lokalne novine, sagledavajući uvjete i cijene na svjetskom tržištu, i u Vupiku mogu biti zadovoljni postignutim. Iako su prinosi u ratarstvu bili umanjeni u odnosu na prosjek.

Tekst je uglavnom već viđen, ali htio sam ukazati kolika mogućnost plasmana Vupikovih proizvoda postoji, samo ako ih vodi netko tko i zna kako, a nije samo Mudar.

Neka ostanu ove informacije, jednog dana kada se ljudi vrate na ovu temu:
http://www.slobodnadalmacija.hr/20080124/biznis01.asp
razgovor miroslav jeličić purko,
član uprave i jedan od osnivača aureus investa
…
Rat svjetskih ekonomija

Analitičari predviđaju da će u idućim godinama dominirati energija i hrana. Slažete li se s tim?
– Najveći svjetski proizvođači hrane imaju manjak energije. Primjerice, SAD proizvodi 38 posto svjetske proizvodnje kukuruza, dok Brazil proizvodi 40 posto šećerne trske. Zbog viškova koje su proizvodili nisu mogli postići zaradu na poljoprivrednim dobrima i donesene su političke odluke da se dio hrane pretvori u energiju kako bi smanjili ovisnost o uvozu energije.
Primjerice, SAD do 2025. namjerava proizvoditi 150 milijuna tona biogoriva, što će bitno popraviti njihovu energetsku bilancu, a istodobno će smanjiti količinu hrane na svjetskom tržištu i povećati cijene kukuruza, s time i mesa i drugih prehrambenih proizvoda. Brazil već proizvodi etanol vrijedan 20 milijardi dolara koji im služi za pogonsko gorivo, što je za posljedicu imalo povećanje cijene šećera. Za proizvodnju hrane potrebna su umjetna gnojiva koja se dijelom rade od plina, a najveće rezerve su u Rusiji i Iranu. Ako dodamo porast potrošnje hrane u Kini i Indiji zbog rasta BDP-a, onda se mogu složiti s vama da će budućnost biti obilježena hranom i energijom. Može se reći da se radi o ratu globalnih ekonomija.
…

Dali se trguje dionicom Vupika mimo burze kupoprodajnim ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika ?
I dali SDA dopušta takovo trgovanje dali tko zna ?[cry][cry][cry][undecid][sealed]

Da. Provjereno

toknezev
korisnik od: 16.07.2006.
lokacija:
broj poruka: 274

Da. Provjereno

Puno hvala ,a po kojoj cijeni ?[pray][pray][thumbsup]