Vupik d.d.
Vupik je jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u Republici Hrvatskoj.
http://www.agrokor.hr/hr/kompanije/vupik-d-d/
Godinu dana članstva EU
Crni oblak nad domaćom poljoprivredom
Datum: 17.07.2014. 13:00
http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/crni-oblak-nad-domacom-poljoprivredom/14308/
Clicker,
ne bih iznosio svoje procjene jer je moje znanje jako malo i nije vrijedno da iznosim svoje. Imam dionice VPIK i naravno da mislim da vrijede više nego trenutno. Zato sam ih i kupovao (odnosno zato ih ne prodajem). Ima kolega sa većim znanjem i boljim procjenama i vrijednije je da takvi izracuni dođu na vidjelo, makar se radilo o 640 kuna za jednu dionicu ili cijelu tvrtku.
Moje znanje je također malo, no to nije razlog da ne kažeš svoju procjenu.
Na ovom forumu puno ljudi piše o podcijenjenim ili precijenjenim dionicama bez da napišu svoja očekivanja fer vrijednosti.
Smatram da bi se dobilo na kvaliteti kad bismo vidjeli na koji način drugi procjenjuju vrijednost kompanija, to bi bila prilika za naučit nešto za one koji ne znaju, kao što bi isti dobili kritiku i mogli revidirat svoje mišljenje ovisno o komentarima. Tako je alias nedavno na ATGR dao svoju procjenu vrijednosti, što mi je bila prilika naučit nešto više o investiranju.
Stoga bih rado čuo na koliko ti procjenjuješ vrijednost ove kompanije(makar okvirno) i zašto…
Dal netko od vas uopće ide na državni zavod za statistiku i jer provjerava stanje u poljoprivredi? I jel netko po dućanima gleda koliko su mnogi poljoprivredni proizvodi pojeftinili? Ja bi samo od tu počeo kad bi počeo raditi analizu. Ne moraš biti uspješan analitičar nego samo imati malo logike i znati gdje gledati. Općenite stvari iz realnog života ti mogu reći kakvo je stanje. Pa to sam ljudima govorio na zvijezdi. Nikad nisam napravio analizu dionice. Samo sam im rekao da pogledaju cijene ulja prije EU i poslje. Prije je bilo ulje 14, sad je na akciji (koja je svaki tjedan) 7kn. To ništa nije teško za shvatiti. I šta se dogodi sa zvijezdom. Loši rezultati i pad cijene dionice za 25%. Vrlo jednostavno
da li ti gledaš koliko će se proizvoda prodati sa i bez Merkatora…
može se ovdje nabadati kojekakve gluposti koje nemaju veze s ničim..
Mnogo sam puta htio pisati o Merkatoru ali sam uvidio da to jednostavno nema smisla jer mnogi ne shvaćaju ni osnovne stvari, a kamoli one malo složenije. Tako da se ni sada neću upuštati u tu raspravu. Jedino mogu reći da slovenci i ostali gdje Merkator posluje jedva čekaju dolazak našeg skupljeg mesa, povrća i tko zna čega već ne. Jer u sloveniji ili makedoniji ili bih-u je hrana puno jeftinija ako to niste znali. A ako dođe todorić i želi nešto prodati on će morati dodatno spustiti cijenu. A kako će to utjecati na ionako negativnu maržu vupika? U Hrvatskoj je hrana najskuplja od svih regija gdje posluje merkator, a ni tu vupik i belje ne mogu izaći iz minusa. Ipak sam pokušao objasniti što jednostavnije. tko shvati shvati, tko ne nek se i dalje zavarava.
da li ti gledaš koliko će se proizvoda prodati sa i bez Merkatora…
može se ovdje nabadati kojekakve gluposti koje nemaju veze s ničim..
I evo jedan odlomak iz knjige: Naši pogledi na kompaniju (i sklonosti koje imamo) mogu se manifestirati u vrijednosti na tri načina:….
Treći način ostavlja vrijednost nepromjenjenom, ali atribuira razliku između procjenjene vrijednosti i one za koju mislimo da je prava kvalitativnim faktorima kao što su sinergija. Ovo je uobičajeno sredstvo u valuaciji akvizicija (Merkator-Agrokor) kada se od analitičara traži da opravda ono što se opravdati NE DA.
Od sinergije Merkator-Agrokor će sigurno profitirati i jedna i druga kompanija ali ne i tvrke kćeri koje se bave proizvodima kojih ima tisuću (sličnih ili istih) vrsta na svakoj polici. Pa to je kao da kažeš da će belje ogromno profitirati ako otvori 50 dućana za vino u Francuskoj.
Alias
Odkuda to?
E moj alias. Krhko je tvoje znanje. Da li si čuo za ekonomiju obujma? I da li ti logika ne kaže da iako će možda i morati spustiti cijene neznatno, da ukoliko imaju veće tržište ili čitaj više dućana za prodaju da će u konačnici imati i povećan prihod od prodaje iako su neznatno spustili cijene! Za razmisliti!!!???
Ne želim se više raspravljati. Ekonomija obujma. Ajme meni. U redu. Za razmislit?? Da li ti znaš gdje ekonomija tvoja obujma uopće vrijedi??? Kažem. Zadnja poruka. Vi dalje po svojim imam osjećaj da će ovako ili onako. Ekonomija obujma [emo_smijeh] A to da mi je krhko znanje sam čuo puno puta
Ne želim se više raspravljati. Ekonomija obujma. Ajme meni. U redu. Za razmislit?? Da li ti znaš gdje ekonomija tvoja obujma uopće vrijedi??? Kažem. Zadnja poruka. Vi dalje po svojim imam osjećaj da će ovako ili onako. Ekonomija obujma [emo_smijeh] A to da mi je krhko znanje sam čuo puno puta
Evo malo da naučiš!!!
Ekonomija opsega (engl. economies of scope) je fenomen smanjivanja prosječnih proizvodnih troškova koji se može postići ako poduzeće (ili jedan njegov pogon) proizvodi određen broj usko povezanih proizvoda. Postoji ako su ukupni troškovi proizvodnje dvaju ili više proizvoda manji nego proizvodnja istih proizvoda u odvojenim pogonima ili poduzećima. To je ekonomija ušteda na troškovima do kojih dolazi objedinjenim izvođenjem velikog broja različitih aktivnosti unutar iste tvrtke korištenjem zajedničkih inputa ili zajedničkim unapređivanjem proizvoda, ili pak njihovom zajedničkom distribucijom.
Ekonomija opsega obuhvaća također i mogućnost djelotvorne proizvodnje širokog spektra različitih proizvoda, umjesto velike količine standardnih proizvoda. Tome pogoduju nove tehnologije proizvodnje pomoću računala (CIM), primjenom kojih se znatno smanjuju troškovi promjene proizvoda (skraćivanjem pripremno-završnih vremena), kao i njihove modifikacije. Kao rezultat toga , moguće je proizvoditi male serije sličnih proizvoda na ekonomičan način. Ekonomija opsega nije ograničena na smanjivanje troškova iz dijeljenja fizičke imovine. Proizvodna diferencijacija dopušta da se menedžerska umijeća, prodajna mreža i tzv. reputacijski kapital iskorištava bolje. Mogućnost za ostvarivanje prednosti od ekonomije opsega uobičajeno postoji u situacijama postojanja viška kapaciteta.
Ne želim se više raspravljati. Ekonomija obujma. Ajme meni. U redu. Za razmislit?? Da li ti znaš gdje ekonomija tvoja obujma uopće vrijedi??? Kažem. Zadnja poruka. Vi dalje po svojim imam osjećaj da će ovako ili onako. Ekonomija obujma [emo_smijeh] A to da mi je krhko znanje sam čuo puno puta
Evo malo da naučiš!!!
Ekonomija opsega (engl. economies of scope) je fenomen smanjivanja prosječnih proizvodnih troškova koji se može postići ako poduzeće (ili jedan njegov pogon) proizvodi određen broj usko povezanih proizvoda. Postoji ako su ukupni troškovi proizvodnje dvaju ili više proizvoda manji nego proizvodnja istih proizvoda u odvojenim pogonima ili poduzećima. To je ekonomija ušteda na troškovima do kojih dolazi objedinjenim izvođenjem velikog broja različitih aktivnosti unutar iste tvrtke korištenjem zajedničkih inputa ili zajedničkim unapređivanjem proizvoda, ili pak njihovom zajedničkom distribucijom.
Ekonomija opsega obuhvaća također i mogućnost djelotvorne proizvodnje širokog spektra različitih proizvoda, umjesto velike količine standardnih proizvoda. Tome pogoduju nove tehnologije proizvodnje pomoću računala (CIM), primjenom kojih se znatno smanjuju troškovi promjene proizvoda (skraćivanjem pripremno-završnih vremena), kao i njihove modifikacije. Kao rezultat toga , moguće je proizvoditi male serije sličnih proizvoda na ekonomičan način. Ekonomija opsega nije ograničena na smanjivanje troškova iz dijeljenja fizičke imovine. Proizvodna diferencijacija dopušta da se menedžerska umijeća, prodajna mreža i tzv. reputacijski kapital iskorištava bolje. Mogućnost za ostvarivanje prednosti od ekonomije opsega uobičajeno postoji u situacijama postojanja viška kapaciteta.
[/quote]
Nemoj copy/paste. To mnoge dovede u zabludu, a vidim i tebe. Ja bi ti preporučio učiti cijele knjige. Znači kreni od neke strane literature iz mikroekonomije pa iz nje nauči šta su variabilni, a šta fiksni troškovi i kako s ekonomijom obujma jedni rastu, a drugi padaju i zašto. Iz toga ćeš onda i naučiti šta je savršena konkurencija kao jedan od 4 ekonomske strukture itd. Ima toga ali na kraju se isplati.