vrijednost zaliha jest malo povisoka, ali dobit ne bih nazvao fiktivnom. ipak je to poljoprivreda – kad pozanjete ljetinu sa i do 10 000 hektara, napune se silosi. pod tom stavkom u fi je sve – i sirovine, i poluproizvodi i gotovi proizvodi. naravno brze obrtanje tih zaliha bi urodilo boljim novcanim tokom itd, ali te zalihe sasvim sigurno nece propasti ili biti otpisane, nego ce jednom u prodaju
Vidim da vi ne shvaćate računovodstvo pa mi se neda objašnjavati. Da su imali normalne zalihe tj. tu stavku 0, gubitak kompanije bi bio -69 mil kuna. Kako je ta stavka smanjila rashode za 79 mil kuna prikazana je dobit od 10 mil kuna. Ali te zalihe će se sljedeći put prodati i prikazati će povećanje rastoda za toliko i onda će prikazati pravu dobit. Ipak sam vam objasnio.
I za kirllinga: Belje je poslovalo s ogromnim minusom jer ima plaćanje obveza 10% kamate na dug. dug od 1.5 milijardi kuna što je ukupno s kratkoročnim obvezama 180 mil financijskih rashoda. Kako je marza poslovanja oko 1% kako se misle platiti ti dugovi. nikako. Isto će se desiti s vpik-om. zaduživanje za proširivanje kompanije. kad se prestane investirati dugovi će biti toliki da sitne marže u poljoprivredi neće moći platiti kamatu a kamoli glavnicu. Pazite ljudi na svoj novac.
[/quote]
pa to sam i ja rekao. prilikom prodaje zaliha knjizi se prihod od prodaje, ali i rashodi sadrzani u proizvodu jer nije valjda proizvod nastao iz nicega utroskom nista energije. nitko ziv nema stanje zaliha o, a pogotovo u poljoprivredi to nitko nema.
problem belja je problem cijele hrvatske privrede ili kako je to cacic postavio – uz danasnje kamate samo droga i prostitucija mogu zaradit dovoljno za kamate i neku dobit. ali, velika je razlika poslovati operativno pozitivno, a ukupno negativno od poslovati i operativno i ukupno negativno. belje ima finacijski problem, ali ne i operativni jer je ebit za hrv prilike sasvim pristojna.
vupik ima zemlju na najbogitijim lesnim zaravnima europe i ima pristup najvecem unutrasnjem plovnom putu europe – tko imalo zna raditi poljoprivredu, tu ce je raditi. poljoprivreda je radnointenzivna niskoprofitabilna djelatnost. kome ne odgovara neka ulozi u banke i osiguravatelje, tu su stope vise.
kada bi vlasnik vpika bio netko drugi i poslovao samostalno propao bi brzinom svjetlosti.njega treba promatrati onako kako je to todorićeva ekipa osmislila. unutar akrokor grupe.npr: ako stavite 4 veslača svakog u svoj čamac, svaki od njih sigurno će stići na cilj osjetno kasnije nego čamac u kojem su 4 veslača.
kada bi vlasnik vpika bio netko drugi i poslovao samostalno propao bi brzinom svjetlosti.njega treba promatrati onako kako je to todorićeva ekipa osmislila. unutar akrokor grupe.npr: ako stavite 4 veslača svakog u svoj čamac, svaki od njih sigurno će stići na cilj osjetno kasnije nego čamac u kojem su 4 veslača.
Ne slažem se sa gore navedenim.Vpik je nova perijanica i tek će to postati sviđalo se to nekima ili ne.
Ovo zaista nije nagovor na ništa..
Samo malo, kako to misliš!? Pa valjda prodaja nečeg znači prihod, naravno biti će tu i troška, ali ako prodaješ nešto valjda na cijenu koštanja dodaješ i neku maržu! Znači prodaja zaliha pretstavlja veći dio prihoda, a manji dio troška (ukupnog troška proizvodnje)!
vrijednost zaliha jest malo povisoka, ali dobit ne bih nazvao fiktivnom. ipak je to poljoprivreda – kad pozanjete ljetinu sa i do 10 000 hektara, napune se silosi. pod tom stavkom u fi je sve – i sirovine, i poluproizvodi i gotovi proizvodi. naravno brze obrtanje tih zaliha bi urodilo boljim novcanim tokom itd, ali te zalihe sasvim sigurno nece propasti ili biti otpisane, nego ce jednom u prodaju
Vidim da vi ne shvaćate računovodstvo pa mi se neda objašnjavati. Da su imali normalne zalihe tj. tu stavku 0, gubitak kompanije bi bio -69 mil kuna. Kako je ta stavka smanjila rashode za 79 mil kuna prikazana je dobit od 10 mil kuna. Ali te zalihe će se sljedeći put prodati i prikazati će povećanje rastoda za toliko i onda će prikazati pravu dobit. Ipak sam vam objasnio.
I za kirllinga: Belje je poslovalo s ogromnim minusom jer ima plaćanje obveza 10% kamate na dug. dug od 1.5 milijardi kuna što je ukupno s kratkoročnim obvezama 180 mil financijskih rashoda. Kako je marza poslovanja oko 1% kako se misle platiti ti dugovi. nikako. Isto će se desiti s vpik-om. zaduživanje za proširivanje kompanije. kad se prestane investirati dugovi će biti toliki da sitne marže u poljoprivredi neće moći platiti kamatu a kamoli glavnicu. Pazite ljudi na svoj novac.
[/quote]
Samo malo, kako to misliš!? Pa valjda prodaja nečeg znači prihod, naravno biti će tu i troška, ali ako prodaješ nešto valjda na cijenu koštanja dodaješ i neku maržu! Znači prodaja zaliha pretstavlja veći dio prihoda, a manji dio troška (ukupnog troška proizvodnje)!
a možda su te zalihe u vinu ! nije vam palo to na pamet!
a da se dobije na kvaliteti vina vino mora odležati i sazrijeti -vjerujem da to niste znali ,a što vino više leži to dobiva na vrijednosti
fffffff jel ti to nas za*ebavas ili si ozbiljan? p/e 20, p/b 0,36,izvjesce solidno, fundamenti solidni,dionica tehnicki lose trenutno tj sugerira daljnji pad,crobex u banani, podrska Atile. Zakljucak iz cinjenica?! to mozete svako sebi, mislim da je status Q. bar zasad.
vrijednost zaliha jest malo povisoka, ali dobit ne bih nazvao fiktivnom. ipak je to poljoprivreda – kad pozanjete ljetinu sa i do 10 000 hektara, napune se silosi. pod tom stavkom u fi je sve – i sirovine, i poluproizvodi i gotovi proizvodi. naravno brze obrtanje tih zaliha bi urodilo boljim novcanim tokom itd, ali te zalihe sasvim sigurno nece propasti ili biti otpisane, nego ce jednom u prodaju
Vidim da vi ne shvaćate računovodstvo pa mi se neda objašnjavati. Da su imali normalne zalihe tj. tu stavku 0, gubitak kompanije bi bio -69 mil kuna. Kako je ta stavka smanjila rashode za 79 mil kuna prikazana je dobit od 10 mil kuna. Ali te zalihe će se sljedeći put prodati i prikazati će povećanje rastoda za toliko i onda će prikazati pravu dobit. Ipak sam vam objasnio.
I za kirllinga: Belje je poslovalo s ogromnim minusom jer ima plaćanje obveza 10% kamate na dug. dug od 1.5 milijardi kuna što je ukupno s kratkoročnim obvezama 180 mil financijskih rashoda. Kako je marza poslovanja oko 1% kako se misle platiti ti dugovi. nikako. Isto će se desiti s vpik-om. zaduživanje za proširivanje kompanije. kad se prestane investirati dugovi će biti toliki da sitne marže u poljoprivredi neće moći platiti kamatu a kamoli glavnicu. Pazite ljudi na svoj novac.
[/quote]
Samo malo, kako to misliš!? Pa valjda prodaja nečeg znači prihod, naravno biti će tu i troška, ali ako prodaješ nešto valjda na cijenu koštanja dodaješ i neku maržu! Znači prodaja zaliha pretstavlja veći dio prihoda, a manji dio troška (ukupnog troška proizvodnje)!
[/quote]
Pisao sam već ali nema pomoći. Na hr tržištu kapitala 99,9999% njih ne zna čitati FI niti zna računovodstvo. Kad nešto izlazi iz bilance i ulazi u račun dobiti i gubitka to se računa kao rashod razdoblja. Pročitajte šta znači rashod uopće. Evo iz knjige: Rashod je smanjenje ekonomske koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što ima za posljedicu smanjenje kapitala. Znači kad smanjuješ zalihe to je odljev imovine i ulazi u rashod razdoblja. Sada vam rastu zalihe i to se prikazuje kao prihod. To dvoje se kad tad izjednaći. Kod vas raste 2 godine i prikazuje to kao prihod. Zato je ispod zaliha u računu dobiti i gubitka minus (-). Kad se zalihe počnu prodavati to će povečati rashod i prerasti u minus prihod i prikazati će ogroman gubitak. Ova dionica ne raste zbog dobiti od prodaje. Nego zbog rasta zaliha se prikazuje dobit. Ne znam da li shvacate ili ne ali pogledajete u zadnje dvije godine kako ta dobit nastaje. Jos ni jednom nebi bio plus da nema tog odbitka. taj rast zaliha se može i u novčanom toku vidjeti kao loša stvar koja smanjuje novčani tok iz poslovnih aktivnosti jer te zalihe su plaćene, a jos nisu prodane.
roger meni se ne žuri nigdje ,nemam namjeru ja osobno prpdavati vupik a drugi nek čini šta ga volja
vrijednost zaliha jest malo povisoka, ali dobit ne bih nazvao fiktivnom. ipak je to poljoprivreda – kad pozanjete ljetinu sa i do 10 000 hektara, napune se silosi. pod tom stavkom u fi je sve – i sirovine, i poluproizvodi i gotovi proizvodi. naravno brze obrtanje tih zaliha bi urodilo boljim novcanim tokom itd, ali te zalihe sasvim sigurno nece propasti ili biti otpisane, nego ce jednom u prodaju
Vidim da vi ne shvaćate računovodstvo pa mi se neda objašnjavati. Da su imali normalne zalihe tj. tu stavku 0, gubitak kompanije bi bio -69 mil kuna. Kako je ta stavka smanjila rashode za 79 mil kuna prikazana je dobit od 10 mil kuna. Ali te zalihe će se sljedeći put prodati i prikazati će povećanje rastoda za toliko i onda će prikazati pravu dobit. Ipak sam vam objasnio.
I za kirllinga: Belje je poslovalo s ogromnim minusom jer ima plaćanje obveza 10% kamate na dug. dug od 1.5 milijardi kuna što je ukupno s kratkoročnim obvezama 180 mil financijskih rashoda. Kako je marza poslovanja oko 1% kako se misle platiti ti dugovi. nikako. Isto će se desiti s vpik-om. zaduživanje za proširivanje kompanije. kad se prestane investirati dugovi će biti toliki da sitne marže u poljoprivredi neće moći platiti kamatu a kamoli glavnicu. Pazite ljudi na svoj novac.
[/quote]
Samo malo, kako to misliš!? Pa valjda prodaja nečeg znači prihod, naravno biti će tu i troška, ali ako prodaješ nešto valjda na cijenu koštanja dodaješ i neku maržu! Znači prodaja zaliha pretstavlja veći dio prihoda, a manji dio troška (ukupnog troška proizvodnje)!
[/quote]
Pisao sam već ali nema pomoći. Na hr tržištu kapitala 99,9999% njih ne zna čitati FI niti zna računovodstvo. Kad nešto izlazi iz bilance i ulazi u račun dobiti i gubitka to se računa kao rashod razdoblja. Pročitajte šta znači rashod uopće. Evo iz knjige: Rashod je smanjenje ekonomske koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što ima za posljedicu smanjenje kapitala. Znači kad smanjuješ zalihe to je odljev imovine i ulazi u rashod razdoblja. Sada vam rastu zalihe i to se prikazuje kao prihod. To dvoje se kad tad izjednaći. Kod vas raste 2 godine i prikazuje to kao prihod. Zato je ispod zaliha u računu dobiti i gubitka minus (-). Kad se zalihe počnu prodavati to će povečati rashod i prerasti u minus prihod i prikazati će ogroman gubitak. Ova dionica ne raste zbog dobiti od prodaje. Nego zbog rasta zaliha se prikazuje dobit. Ne znam da li shvacate ili ne ali pogledajete u zadnje dvije godine kako ta dobit nastaje. Jos ni jednom nebi bio plus da nema tog odbitka. taj rast zaliha se može i u novčanom toku vidjeti kao loša stvar koja smanjuje novčani tok iz poslovnih aktivnosti jer te zalihe su plaćene, a jos nisu prodane.
[/quote]
Svaka čast na školskoj definiciji rashoda. Ali druga definicija kaže:
Rashodi su žrtvovani resursi u stvaranju prihoda kojem propadaju i koji se odnose na odreñeno vremensko razdoblje. Iz ovoga proizlazi da se sve troškove ne može istodobno smatrati i rashodima. Utvrñivanje prihoda nosi sa sobom i odgovarajuće utvrñivanje rashoda.
Tako troškovi proizvodnje postaju rashodi tek onda kada se proizvodi prodaju i kada se na temelju te prodaje prizna prihod.
Dakle, kada prodaješ neku imovinu, no osnovu čega ju prodaješ? Izlaznog računa. Kako se on računovodstveno knjiži! Ti kao veliki znalac bi to trebao znati! Po tebi je i prodaja zgrade rashod!!!?
vrijednost zaliha jest malo povisoka, ali dobit ne bih nazvao fiktivnom. ipak je to poljoprivreda – kad pozanjete ljetinu sa i do 10 000 hektara, napune se silosi. pod tom stavkom u fi je sve – i sirovine, i poluproizvodi i gotovi proizvodi. naravno brze obrtanje tih zaliha bi urodilo boljim novcanim tokom itd, ali te zalihe sasvim sigurno nece propasti ili biti otpisane, nego ce jednom u prodaju
Vidim da vi ne shvaćate računovodstvo pa mi se neda objašnjavati. Da su imali normalne zalihe tj. tu stavku 0, gubitak kompanije bi bio -69 mil kuna. Kako je ta stavka smanjila rashode za 79 mil kuna prikazana je dobit od 10 mil kuna. Ali te zalihe će se sljedeći put prodati i prikazati će povećanje rastoda za toliko i onda će prikazati pravu dobit. Ipak sam vam objasnio.
I za kirllinga: Belje je poslovalo s ogromnim minusom jer ima plaćanje obveza 10% kamate na dug. dug od 1.5 milijardi kuna što je ukupno s kratkoročnim obvezama 180 mil financijskih rashoda. Kako je marza poslovanja oko 1% kako se misle platiti ti dugovi. nikako. Isto će se desiti s vpik-om. zaduživanje za proširivanje kompanije. kad se prestane investirati dugovi će biti toliki da sitne marže u poljoprivredi neće moći platiti kamatu a kamoli glavnicu. Pazite ljudi na svoj novac.
[/quote]
Samo malo, kako to misliš!? Pa valjda prodaja nečeg znači prihod, naravno biti će tu i troška, ali ako prodaješ nešto valjda na cijenu koštanja dodaješ i neku maržu! Znači prodaja zaliha pretstavlja veći dio prihoda, a manji dio troška (ukupnog troška proizvodnje)!
[/quote]
Pisao sam već ali nema pomoći. Na hr tržištu kapitala 99,9999% njih ne zna čitati FI niti zna računovodstvo. Kad nešto izlazi iz bilance i ulazi u račun dobiti i gubitka to se računa kao rashod razdoblja. Pročitajte šta znači rashod uopće. Evo iz knjige: Rashod je smanjenje ekonomske koristi tijekom obraĉunskog razdoblja u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza što ima za posljedicu smanjenje kapitala. Znači kad smanjuješ zalihe to je odljev imovine i ulazi u rashod razdoblja. Sada vam rastu zalihe i to se prikazuje kao prihod. To dvoje se kad tad izjednaći. Kod vas raste 2 godine i prikazuje to kao prihod. Zato je ispod zaliha u računu dobiti i gubitka minus (-). Kad se zalihe počnu prodavati to će povečati rashod i prerasti u minus prihod i prikazati će ogroman gubitak. Ova dionica ne raste zbog dobiti od prodaje. Nego zbog rasta zaliha se prikazuje dobit. Ne znam da li shvacate ili ne ali pogledajete u zadnje dvije godine kako ta dobit nastaje. Jos ni jednom nebi bio plus da nema tog odbitka. taj rast zaliha se može i u novčanom toku vidjeti kao loša stvar koja smanjuje novčani tok iz poslovnih aktivnosti jer te zalihe su plaćene, a jos nisu prodane.
[/quote]
Svaka čast na školskoj definiciji rashoda. Ali druga definicija kaže:
Rashodi su žrtvovani resursi u stvaranju prihoda kojem propadaju i koji se odnose na odreñeno vremensko razdoblje. Iz ovoga proizlazi da se sve troškove ne može istodobno smatrati i rashodima. Utvrñivanje prihoda nosi sa sobom i odgovarajuće utvrñivanje rashoda.
Tako troškovi proizvodnje postaju rashodi tek onda kada se proizvodi prodaju i kada se na temelju te prodaje prizna prihod.
Dakle, kada prodaješ neku imovinu, no osnovu čega ju prodaješ? Izlaznog računa. Kako se on računovodstveno knjiži! Ti kao veliki znalac bi to trebao znati! Po tebi je i prodaja zgrade rashod!!!?
[/quote]
Ovo je točno, ali za RDG gledano na godišnjoj razini gotovo nebitno. Velika razlika u stanju zaliha je za poljoprivredu normalna stvar. U jednom periodu (nakon završetka ciklusa proizvodnje) zalihe se pune, a u idućim razdobljima prodajom zaliha one se smanjuju. Bitan je prihod od prodaje na godišnjoj razini da bi se mogli donositi neki zaključci o profitabilnosti.
U svakom slučaju, potrošili ste puno energije i prostora na prilično nebitnu stvar.