Pa netko je stalno na prodaji sa velikim nalozima. I skidali su ga korektno sve do ove korekcije. A čovjeka valjda stislo pa mora van pa se istresa. Ili nema još puno pa hoće završit više.[huh]

Bez gužve na bidu, molim, prošla je baba s kolačima [cry][pray][smiley]

Bit će toga još, možda i po 100 kn ili čak niže. Netko veći izlazi. Ja čekam bez liparenja [thumbsup]

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. EPIC 3.084.403 46,44 Osnovni račun
2. SCAPUS D.O.O. 1.331.564 20,05 Osnovni račun
3. SATIS D.O.O. 483.095 7,27 Osnovni račun
4. ENITOR D.O.O. 226.640 3,41 Osnovni račun
5. VALAMAR GRUPA D.D. 221.851 3,34 Osnovni račun
6. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 110.926 1,67 Skrb. račun
7. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 54.027 0,81 Skrb. račun
8. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 50.282 0,76 Skrb. račun
9. RAIFFEISENBANK AUSTRIA D.D. ZAGREB 40.047 0,60 Skrb. račun
10. PBZ D.D./NOVA LJUBLJANSKA BANKA 22.248 0,33 Skrb. račun
Ukupno: 84,70

Trezor pojeo Turist Centar i pojavila se Ljubljanska Banka.

Sto nas danas ocekuje…. jedva cekam[proud]

Možda je ovo označilo kraj prebacivanju. Ono istresanje po prodaji i ovo okrupnjavanje sad.[proud]

Jucer su me cenzurirali 3 puta nisu mi dali da pisem na ovoj temi, al dobro.[proud]

A evo meni netko prebacio jos 43 komada po 105,34… tako da i ja okrupnjujem[wink]

ma sve cu prodat i ovo kupit ako jos malo ostane na ovim razinama.

Visok rast turističkih pokazatelja i u studenom

Business.hr/Hina
13.12.2007 13:59
Pročitaj komentare(0)

Hrvatska i u studenom nastavlja bilježiti visok rast fizičkih turističkih pokazatelja – na Jadranu je u studenom boravilo 111.239 gostiju, što je 6 posto više nego u istom mjesecu lani, a 330.248 prijavljenih noćenja porast je za čak 16 posto, prvi su podaci sustava turističkih zajednica koje je danas objavila Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Prema tim podacima, na Jadranu je u studenom boravila 59,1 tisuća stranih turista, što je čak 15 posto više nego u studenom prošle godine, a ostvarili su 201,1 tisuću noćenja, što je porast 16 posto.

Domaćih je pak turista u studenom bilo 52,1 tisuća, što je 2 posto manje nego lani, ali je broj njihovih noćenja u porastu čak 18 posto (129,2 tisuće noćenja).

Na rast fizičkih turističkih pokazatelja u studenom najviše je utjecao snažan rast tih pokazatelja u Istri u kojoj je boravilo više od 26 tisuća gostiju, što je 28 posto više nego u studenom lani, a gotovo 95 tisuća noćenja porast je za čak 47 posto.

U Dalmaciji je broj gostiju porastao 3 posto (gotovo 53 tisuće), ali je znatno više, 13 posto, porastao broj ostvarenih noćenja (154,1 tisuća).

Kvarner pak bilježi blagi pad i broja dolazaka i noćenja, 32,4 tisuće dolazaka je 1 posto manje nego u studenom lani, dok je ostvarenih 81,3 tisuće noćenja pad od 2 posto.

Rast fizičkih pokazatelja u studenom bilježi i Zagreb, 5 posto, kojeg je posjetilo više od 43 tisuće gostiju, te je ostvareno 81,6 tisuća noćenja.

Kontinentalna Hrvatska, odnosno Slavonija i središnja Hrvatska (ali bez podataka za šest županijskih turističkih zajednica – Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku i Virovitičko-podravsku) u studenom pak bilježi pad obaju fizičkih pokazatelja 22 posto (ostvareno je gotovo 16 tisuća dolazaka te 35 tisuća noćenja).

Tako je Jadran, Zagreb i kontinentalnu Hrvatsku u studenom posjetilo oko 170,4 tisuće gostiju koji su ostvarili 446,8 tisuća noćenja, što je porast dolazaka 3 posto, a noćenja 10 posto.

Prema prvim podacima turističkih zajednica, od siječnja do studenoga ove godine na Jadranu je boravilo ukupno oko 9,7 milijuna turista koji su ostvarili gotovo 55 milijuna noćenja, što je i u dolascima porast za 6 posto i u noćenjima za 5 posto.

Zagreb u prvih jedanaest mjeseci bilježi rast broja dolazaka 14 posto (568 tisuća turista) te noćenja 11 posto (nešto više od milijun noćenja), a kontinentalna Hrvatska porast dolazaka 8 posto (338 tisuća turista) te noćenja 6 posto (gotovo 676 tisuća noćenja).

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do studenog ove godine boravilo 10,6 milijuna turista, što je 6 posto više nego u istom razdoblju lani, a ostvarenih 56,7 milijuna noćenja porast je 5 posto, pokazuju podaci HTZ-a.

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=17df3c1b-a45d-4049-a56a-8b683162c440&ref=rss

Čudim se da nitko ne komentira pisanja o VLHO-u na portalu mojnovac.net.

“Odgovor na: Valamar holding d.d. (VLHO-R-A)

——————————————————————————–

Citat:
Salamander
Pa koliko se ja sjećam rasprava na forumu većina je ljudi mislila da će osobno trezor (za svoje ime) krenuti u sakupljanje dionica ili se možda varam?

Sa duznim postovanjem moram reci (barem u svoje ime) da se varas. Bilo je preocito da Turist Centar radi za trezor, a i redovito su ZSE obavjestavali da je njihova kupovina u stvari kupovina u ime VLHO.

Trezor (ili neki posredni(ci)k) ce kupovinu nastaviti skupljajuci vece dionicare. Tu su prije svega fondovi u TOP 20.
Poslije svega ce mozda krenuti u slanje obavjesti za otkup dionica vecim dionicarima (npr 1000+ dionica) kojih ima manje od 100.
Tu je njihov posao skoro gotov jer ostaje more 104-ki koji nisu sudjelovali niti u dokap. ciji ce se udjel jos dodatno smanjiti ponistavanjem trezora.”

Samo nagađanja i pretpostavke jednako kao i to da ce biti dokapitalizacije….

Ja cu i danas na ovim razinama probati nadokupiti, a sto ce buducnost donjeti preostaje da vidimo.

Tvrtka odlicna, rezultati odlicni, ulaganja odlicna…. jednog dana i dionica mora to pokazati.

Samo bi volio kada bi netko našao firmu u regiji s kojom možemo usporediti VLHO, pa da malo usporedimo brojke.

Da evo bacio pogled i ja na drugi forum… tamo se ozbiljno raspravlja o squeeze-out-u…..

Što u tom slucaju?… što je s nas 5% .. i tko određuje koja je postena cijena koju nam moraju ponuditi za otkup nasih dionica?

PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA

Prijenos dionica uz plaćanje otpremnine

Članak 300.f

(1) Glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu.

(2) Za utvrđenje ima li glavni dioničar dionice koje se odnose na najmanje 95 % temeljnog kapitala društva primjenjuje se odredba članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

Otpremnina u novcu

Članak 300.g

(1) Glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Uprava društva mu mora pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju i pružiti potrebna obavještenja.

(2) Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke uvećane za dva postotna poena za vrijeme od upisa odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar pa do isplate manjinskim dioničarima. Time se ne isključuje odgovornost za eventualnu drugu štetu.

(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar.

…

Članak 300.k

(1) Odluka o prijenosu dionica ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio glavni dioničar nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren, odredit će ga na zahtjev manjinskog dioničara sud iz članka 40. ovoga Zakona. Isto vrijedi i ako glavni dioničar ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena.