Pa bili smo mi i prek 140 pa smo na 120 otišli. Onaj paket od 13.000 komada je išao po 136 mislim. Strpljen, spašen. A pri tom gledaj kako se igraju igrice.[smiley2]
Grabi li ga grabi Ilirika, već je na skoro 39.000 komada, a većinu toga kupovala je na ovim razinama od oko 120 kn. HPB skrbn. ima sve manje dionica, danas je otišlo još 3.700 komada. Kad se HPB do kraja iskrca, ode VLHO gore ko metak jer neće više nitko štopati, a još kad se u kupnju uključi trezor… [smiley2]
Što znaci “štopati” i koja je pogodnost kad se uključi trezor. Usao sam u Valamar vise zbog nekog entuzijazma….[smiley5]
Štopati u smislu da se nikome ne žuri cijenu gurati gore i skidati s prodaje do recimo 130-140 kn kad se očekuje da će HPB skrbnički prodati još jedno 15-20.000 dionica na ovoj cijeni. Pri tome ne mislim da on vrši klasično štopanje cijene s nekim posebnim ciljem, nego očito želi van iz ove dionice (u razloge ne ulazim), a ta situacija onda dovodi do stajanja cijene na oko 120 kn.
Pogodnost kupnje od strane trezora bit će da se njihovom kupnjom na burzi kupiti određena (poprilična) količina dionica i time se smanjiti količine na prodaji, a s druge strane trezor će vjerojatno kupljene dionice kroz neko vrijeme poništiti i time povećati vrijednost ostalih dionica u opticaju, ali neovisno o tome, samom kupnjom dionica u trezor smanjio bi se free float i preostale dionice na burzi vrijedile bi više zbog odnosa ponude i potražnje.
Hvala avax, malo sam istrazivao i nasao o trezoru ovdje
http://www.ritelefax.hr/stalnerubrike.asp?ib=417&sr=12
Da li ce i koliko staviti u trezor ne znam, ja sam se opet kao novak vodio samo logikom dobre turisticke sezone (pod uvjetom da sve ne izgori) i odredenim informacijama sa foruma…a sto vise citam vidim da bas i nije tako jednostavno, no…samo polako[smiley2]. Ionako sam ulozio samo mali “visak” dok ne udjem u stos.
……
Iako će prvi statistički podaci HTZ-a za srpanj i sedam mjeseci ove godine biti dovršeni idućeg tjedna, Bulić vjeruje da će srpanj u fizičkom obujmu (turistički dolasci i noćenja) biti 3 do 5 posto bolji nego lanjski, čime će i promet za prvih sedam mjeseci biti za toliko iznad prošlogodišnjeg, piše Lider….
Evo ga…
Prema prvim podacima turističkih zajednica od siječnja do srpnja na Jadranu je ostvareno 29.103.620 prijavljenih noćenja, od toga 3.530.775 domaćih te 25.572.845 stranih gostiju.
Ove godine od siječnja do srpnja zabilježeno je 6% više prijavljenih noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je 9% više noćenja domaćih te 5% više noćenja stranih gostiju.
Na Jadranu i u gradu Zagrebu je od siječnja do srpnja 2007. godine ostvareno 29.702.184 noćenja što je 6% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ostvareno je 3.695.635 noćenja domaćih, 9% više te 26.006.549, 5% više noćenja stranih gostiju.
Od siječnja do srpnja 2007. godine na Jadranu je boravilo ukupno 5.409.258 gostiju što je 5% više nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga je 768.584 domaćih gostiju, 7% više nego prošle godine te 4.640.674 stranih gostiju što je 4% više nego lani.
Na Jadranu i u gradu Zagrebu je od siječnja do srpnja 2007. godine prijavljeno 5.731.258 gostiju što je povećanje od 5%. Od toga je domaćih gostiju 855.889, 8% više, a stranih4.875.369, povećanje od 4% u odnosu na isto razdoblje lani.
U Istri je boravilo 1.611.456 gostiju (5% više) koji su ostvarili 9.902.120 noćenja, što je 3% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Na Kvarneru je boravilo 1.339.673 gostiju (5% više) koji su ostvarili 6.581.378 noćenja, što je 5% više u odnosu na isto razdoblje lani. Od toga je u Primorsko-goranskoj županiji boravilo 1.175.821 gostiju (6% više) koji su ostvarili 5.995.244 noćenja (6% više), a u Ličko-senjskoj 163.852 gostiju (isto kao lani) koji su ostvarili 586.134 (1% više) noćenja.
U Dalmaciji je boravilo 2.458.129 gostiju (4% više) koji su ostvarili 12.620.122 noćenja, 8% više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše ostvarenih dolazaka gostiju na području Dalmacije bilježi Splitsko-dalmatinska županija, 869.050 (4% više), a ostvareno je 4.585.798 noćenja (7% više).
U Zadarskoj županiji boravilo je 627.071 gostiju (11% više) koji su ostvarili 3.653.476 (14% više) noćenja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji boravilo je 530.068 gostiju (3% više) koji su ostvarili 2.322.094 noćenja (1% manje). U Šibensko-kninskoj županiji je boravilo 431.940 gostiju (3% manje), koji su ostvarili 2.058.754 noćenja (11% više).[smiley11]
10. PBZ D.D./ILIRIKA JUGOISTOČNA EUROPA 39.298 0,59 Skrb. račun
I dalje kupuju.
Valamar je vlasnik dobrog dijela hidrobaze na Puntiželi što će se vrlo dobro uklopit u ovaj projekt:
BRIJUNI RIVIJERA
Poziv ulagačima na provedbu greenfiled turističkih projekata
Tvrtka Brijuni Rivijera uputila je javni poziv domaćim i stranim investitorima zainteresiranim za realiziranje greenfiled turističkih projekata na četiri lokacije Brijunske rivijere – na Pineti Fažana, Hidrobazi, otoku Sv.Katarina i Mulimenti te Muzilu
Taj je javni poziv objavljen u današnjem dnevnom tisku i na web stranicama te tvrtke, a otvoren je do 12 sati 17. rujna ove godine, do kada zainteresirani investitori mogu podnijeti svoje prijave na pulsko sjedište tvrtke Brijuni Rivijera.U pozivu između ostalog stoji da tvrtka Brijuni Rivijera planira realizirati greenfield turističke projekte na navedene četiri lokacije putem izbora privatnih partnera, koji će po tzv. BOT modelu (izgradi – upravljaj – prenesi) preuzeti odgovornost za projektiranje, finaciranje, izgradnju i upravljanje objektima i sadržajima u okviru projekata.
Dodaje se i da su sve navedene površine te četiri lokacije okvirne. U pozivu se navodi da se na lokaciji Pineta Fažana, površine 47 hektara, projektom planira 950 kreveta, a na 46 hektara lokacije Hidrobaza maksimalnih tisuću kreveta. Za lokacije otoka Sv. Katarina i Mulimenti na površini 21 hektara plan je maksimalno 200 kreveta, marina s maksimalno 650 vezova te suha marina s 700 vezova. Na četvrtoj lokaciji Muzilu planira se na 162 hektara površine 2.500 kreveta.Tvrtku Brijuni Rivijera d.o.o. zajednički su u srpnju 2003. osnovali hrvatska Vlada i Istarska županija, s ciljem stvaranja uvjeta za ostvarivanje i upravljanje Brijunskom rivijerom kao cjelovitim elitnim turističkim odredištem. (H)
stalno se priča o tom trezoru,a kad će on da počinje kupovati?????????????[smiley10]
JOSIPA CVELIĆ-BONIFAČIĆ, PREDSJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA KAMPING UDRUŽENJA HRVATSKE TE DIREKTORICA OPERACIJA U VALAMARU
Možemo biti prva kamping destinacija Mediterana
Francuski stručnjaci, dakle naša konkurencija, rekli su da bi Hrvatska, kada bi se strateški tako odlučila, u kampingu mogla biti najkonkurentnija zemlja na Mediteranu! To znači da bismo jedino u kampingu mogli biti prvi i to zato što imamo prostora za poboljšanje kvalitete kampova te razvoj novih, kao i prirodu u kojoj nam nitko ne može konkurirati
Istra i Kvarner ostvaruju 76,5 posto turističkih noćenja u kampovima, Dalmacija oko 21 posto, s tim da su površinom najveći kampovi smješteni na području Istre, srednji na Kvarneru, a Dalmaciju karakteriziraju uglavnom manji. Tijekom prošle godine u 232 hrvatska kampa i uz loše vrijeme u kolovozu ostvareno je gotovo 13 milijuna noćenja, što je 25 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Što se tiče strukture gostiju, njih čak 98 posto dolazi iz europskih zemalja.
Kratak je to pregled stanja aktualne hrvatske kamping ponude koju je nedavno na predstavljanju novog hrvatskog kamping portala izložila Josipa Cvelić-Bonifačić, predsjednica Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske te direktorica operacija u Valamaru, zadužena za razvoj kampova. Kamping udruženje Hrvatske danas okuplja ukupno 192 kampa, što čini 80 posto kamping kapaciteta Hrvatske.
– Hrvati nisu veliki kampisti, kampira ih tek dva posto, dok Francuzi, Talijani ili Španjolci imaju značajan udio domaćeg tržišta u kamping turizmu – preko 20 posto. Svijest o kampingu kao turističkom proizvodu nije toliko razvijena. Mnogo su (pre)poznatiji hoteli nego kampovi, premda se u kampovima posljednjih dvadesetak godina dogodila prava revolucija. Prvenstveno zato što su sada kamping gosti i starija populacija. Prema istraživanjima u Njemačkoj, naime, kamping populacija je čak prosječno imućnija i obrazovanija od prosječnog turista, dok su prije dvadeset godina kampisti bili mladi i siromašni. Danas je situacija upravo obrnuta.
Na našim cestama vidite kampere od kojih niti jedan ne košta manje od 50 tisuća eura, a potrošnja kampista je itekako značajna jer on plaća i autoput, hranu i ostalo, kao i ne više jeftin smještaj u kampovima. Samim tim, osim što se promijenila struktura gostiju, promijenili su se i njihovi zahtjevi. Kamp danas više nije livada, kamp je hotel na otvorenom i predstavlja visokokvalitetni smještaj u ugodnom i visokosofisticiranom okolišu. Kvalitetan kamp danas podrazumijeva, uz smještaj na prostranoj, uređenoj i opremljenoj parceli, i visoku kvalitetu ugostiteljske i trgovačke ponude, animaciju, sportske i zabavne sadržaje, a više nisu novost niti bazeni i wellness sadržaji.
Osporavanje ADAC-a
– Gdje je hrvatska kamping ponuda u odnosu na konkurenciju danas? Po njemačkom ADAC-u, prema kriteriju cijena treći smo u Europi.
– Da, ali mi sporimo taj podatak. Radi se samo o jednom istraživanju i samo jednog vodiča, doduše cijenjenog. Međutim, neusporedivom, jer uzima cijene samo u špici sezone koja nije u svim zemljama ista. U pravilu je kod nas kraća. Uz to, na cijenu kampiranja ne utječe samo to koliko košta kamp, već i sve ostalo jer ovaj gost koristi širok dijapazon usluga, daleko širi od gosta u hotelu. Kamping gostu nije relevantna samo cijena smještaja, već i cijena namirnica u trgovinama, benzina, autoputa, ugostiteljskih usluga te mnogi drugi elementi. Tako se primjerice u nekim talijanskim kampovima ulaz i usluge na plaži posebno plaćaju, što znači da se to treba sagledati u jednom paketu, a ne biti isključiv. A po ADAC-u smo mi upravo jedna od najpovoljnijih zemalja što se tiče cijene Hrvatske kao kamping destinacije…(GLAS ISTRE)
Izvješće o broju turista za lipanj
ovo mi se čini oke, samo treba pričekati iskrcaj kao i adplasici / neka neka, ja po malo kupujem pa što bude
Valamar se nakon mućki u privatizaciji uspio isprofilirati, razdvojiti se od SHNO i započeti vlastitu priču. Doveo je novi kapital, krenuo u transparentno poslovanje, počeo ispravno raditi. I rezultati su vidljivi. Ova će priča postajati sve pozitivnija i pozitivnija. I umjerenim, ali kontinuiranim rastom razveseliti sve vlasnike ove dionice. Sigurno neće skakati kao SNHO, ali neće više niti padati jer nema više nikakvog balasta mućki iz privatizacije. Dakle, polako i sigurno naprijed. Vrlo sam optimističan po pitanju ove dionice. [smiley2]