Ovdi postaje jako zanimljivo…hm [rolleyes]

[/quote]
Kupca neznam a znam zašto Prodaće minimum 70% skuplie

vaba ode [cry]

[/quote]
Kupca neznam a znam zašto Prodaće minimum 70% skuplie
[/quote]
To ti je stari tekst. Današnji večernji list………Sociale Generale

[/quote]
Kupca neznam a znam zašto Prodaće minimum 70% skuplie
[/quote]
To ti je stari tekst. Današnji večernji list………Sociale Generale
[/quote]

Dakle, otišla VABA, a još malo i VLDS ce.. [thumbsup]

Očito je kupio netko tko zna nešto što mi tek trebamo doznati. Međutim, Nema to veze sa spajanjem i preuzimanjem od strane domaćih subjekata, već sa stranim ulagaćima. HNB ne izdaje licence za nove banke, tako da stranci ako žele igrati na hrvatskom bankarskom tržištu moraju ući u neku od postojećih banaka. Stranci su već ušli u Vabu, doduše na mala vrata. Nije tajna da su Vabu posljednje vrijeme obilazili stranci i da je uprava banke često na putu u inozemstvu. Dakle, sve jasno. Pitanje samo gdje će se zaustaviti cijena dionice. Moglo bi tu biti svega:)

Kada InterCapital izvrši prodaju OTP/FIMA AMI-nih dionica novom vlasniku:
http://www.jutarnji.hr/otp-pronasao-kupca-za–10-6–dionica-podravke-/930047/
Info o transakciji će bit promptno vidljiv ovdje:
http://www.intercapital.hr/index.php/hr/novosti/obavijest-o-izvrenoj-transakciji-izvan-ureenog-trita-21032011
Brzo oko sokolovo imat će?

Opet lelekanje i gluposti… Pametniji će iskoristiti ovu priliku za izlaz. Lep pozdrav.

Ako je VABA prodana postavljaju se pitanja:
1. za koji iznos po dionici?
2. tko će dobiti lovu od prodaje VABE jer koliko se sjećam, HFP ima založno pravo na tim dionicama?
3. prodajom VABE odlazi najvrednija imovina iz portfelja VLDS-a, a ovo što je ostalo puno je dugova i dubioza.

p.s. imam nešto sitno VLDS-a….

Societe General radi dubinsko snimanje u Vaba banci, čiji su suvlasnici već i javno objavili prodaju
38-postotnog udjela.
"Sedam banaka – mete preuzimanja"

23.3.2011 10:31:00 | Autor/Izvor Lidija Kiseljak/Večernji list/PressCut

Prema nerevidiranim podacima o poslovanju banaka za prošlu godinu njih šest je završilo godinu u minusu, dio njih ima stopu adekvatnosti kapitala tek nešto veću od minimalno propisanih 12 posto, dok Karlovačka banka ne ispunjava zahtjev minimalne adekvatnosti i ona u toj banci iznosi 7,90 posto. Banke čija je adekvatnost kapitala niža od 14 posto, uz dodatni problem nenaplativosti potraživanja, pod najvećim su povećalom Hrvatske narodne banke, kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

Najveći problem imaju manje banke, odnosno one čiji je tržišni udjel ispod jedan posto te stručnjaci ponavljaju kako je zanjih najbolje rješenje okrupnjavanje. Takvo rješenje preporučuje i Holjevac, no dodaje kako taj proces traje najmanje godinu-dvije. A neke od manjih banaka za to nemaju više vremena upozorava Holjevac. Naime, proces spajanja uključuje tri koraka – spajanje istih proizvoda, pa tehnološko spajanje i zatim ono stvarno kroz zamjenu dionica. Upozorenja o konsolidaciji banaka stižu već godinama, no u vrijeme kada je povrat kapitala bio zadovoljavajući vlasnici banaka su teže prihvaćali ideju o spajanju pa čak i prodaji. Osim spajanja i prodaje, banke mogi ojačati položaj na tržištu preoblikovanjem svog po slovanja iz univerzalnog i specijalizirano ili poveća njem kapitala.

Male banke moraju računati i na činjenicu da će ulaskom u EU strane banke moći otvarati podružnice u našoj zemlji bez odobrenja HNB-a, čime će konkurencija dodatno ojačati, kaže Holjevac. Odnos troškova i prihoda u manjim bankama je 80 posto, a u velikim ispod 50 posto. Konzultant Damir Novotny zaključuje da će male banke teško povećati svoj tržišni udjel zbog glavnog problema – nedostatka kapitala, te je stoga okrupnjavanje najbolje rješenje. Male banke ne mogu konkurirati velikima s ročnošću i kamatama, kaže Novotny. Smatra i da bi se kod nas trebalo dogoditi ono što se dogodilo u Italiji prije dvadeset godina kada je tamošnja središnja banka natjerala manje banke na spajanje, a posljedica toga je bilo, primjerice, stvaranje dviju velikih – UniCredit banke i Intese.

Kod nas takvo što nije moguće jer konačnu odluku donose vlasnici. No trenutačno, iako postoji inicijativa o okrupnjavanju više manjih banaka, izgleda da će se veći dio njih odlučiti na prodaju, a dubinska snimanja već su u tijeku u nekim bankama. Tako je, navodno, EBRD s jednom većom bankom zainteresiran za ulazak u Karlovačku banku, Societe General radi dubinsko snimanje u Vaba banci, čiji su suvlasnici već i javno objavili prodaju 38-postotnog udjela. Podravka navodno završava dubinsko snimanje u banci Kovanica, a isto se obavlja u Credo banci, te Centar banci, za koju su navodno zainteresirani ulagači iz Slovačke.

Prošle se godine pak govorilo o navodnom spajanju Centar i Nava banke.Koncern Agram je pak spreman primiti moguće ponude za Kreditnu banku. Dulje se vrijeme već spominje da će turski vlasnici Solarisa prodati Jadransku banku. Problem nedovoljne stope adekvatnosti kapitala trebao bi se riješiti uskoro, nadaju se u HNB-u, koji trenutačno u banci provodi superviziju. U tijeku su razgovori o dokapitalizaciji Karlovačke banke, no nikakve detalje u ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati. Za naše poslovanje važna je činjenica da radimo na podizanju stope adekvatnosti jamstvenog kapitala te smo sigurni da ćemo do kraja ovog mjeseca dosegnuti zakonom propisanu stopu od 12 posto.

Očekujemo također da će revidirani podaci za prošlu godinu pokazati veću stopu adekvatnosti kapitala i manji gubitak nego što to pokazuje nerevidirano izvješće, objašnjava Šola i tvrdi da je poslovanje u prva tri mjeseca stabilno i pozitivno. Banka bi, naime, mogla povećati kapital kroz hibridne instrumente ili se pak namiriti prodajo